![\"Novinarska](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/ethics1-300x80.jpg\")
Radna grupa koju su \u010dinili predstavnici Medijskog savjeta za samoregulaciju, dnevnika Vijesti i Dan, te nedjeljnika Monitor, je zavr\u0161ila nacrt izmjena i dopuna Kodeksa novinara Crne Gore.<\/p>\nRadna grupa koju su \u010dinili predstavnici Medijskog savjeta za samoregulaciju, dnevnika Vijesti i Dan, te nedjeljnika Monitor, je zavr\u0161ila nacrt izmjena i dopuna Kodeksa novinara Crne Gore.<\/p>\n
Izmjene i dopune, koje su jednoglasno usvojene, odnose se prvenstveno na smjernice (izmjene i dopune su u tekstu ozna\u010dene crvenom bojom, ali u tekstu nema djelova Kodeksa koje su izba\u010dene<\/em>) kojima se obja\u0161njavaju i preciznije tuma\u010di svako od 12 osnovnih na\u010dela.<\/p>\n Od 6.jula do kraja avgusta 2015. godine traja\u0107e javna rasprava o predlo\u017eenom dokumentu, nakon \u010dega \u0107e radna grupa inovirati nacrt i pripremiti ga za okrugli sto na kome \u0107e o njemu raspravljati novinari i predstavnici zainteresovane javnosti. Nakon toga je predvi\u0111eno utvr\u0111ivanje finalne verzije Kodeska novinara Crne Gore i njegovo usvajanje od strane novinara, novinarskih udru\u017eenja i medija.<\/p>\n Zainteresovani svoje predloge i komentare mogu slati na e-mail adresu: codexmontenegro@gmail.com.<\/p>\n \u00a0Kao \u0161to je spreman da svoj rad neprestano izla\u017ee sudu javnosti, novinar tako treba da bude voljan da se izlo\u017ei sudu nepristrasnog tijela koje brine o za\u0161titi ugleda (autoriteta) profesije. Smjernice za Na\u010delo 1<\/strong> Novinari moraju da njeguju najvi\u0161e profesionalne i eti\u010dke standarde. Oni moraju da preduzmu sve razlo\u017ene korake kako bi bili sigurni da objavljuju isklju\u010divo ta\u010dne informacije, i da su njihovi komentari \u010destiti. Novinari nikada ne smiju da objave informaciju za koju znaju da je la\u017ena ili zlonamjerna i neosnovanu optu\u017ebu na ra\u010dun drugih, koja ima za cilj da ugrozi njihovu reputaciju. Pravo je novinara da odbije zadatak koji je u suprotnosti sa eti\u010dkim kodeksom.<\/p>\n 1.2. Postupanje sa izvorima<\/p>\n (a) Novinari treba da koriste onoliko izvora koliko je potrebno da bi do\u0161li do u razumnoj mjeri prikladne ocjene \u010dinjenica i da bi pru\u017eili ta\u010dnu informaciju. Novinari moraju pravilno ocijeniti opredjeljenja i mogu\u0107e interese njihovih izvora kada ih kontaktiraju radi pripreme nekog priloga. Kori\u0161\u0107enje posrednih izvora je prihvatljivo ukoliko se koriste i dodatni izvori ili druge metode za potvr\u0111ivanje \u010dinjenica. Novinari mogu tako\u0111e pripisati odavanje \u010dinjenica konkretnim izvorima. U tom slu\u010daju, izvje\u0161taji treba jasno da nazna\u010de da je informaciju dao jedan izvor ili organi\u010deni broj izvora<\/span>.<\/p>\n (b) Isto tako, novinar mo\u017ee koristiti informacije dobijene putem dru\u0161tvenih medija, iz pojedinih web-blogova ili drugih online izvora. U takvim slu\u010dajevima postoji posebna potreba za specifi\u010dnom i rigoroznom verifikacijom \u010dinjenica, slika i drugih referenci. Ako takva verifikacija nije mogu\u0107a novinar mora prenijeti jasnu informaciju o izvorima koje je koristio.<\/span><\/p>\n (c) Prije objavljivanja izvje\u0161taja, novinar treba da bude siguran da su preduzete sve odgovaraju\u0107e mjere kako bi se provjerila njegova ta\u010dnost. Novinari moraju te\u017eiti da obezbijede cjelovite izvje\u0161taje o dogadjajima i ne smiju pre\u0107utkivati ili potiskivati su\u0161tinske informacije.<\/p>\n (d) Pravo javnosti da zna ne mo\u017ee biti opravdanje za senzacionalisti\u010dko izvje\u0161tavanje. Stoga, novinari ne smiju iskrivljivati informacije pretjerivanjem, neadekvatnim nagla\u0161avanjem jednog aspekta pri\u010de ili jednostranim izvje\u0161tavanjem. Novinari moraju izbjegavati naslove ili reklamne slogane koji bi mogli navesti na pogre\u0161an zaklju\u010dak o su\u0161tini dogadjaja ili pojave. \u010cinjenice ne smiju biti iskrivljivane tako \u0161to \u0107e biti stavljene van konteksta u kome su se desile.<\/p>\n 1.3. Saop\u0161tenje za medije<\/p>\n Saop\u0161tenja za medije data od predstavnika vlasti, politi\u010dkih partija, javnih slu\u017ebi, udru\u017eenja, klubova i ostalih interesnih grupa moraju biti jasno ozna\u010dena kao takva.