![\"Vedrana](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/Vedrana-Rudan-150x150.jpg\")
Pi\u0161e:Vedrana Rudan<\/p>\nPi\u0161e:Vedrana Rudan<\/p>\n
Hrvatski kolumnisti i kolumnistice, drkad\u017eije i drkarice svih profila, ovih dana opsjednuto lupaju po tipkovnici i analiziraju \u201cmentalitet\u201d Grka kao da im o tome \u017eivot ovisi. Jedan od njih, potpuno je nebitno kako se drkad\u017eija zove, gr\u010dkog premijera naziva \u201cklaunom i balkanskim muljatorom.\u201d Hrvatska teve stalno u studio poziva mrke \u201canaliti\u010dare\u201d koji znaju da su Grci i Grkinje sami krivi za u\u017eas u kome su se na\u0161li jer su \u201cbahati\u201d, \u201clijeni\u201d, \u201cimaju penzije ve\u0107e nego mi i Litvanci\u201d. Smrt Grcima! \u