<\/p>\n 1.4. Skupovi u toku izborne kampanje<\/p>\n Prilikom izvje\u0161tavanja o skupovima sa izbornih kampanja novinari \u0107e izvje\u0161tavati ta\u010dno i ne\u0107e reflektovati sopstvene stavove na na\u010din koji ugro\u017eava ta\u010dnost i pravi\u010dnost njihovih izvje\u0161taja. Takav pristup pitanje je novinarske korektnosti, slu\u017ei pravu gra\u0111ana na slobodu informisanja i podr\u017eava princip jednakih \u0161ansi za sve politi\u010dke partije i druge u\u010desnike u izbornom procesu. Prethodno montirani materijal koji dostave politi\u010dke partije treba koristiti samo ukoliko nema drugog na\u010dina da se obezbijedi izvje\u0161taj o njihovim konkretnim aktivnostima ili skupovima. Gra\u0111ane uvijek treba upozoriti ukoliko je kori\u0161\u0107en takav materijal. Novinari moraju po\u0161tovati proceduru predizborne \u0107utnje propisanu zakonom, ne dovode\u0107i u pitanje njihovo pravo i obavezu da izvje\u0161tavaju o svim pitanjima od javnog interesa.<\/span><\/p>\n Smjernice za Na\u010delo 3<\/strong><\/p>\n 3.1. Komentar<\/p>\n \u010cinjenice su svete, komentari su slobodni.<\/span> Komentar ne smije biti prezentiran tako da stvara utisak da se radi o utvr\u0111enoj \u010dinjenici.<\/p>\n 3.2. Intervju<\/p>\n (a) Intervju se mo\u017ee smatrati potpuno ispravnim sa novinarskog stanovi\u0161ta ako je autorizovan od intervjuisane osobe, njegovog\/njenog predstavnika, ili je o\u010digledno da postoji saglasnost intervjuisanog sa namjerom objavljivanja neautorizovanog intervjua. Ukoliko je rok kratak, korektno je, takodje, objaviti neautorizovan intervju ako je jasno i intervjuisanom i osobi koja intervjui\u0161e da \u0107e njihov razgovor biti publikovan u pisanoj ili audiovizuelnoj formi. Ako je sadr\u017eaj intervjua prenesen u cjelosti ili djelimi\u010dno, medij koji ga objavljuje mora da navede i njegov izvor. Ako se parafrazira osnovni sadr\u017eaj ne\u010dijih usmeno izra\u017eenih misli, pitanje je novinarske \u010dasti da navede izvor.<\/p>\n (b) U slu\u010daju kada intervjuu prethodi izvje\u0161taj, kao forma najavljivanja, mora se voditi ra\u010duna da najava ne odudara od sadr\u017eaja programskog konteksta koji se najavljuje. I u ovom slu\u010daju se mora voditi ra\u010duna da se intervjuisana osoba za\u0161titi od bilo kakvih neistina ili bilo \u010dega drugog \u0161to bi moglo da ugrozi njegovo\/njeno dostojanstvo ili pravne interese.<\/p>\n 3.3. Simboli\u010dke slike<\/p>\n (a) Ako neka ilustracija, naro\u010dito fotografija, na prosje\u010dnog \u010ditaoca mo\u017ee ostaviti utisak da se radi o autenti\u010dnom dokumentu, uprkos \u010dinjenici da je u pitanju simboli\u010dka slika, takav slu\u010daj se mora pojasniti. Foto monta\u017ea ili druge intervencije na autenti\u010dnim dokumentima moraju biti jasno ozna\u010dene kao takve u propratnom tekstu ili na neki drugi, odgovaraju\u0107i na\u010din.<\/p>\n (b) Ako medij prilikom emitovanja\/\u0161tampanja koristi rekonstruisane scene, takav postupak mora biti jasan publici ili to mora biti nedvosmisleno ozna\u010deno glasom ili tekstom.<\/p>\n (c) Arhivski materijali na televiziji moraju biti jasno ozna\u010deni kao takvi, a tonski inserti koji se koriste iz arhive radija moraju biti glasom najavljeni kao takvi.<\/p>\n 3.4. Embargo<\/p>\n Nametanje embarga, tokom kojeg je odredjena informacija zadr\u017eana, opravdano je samo ako je to su\u0161tinski va\u017eno za objektivno i pa\u017eljivo izvje\u0161tavanje. U principu, embargo predstavlja slobodan dogovor izme\u0111u informatora i medija. Embargo treba po\u0161tovati samo ako postoji objektivno opravdanje za to, kao \u0161to je slu\u010daj govora koji tek treba da budu odr\u017eani, unaprijed datih izvje\u0161taja o poslovnoj i drugim vrstama aktivnosti ili informacija o budu\u0107im dogadjajima (sastanci, odluke, sve\u010dane ceremonije itd.). Mediji ne smiju koristiti embargo za sticanje prednosti u odnosu na konkurente.<\/p>\n 3.5. Rezultati istra\u017eivanja javnog mnjenja poll findings<\/p>\n Kada objavljuju rezultate agencija za ispitivanje javnog mnjenja, mediji treba da navedu broj ispitanika, datum sprovodjenja istra\u017eivanja, identitet naru\u010dioca istra\u017eivanja, kao i pitanja postavljena u anketi. Ako niko nije naru\u010dio istra\u017eivanje, mediji treba da istaknu da je ono sprovedeno na inicijativu same agencije.<\/p>\n 3.6 Dnevne ankete<\/p>\n U slu\u010daju dnevnog, ad-hoc, anketiranja gradjana o kontroverznim dru\u0161tvenim pitanjima, neophodno je ispoljiti posebnu dozu opreza i izbje\u0107i mogu\u0107nost manipulacija.<\/p>\n 3.7. Pisma uredniku<\/p>\n Pisma uredniku su, po formi i sadr\u017eaju, pogodna da pru\u017ee \u010ditaocima\/slu\u0161aocima\/gledaocima mogu\u0107nost da izraze vlastito mi\u0161ljenje i tako u\u010destvuju u procesu kreiranja javnog mnjenja. Du\u017enost je medija da pri objavljivanju tih pisama vode ra\u010duna da njihov sadr\u017eaj ni na koji na\u010din ne bude u suprotnosti sa novinarskim kodeksom. Mediji nijesu zakonom obavezani da objave takva pisma.<\/span><\/p>\n (c) Samo u izuzetnim slu\u010dajevima, na zahtjev autora, njegovo ime se mo\u017ee izostaviti, uz napomenu: \u201cIme poznato redakciji\u201d. Mediji ne treba da objavljuju adresu autora pisma. Ako postoji bilo kakva sumnja u pravi identitet po\u0161iljaoca, pisma ne treba objaviti.<\/p>\n Mediji mogu definisati sopstvena pravila u pogledu mogu\u0107nosti skra\u0107ivanja sadr\u017eaja pisma, kao i u pogledu drugih, dodatnih mjera vezano za odluku da se pismo objavi i za\u0161titu privatnosti po\u0161iljaoca. Ta pravila moraju biti jasna i objektivna.<\/span><\/p>\n 3.8. Online komentari <\/span><\/p>\n Online mediji treba da defini\u0161u svoja interna praivla vezano za komentare tre\u0107ih lica. Ova pravila treba da imaju za cilj izbjegavanje nezakonitog I neetickog sadrzaja, uz puno postovanje slobode izrazavanja.<\/span><\/p>\n Smjernice za Na\u010delo 4 4.1 Ispravke<\/p>\n (a) Sve medijske ku\u0107e moraju po\u0161tovati i osigurati primjenu prava na ispravku i prava na odgovor, u skladu sa zakonom. Takve odredbe se moraju prilje\u017eno i dobronamjerno po\u0161tovati, uz pravovremeno objavljivanje izvinjenja, kako bi se izbjeglo pokretanje sudskog ili nekog drugog postupka. <\/span><\/p>\n (b) U slu\u010daju kada su neke osobe ili organizacije uvjerene da izvje\u0161taj medija sadr\u017ei neta\u010dne informacije ili neutemeljene kritike na njihov ra\u010dun, one mogu od medija koji je objavio takav izvje\u0161taj da zahtijevaju mogu\u0107nost odgovora i ispravke neta\u010dnih navoda. Medij treba da uva\u017ei to pravo ukoliko se slo\u017ei da je izvje\u0161taj sadr\u017eao neta\u010dne informacije ili neutemeljene kritike.<\/span><\/p>\n 4.2 Dokumentacija <\/span><\/p>\n U slu\u010dajevima navedenim u smjernicama 4.1., mediji moraju neta\u010dnosti ispraviti i u svojim arhivama, dokumentacijama i bazama podataka.<\/span> Smjernice za Na\u010delo 5<\/strong><\/p>\n 5.1 Govor mr\u017enje<\/p>\n (a) Mediji ne smiju da objavljuju materijal koji je namijenjen \u0161irenju neprijateljstva ili mr\u017enje prema osobama zbog njihove rase, etni\u010dkog porijekla, nacionalnosti, pola, fizi\u010dkih nedostataka, vjere ili politi\u010dke pripadnosti. Isto va\u017ei i ako postoji velika vjerovatno\u0107a da \u0107e objavljivanje nekog materijala izazvati prethodno navedeno neprijateljstvo i mr\u017enju.<\/p>\n (b) Novinari posebno moraju voditi ra\u010duna da ni\u010dim ne doprinesu \u0161irenju etni\u010dke mr\u017enje kada izvje\u0161tavaju o doga\u0111ajima i pojavama koji u sebi sadr\u017ee elemente etni\u010dke mr\u017enje. Obaveza je novinara da po\u0161tuje druge dr\u017eave i nacije.<\/p>\n 5.2 Izvje\u0161tavanje o zlo\u010dinu<\/p>\n Kada se izvje\u0161tava o zlo\u010dinu, nije dozvoljeno da se pominje vjerska, etni\u010dka ili druga manjinska pripadnost osumnji\u010denog, osim ako ta informacija mo\u017ee biti va\u017ena da javnost shvati doga\u0111aj. Naro\u010dito se mora imati na umu da pominjanje vjerske, etni\u010dke i druge manjinske pripadnosti osumnji\u010denog, mo\u017ee izazvati ili produbiti predrasude prema manjinskim grupama, kojima je, ina\u010de, potrebna za\u0161tita.<\/p>\n 5.3 Uvreda i kleveta <\/span><\/p>\n Nije prihvatljivo vrije\u0111anje, klevetanje, niti izrazi koji nisu opravdani za potrebe izvje\u0161tavanja o pitanjima u interesu javnosti.<\/span><\/p>\n Smjernice za Na\u010delo 6<\/strong><\/p>\n 6.1 Istra\u017eivanje<\/p>\n (a) Novinarsko istra\u017eivanje je nezamjenljiv instrument profesionalne obaveze da se poslu pristupa sa du\u017enom pa\u017enjom i marljivo\u0161\u0107u.<\/p>\n (b) U normalnim okolnostima novinari bi trebali da koriste otvorene metode prikupljanja informacija, \u0161to podrazumijeva njihovu jasnu profesionalnu identifikaciju. Nije u skladu sa profesijom novinara i ulogom medija da se novinari tokom istra\u017eivanja la\u017eno predstavljaju i daju pogre\u0161ne informacije o svom radu.<\/p>\n (c) Upotreba skrivenih kamera ili drugih elektronskih sredstava za prikriveno istra\u017eivanje uvijek mora biti u skladu sa zakonom i njen isklju\u010divi cilj treba da bude izvje\u0161tavanje o pitanjima od javnog interesa. Ako je neophodno, kori\u0161\u0107enje takvih snimaka vr\u0161i se ne dovode\u0107i time u pitanje pravo na privatnost i uz o\u010duvanje imid\u017ea privatnih lica.\u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n (d) Tajnom pribavljanju informacija mo\u017ee se pribje\u0107i samo onda kada one ne mogu da se dobiju kori\u0161\u0107enjem otvorenih metoda, a od izuzetnog su zna\u010daja za javnost. Te metode se, samim tim, mogu koristiti u slu\u010dajevima otkrivanja kriminalnih radnji, zloupotreba polo\u017eaja ili u slu\u010dajevima otkrivanja ne\u010dega \u0161to predstavlja opasnu prijetnju po zdravlje i bezbjednost gradjana, kao i po \u017eivotnu sredinu.<\/p>\n (e) U slu\u010dajevima nesre\u0107a i prirodnih katastrofa, novinari moraju imati u vidu da pru\u017eanje hitne pomo\u0107i \u017ertvama i osobama u opasnosti ima prioritet u odnosu na pravo javnosti da zna.<\/p>\n 6.2. Istra\u017eivanje me\u0111u ljudima koji tra\u017ee za\u0161titu<\/p>\n Novinarsko istra\u017eivanje treba da bude sprovedeno sa du\u017enim saosje\u0107anjem i diskrecijom u slu\u010dajevima gdje postoji li\u010dna \u017ealost ili \u0161ok, kada su u pitanju ljudi sa fizi\u010dkim i mentalnim o\u0161te\u0107enjima, kao i djeca i mladi uop\u0161te. Ograni\u010dena mo\u0107 rasudjivanja ili posebna situacija u kojoj se nalaze takvi ljudi, ne smije se zloupotrebljavati radi dobijanja informacija.<\/p>\n 6.3. Ekskluzivne informacije<\/p>\n Uobi\u010dajena je novinarska praksa da se objavljuju ekskluzivne informacije i pri\u010de. Do njih se dolazi jedino procesom prikupljanja podataka, a ne tra\u017eenjem monopola na informacije koje se dobijaju od javnih li\u010dnosti. Javne li\u010dnosti treba da daju informacije ne favorizuju\u0107i ograni\u010deni broj novinara, odnosno medija.<\/p>\n 6.4. Pla\u0107anje informacija<\/p>\n Novinari ne smiju pla\u0107ati ljudima kako bi do\u0161li do informacija, osim u slu\u010dajevima kada je vrijednost informacije od izuzetnog zna\u010daja za javnost.<\/p>\n Smjernice za Na\u010delo 7<\/strong><\/p>\n 7.1 Povjerljivost<\/p>\n (a) U slu\u010daju kada je neka osoba pristala da pru\u017ei informacije samo pod uslovom da se njen identitet ne otkrije i novinar se slo\u017ei sa tim uslovom, on mora da po\u0161tuje tu odluku i odbije da otkrije identitiet izvora informacija. Novinar, medjutim, treba da<\/span> upozori osobu koja je izvor informacija da \u0107e njen\/njegov identitet morati da bude otkriven pred sudom ako je ta informacija neophodna za osuje\u0107ivanje te\u0161kog krivi\u010dnog djela.<\/span><\/span><\/p>\n (b) Elektronski mediji \u0107e odgovaraju\u0107im tehni\u010dkim postupcima (distorzija glasa i zamagljivanje lica) obezbijediti tajnost identiteta osobe koja daje izjavu pod uslovom anonimnosti.<\/p>\n (c) Dokumenti ozna\u010deni kao tajni mogu se objaviti ako se, poslije pa\u017eljivog razmatranja, utvrdi da potreba javnosti da zna ima prevagu nad razlozima kojima se opravdava tajnost.<\/p>\n 7.2 Djelatnost tajnih slu\u017ebi<\/p>\n Aktivnosti novinara i izdava\u010da u tajnim slu\u017ebama nespojivi su sa ulogom medija u dru\u0161tvu i njihovim presti\u017eom. Informacije tajnih slu\u017ebi ne smiju se dovoditi u vezu sa pravom novinara na profesionalnu tajnu.<\/p>\n Smjernice za Na\u010delo 8<\/strong><\/p>\n 8.1 Pravo na privatnost<\/span><\/p>\n (a) Novinar ne smije da zadire u privatni \u017eivot neke osobe i izvje\u0161tava o njemu bez dozvole te osobe. Me\u0111utim, odavanje odre\u0111enih elemenata privatnog \u017eivota neke osobe je dozvoljeno u mjeri u kojoj je to neophodno kako bi se na adekvatan i precizan na\u010din izvijestilo o pitanjima od javnog interesa..<\/span><\/p>\n Svi ljudi imaju pravo na dostojanstvo koje novinar ne smije proizvoljno naru\u0161avati u ime prava javnosti da zna. Ovo se posebno mora imati u vidu kada su u pitanju osobe koje su, protivno svojoj volji, postale u\u010desnici informativno vrijednih doga\u0111aja (nesre\u0107e, razne vrste sukoba\u2026).<\/span><\/p>\n (b) Izvje\u0161tavanje o privatnom \u017eivotu neke osobe mo\u017ee biti opravdano samo u slu\u010dajevima od posebnog javnog interesa. Takvi slu\u010dajevi su, na primjer, radnje koje ugro\u017eavaju zdravlje i bezbjednost gradjana i dru\u0161tva (kriminalne i teroristi\u010dke radnje, korupcija, itd.). Izvje\u0161tavanje o privatnom \u017eivotu neke osobe, opravdano je i ako se time sprje\u010dava da javnost bude zavedena izjavom ili postupkom nekog pojedinca, kao, recimo, u slu\u010daju kada neka osoba radi odredjene stvari u privatnom \u017eivotu, a javno ih osudjuje.<\/span><\/p>\n Kada izvje\u0161tava o aspektima privatnosti koji su od posebnog interesa za javnost, novinar ne smije pre\u0107i granicu povode\u0107i se za senzacionalizmom, morbidnom radoznalo\u0161\u0107u, voajerizmom ili \u017eeljom da se neko izvrgne poruzi ili da se unizi ne\u010dije dostojanstvo.<\/span><\/p>\n Novinar mo\u017ee da objavi zapis ne\u010dijeg lika i glasa bez tra\u017eenja i dobijanja dozvole ako se to ti\u010de osobe, pojave ili doga\u0111aja od interesa za javnost, naro\u010dito ako se odnosi na nosioca javne funkcije, a objavljivanje je va\u017eno s obzirom na \u010dinjenicu da ta osoba obavlja tu funkciju.<\/span><\/p>\n (c) Kada je naru\u0161avanje privatnosti opravdano ili neizbje\u017eno, izvje\u0161tavanje treba ograni\u010diti na one detalje koji su od su\u0161tinske vrijednosti za javnost, \u010dime se minimalizuje \u0161teta koja mo\u017ee biti pri\u010dinjena ne\u010dijem dostojanstvu i ugledu.<\/span><\/p>\n Novinar mo\u017ee da koriste snimke sigurnosnih kamera ili druge autenti\u010dne video i audio zapise koji se ti\u010du onih aspekata ne\u010dijeg privatnog \u017eivota koji ima veze sa javnim interesom, pod uslovom da je to jedini na\u010din da javnost uvjeri u ta\u010dnost onoga \u0161to govori, a posebno ako onaj na koga se izvje\u0161tavanje odnosi osporava navode novinara.<\/span><\/p>\n (d) \u017drtve nesre\u0107a ili zlo\u010dina imaju pravo na posebnu za\u0161titu svojih imena. Nije uvijek pravilo da se otkrije identitet \u017ertve radi toga da bi javnost bolje razumjela nesre\u0107u ili zlo\u010din. Izuzeci se mogu tolerisati ako je doti\u010dna osoba javna li\u010dnost ili u slu\u010daju posebnih okolnosti. Posebne okolnosti mogu biti ako se \u017eele preduprijediti glasine i spekulacije o identitetu \u017ertava nesre\u0107a.<\/span><\/p>\n Novinari bi, prije objavljivanja imena \u017ertava nasilja ili nesre\u0107a, trebalo da provjere da li je o tome obavije\u0161tena njihova naju\u017ea porodica, i da tek nakon toga, eventualno, objave identitet.<\/span><\/p>\n Prije objavljivanja fotografija sa mjesta nesre\u0107a ili bilo kakvog nasilja treba dobro procijeniti da li postoji javni interes za otkrivanjem identiteta \u017ertava ili prikazivanjem \u0161okantnih prizora (le\u0161evi, lokve krvi, rane, lomovi i sl.). Prikazivanje \u0161okantnih prizora mo\u017ee biti opravdano jedino namjerom da se skrene pa\u017enja na posljedice nekog dru\u0161tveno krajnje neprihvatljivog pona\u0161anja (npr. terorizma).<\/span><\/p>\n (e) Kada su u pitanju \u010dlanovi porodice i drugi ljudi koji su indirektno pogodjeni nesre\u0107om ili koji nemaju ni\u0161ta sa zlo\u010dinom i nesre \u0107om, mora se biti krajnje obazriv pri objavljivanju njihovih imena i slika.<\/span><\/p>\n (f) Privatne adrese ljudi u\u017eivaju posebnu za\u0161titu. Posebnu za\u0161titu u\u017eivaju i jedinstveni mati\u010dni brojevi sa li\u010dnih isprava, kao i privatni telefoni.<\/span><\/p>\n (g) Fizi\u010dke ili mentalne bolesti, kao i povrede, pripadaju sferi privatnosti pogodjenih osoba. Iz obzira prema takvim osobama i \u010dlanovima njihovih porodica, u takvim slu\u010dajevima mediji ne treba da objavljuju imena i fotografije, i treba da izbjegavaju omalova\u017eavaju\u0107e izraze da bi opisali bolest i patnju. Tako se treba vladati \u010dak i kada su pomenuti izrazi u svakodnevnoj upotrebi.<\/p>\n (h) Izvje\u0161tavanje o samoubistvima od novinara zahtijeva krajnju uzdr\u017eanost i odmjerenost. U takvim situacijama ne treba objavljivati imena i detaljan opis okolnosti u kojima se samoubistvo desilo. Izuzeci su opravdani samo ako je to od izuzetnog interesa za javnost.<\/p>\n (i) Izvje\u0161taj je neadekvatno senzacionalan ako se osoba na koju se on odnosi tretira kao objekat. Ovo se naro\u010dito ti\u010de slu\u010dajeva kada izvje\u0161taji o osobama koje umiru, fizi\u010dki ili mentalno pate, prevazilaze interes javnosti i potrebu publike za informacijom.<\/p>\n (j) Prihvatljiva granica, prilikom izvje\u0161tavanja o nesre\u0107ama i prirodnim katastrofama, je ona koja zna\u010di po\u0161tovanje prema patnji \u017ertava i osje\u0107anjima \u010dlanova njihovih porodica. \u017drtve nesre\u0107e ne smiju se dovesti u situaciju da po drugi put pate zbog prikazivanja u medijima.<\/p>\n 8.2 Medicinska istra\u017eivanja i terapija<\/p>\n (a) Izvje\u0161taji o navodnim uspjesima ili neuspjesima medicinskih ili farmaceutskih istra\u017eivanja u borbi protiv ozbiljnih bolesti zahtijevaju obazrivost i pove\u0107an osje\u0107aj odgovornosti. Stoga, ni tekst, ni prezentacija, ne treba da obuhvate bilo \u0161ta \u0161to bi moglo da podgrije neosnovane nade bolesnima i \u010dlanovima njihovih porodica u mogu\u0107nost izlje\u010denja u dogledno vrijeme, ako to nije u skladu sa stvarnim stanjem medicinskih istra\u017eivanja. Nasuprot tome, kriti\u010dki intonirani ili jednostrani izvje\u0161taji ne bi trebalo da dovedu ozbiljno bolesne osobe u situaciju koja pove\u0107ava njihovu nesigurnost i dodatno podsti\u010de sumnju u mogu\u0107i uspjeh terapeutskih mjera.<\/p>\n (b) Kada izvje\u0161tava o aktivnostima samozvanih iscjelitelja i nadriljekara, novinar mora iskazati posebnu dozu razlo\u017ene sumnje i uzdr\u017eanosti.<\/p>\n (c) Izvje\u0161tavaju\u0107i o \u0161irenju zaraznih i drugih boesti, novinar mora imati u vidu \u010dinjenicu da pravo na progla\u0161avanje epidemija ima samo za to nadle\u017ean dr\u017eavni organ.<\/p>\n Smjernice za Na\u010delo 9 <\/strong><\/p>\n (a) Mediji su obavezni da postupaju u skladu sa na\u010delima Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djece i da sa posebnom pa\u017enjom istra\u017euju informacije koje zadiru u interese djece. U skladu sa tim, ni jedno dijete ne smije biti izlo\u017eeno medijskom mije\u0161anju u njegov privatni i porodi\u010dni \u017eivot, dom ili li\u010dnu prepisku, kao ni napadima na njegovu \u010dast i ugled.<\/span><\/p>\n (b) Mediji su obavezni da iska\u017eu poseban obzir kada izvje\u0161tavaju o maloljetnicima, posebno ako su maloljetnici \u017ertve bilo koje vrste porodi\u010dnog, vr\u0161nja\u010dkog ili drugog nasilja. Nedopustivo je objavljivanje fotografija djece \u017ertava nasilja kao i otkrivanje njihovog identiteta.<\/span><\/p>\n (c) Mediji su obavezni da iska\u017eu poseban obzir kada izvje\u0161tavaju o maloljetnicima za koje se sumnja da su umije\u0161ani u protivzakonite radnje, po\u0161tuju\u0107i na\u010delo prezumcije nevinosti, izbjegavaju\u0107i senzacionalizam. Nedopustivo je objavljivanje fotografija maloljetnika osumnji\u010denih za krivi\u010dna djela kao i otkrivanje njihovog identiteta.<\/span><\/p>\n (d) Nedopustiva je svaka medijska zloupotreba djece kojom se izla\u017eu poni\u017eenju zbog nekog oblika patnje kao \u0161to je siroma\u0161tvo ili neprihvatljivo pona\u0161anje i \u010dinjenje odraslih.<\/span><\/p>\n Smjernice za Na\u010delo 10<\/strong><\/p>\n 10.1. Izvje\u0161tavanje o zlo\u010dinu, istrazi i sudskim postupcima<\/p>\n (a) Izvje\u0161taji o istrazi i sudskim slu\u010dajevima slu\u017ee da na pa\u017eljiv na\u010din obavijeste javnost o zlo\u010dinu, krivi\u010dnom gonjenju i sudskoj presudi. Pretpostavlja se da je osoba nevina sve dok sud ne doka\u017ee suprotno, \u010dak i ako je on\/ona priznala krivicu. \u010cak i u slu\u010dajevima kada je krivica o\u010digledna za javnost i ne ugro\u017eavaju\u0107i pravo novinara da ta\u010dno izvijesti o pitanjima od javnog interesa,<\/span> optu\u017eena osoba ne mo\u017ee se predstavljati krivom u okviru sudske procjene sve do dono\u0161enja presude<\/p>\n (b) Portretisanje li\u010dnosti kojim se prejudicira njen karakter, kao i optu\u017ebe na njegov\/njen ra\u010dun naru\u0161avaju ustavni princip za\u0161tite ljudskog dostojanstva, i to pravilo takodje va\u017ei za one koji mogu biti progla\u0161eni kriminalcima. Cilj izvje\u0161tavanja iz sudnice ne smije biti da se okrivljeni kazni sa dru\u0161tvenog aspekta, tako \u0161to \u0107e mediji biti kori\u0161\u0107eni kao”stub srama”.<\/p>\n (c) Kada medij po\u010dne da izvje\u0161tava o odredjenom krivi\u010dnom slu\u010daju, mora ga pratiti i u kontinuitetu izvje\u0161tavati o njemu. Kada medij izvje\u0161tava o optu\u017eenom \u010dije je ime naveo ili je ono poznato \u0161irem krugu javnosti, mora da informi\u0161e i o eventualnoj oslobadjaju\u0107oj presudi ili ubla\u017eavanju optu\u017ebe. Ovo se ti\u010de i slu\u010dajeva odustajanja od istrage.<\/p>\n (d) Kritika i komentar u vezi odredjenog slu\u010daja moraju se jasno razlikovati od izvje\u0161tavanja o sudskoj proceduri.<\/p>\n (e) Mediji ne smiju da otkrivaju identitet \u017ertava seksualnog nasilja ili da objavljuju materijal koji bi mogao da doprinese otkrivanju njihovog identiteta. Druga\u010dije se mo\u017ee postupati samo ako su \u017ertve saglasne da im se otkrije identitet ili ako zakon ovla\u0161\u0107uje medije da to u\u010dine.<\/p>\n (f) Mediji bi, generalno gledano, trebali da izbjegavaju objavljivanje identiteta ro\u0111aka ili prijatelja optu\u017eenih ili osu\u0111enih za zlo\u010din. Druga\u010dije se mo\u017ee postupati ako je to neophodno za kompletno, pravi\u010dno i ta\u010dno izvje\u0161tavanje o zlo\u010dinu ili zakonskom postupku.<\/p>\n (g) Kada se izvje\u0161tava o istrazi i krivi\u010dnom sudskom postupku protiv mladih osoba i njihovom pojavljivanju na sudu, mediji moraju biti posebno obazrivi, imaju\u0107i u vidu budu\u0107nost takvih osoba. Ovo se takodje odnosi i na mlade koji su \u017ertve zlo\u010dina.<\/p>\n 10.2 Izvje\u0161tavanje o nasilju<\/p>\n Izvje\u0161tavaju\u0107i o stvarnom ili prijete\u0107em \u010dinu nasilja, mediji treba da pa\u017eljivo odvagaju interes javnosti za informacijom i interes \u017ertava i drugih ljudi koji su uklju\u010deni. U takvim slu\u010dajevima treba se posebno truditi da izvje\u0161tavanje bude nepristrasno, i ne smije se dozvoliti da medij postane instrument kriminalaca. Mediji ne treba da samoinicijativno 10.3. Koordinacija sa vlastima \/ \u201crestrikcije\u201d vijesti<\/p>\n U principu, mediji ne prihvataju “restrikcije” vijesti. Koordinacija izmedju medija i policije mogu\u0107a je samo u slu\u010dajevima kada novinari svojim \u010dinjenjem ili ne\u010dinjenjem mogu pomo\u0107i da se za\u0161titi ili spasi \u017eivot i zdravlje \u017ertve i drugih uklju\u010denih osoba. Mediji \u0107e, po zahtjevu policije, uvesti djelimi\u010dni ili kompletni embargo na vijesti na odredjeno vrijeme u cilju rje\u0161avanja zlo\u010dina, ako je zahtjev uvjerljivo opravdan.<\/p>\n Smjernice za Na\u010delo 11<\/strong><\/p>\n 11.1 Pozivi i pokloni<\/p>\n Sloboda odlu\u010divanja i nezavisnog procjenjivanja medija i njihovih uredni\u0161tava bi\u0107e ugro\u017eena u slu\u010dajevima prihvatanja poziva i poklona koji prema\u0161uju uobi\u010dajeni nivo dru\u0161tvenih kontakata Ii koji su neophodni za njihov profesionalni rad. Treba izbjegavati \u010dak i stvaranje utiska da prihvatanje poziva i poklona mo\u017ee ugroziti slobodu odlu\u010divanja medija I njihovih uredni\u0161tava. Novinari, stoga, ne treba da prihvataju nikakva pla\u0107anja, nadoknadu tro\u0161kova, popuste, donacije, besplatna ljetovanja, poslovna putovanja, poklone ili bilo koje druge beneficije koje bi mogle da nanesu \u0161tetu njihovom profesionalnom kredibilitetu, kao i reputaciji medija za koji rade. U slu\u010daju prihvatanja bilo kakvih beneficija Novinar ne\u0107e prihvatiti bilo kakvu beneficiju bez prethodne saglasnosti glavnog urednika ili direktora medija u kojem radi.<\/p>\n 11.2. Pritisak ili uticaj<\/p>\n Novinari ne smiju prikriti ili iskriviti informacije koje javnost ima pravo da zna zbog pritiska ili uticaja njihovih ogla\u0161iva\u010da ili drugih lica koja imaju poslovni, politi\u010dki ili zastupni\u010dki interes u datoj medijskoj ku\u0107i.<\/p>\n 11.3. Podjela funkcija<\/p>\n Ako novinar ili izdava\u010d obavljaju i neku drugu funkciju uz novinarski posao, na primjer u vladi, organima javne uprave ili preduze\u0107u, oni moraju strogo voditi ra\u010duna da odijele te funkcije. Isti princip va\u017ei i ako je u pitanju obrnut slu\u010daj. Treba stalno imati na umu da sukob interesa nanosi \u0161tetu poziciji medija.<\/p>\n 11.4. Razlika izme\u0111u informativnog sadr\u017eaja i reklama<\/p>\n Reklame, novinske strane ili programi koje pla\u0107aju sponzori, moraju se jasno razlikovati od informativnog sadr\u017eaja i moraju biti tako kreirane i predstavljene da ih \u010ditalac\/slu\u0161alac\/gledalac prepozna kao takve. Novinar ne smije da se bavi reklamno-propagandnim poslovima.<\/p>\n 11.5. Materijal namijenjen za odnose sa javno\u0161\u0107u<\/p>\n Kredibilitet medija kao izvora informacija iziskuje posebnu pa\u017enju kada se radi o materijalu namijenjenom za odnose sa javno\u0161\u0107u i o reklamnim sadr\u017eajima. Tekstovi, tv i radio prilozi ili programi koji se odnose na preduze\u0107a, njihove proizvode, usluge ili dogadjaje u vezi sa preduze\u0107ima ne smiju da prekora\u010de granicu prikrivene reklame. Rizik da se to u\u010dini naro\u010dito je veliki ako pri\u010da prevazilazi opravdani interes javnosti ili interesovanje publike za tu informaciju. Ovo se takodje odnosi na reklamne tekstove, fotografije, i ilustracije koji nijesu pro\u0161li uredjiva\u010dku obradu.<\/p>\n 11.6 Sukob interesa<\/span><\/p>\n Ekonomski interesi vlasnika medija, editors and journalists u odre\u0111enim preduze\u0107ima ili politi\u010dki interesi u odre\u0111enim politi\u010dkim partijama ne smiju dovesti do dezinformisanja ili neobjavljivanja informacija od javnog interesa.<\/span><\/p>\n 11.7 Transparentnost medijskih interesa<\/span><\/p>\n Sve medijske ku\u0107e moraju osigurati transparentnost svojih vlasni\u010dkih struktura i ekonomskih interesa.<\/span><\/p>\n Smjernice za Na\u010delo 12<\/strong><\/p>\n 12.1. Solidarnost<\/p>\n Novinari treba da budu solidarni i \u0161tite medjusobno svoja prava bez obzira na razlike u politi\u010dkim ili drugim uvjerenjima.<\/p>\n 12.2. Originalnost<\/span><\/p>\n Novinar ne smije koristiti tu\u0111i tekst, ideje i slike bez odgovaraju\u0107eg navo\u0111enja i pripisivanja izvoru.<\/span><\/p>\n Ove smjernice nijesu definitivne, ve\u0107 se mogu doradjivati u skladu sa eti\u010dkim dilemama koje bude donosila praksa. Samoregulatorno tijelo koje \u0107e brinuti o po\u0161tovanju Kodeksa novinara Crne Gore bi\u0107e ovla\u0161\u0107eno da, u duhu op\u0161tih eti\u010dkih normi Kodeksa, predla\u017ee nove smjernice ili dopunu postoje\u0107ih.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Radna grupa koju su \u010dinili predstavnici Medijskog savjeta za samoregulaciju, dnevnika Vijesti i Dan, te nedjeljnika Monitor, je zavr\u0161ila nacrt izmjena i dopuna Kodeksa novinara Crne Gore. Izmjene i dopune, koje su jednoglasno usvojene, odnose se prvenstveno na smjernice (izmjene i dopune su u tekstu ozna\u010dene crvenom bojom, ali u tekstu nema djelova Kodeksa koje […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-184415","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/184415","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=184415"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/184415\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=184415"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=184415"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=184415"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nPREDLOG IZMJENA I DOPUNA KODEKSA NOVINARA CRNE GORE
\n(Osnovna na\u010dela)<\/strong><\/p>\n![\"Novinarstvo\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/08\/Novinarstvo.jpeg\")
\nNovinar je u slu\u017ebi javnog interesa. Kredibilitet novinara i novinarske profesije uop\u0161te po\u010diva na profesionalnom po\u0161tenju, integritetu i znanju. U interesu je svakog novinara, i njegova je du\u017enost, da se pridr\u017eava ovog Kodeksa. Novinar ne smije ni\u0161ta prihvatati zdravo za gotovo, odnosno mora biti kriti\u010dki posmatra\u010d nosilaca dru\u0161tvene, politi\u010dke i ekonomske mo\u0107i kada izvje\u0161tava o njima u interesu javnosti.<\/span><\/strong><\/p>\n\n
\n<\/strong>
\nSMJERNICE ZA TUMA\u010cENJE I PRIMJENU OSNOVNIH NA\u010cELA KODEKSA<\/strong><\/p>\n
\n1.1. Op\u0161ti standardi<\/p>\n
\n<\/strong><\/p>\n
\n<\/strong><\/p>\n
\npoku\u0161avaju da posreduju izmedju policije i kriminalaca. Ne smiju se intervjuisati izvr\u0161ioci nasilnih radnji, ukoliko nije apsolutno neophodno pokriti dogadjaj korektno i nepristrasno u vi\u0161em interesu javnosti.<\/p>\n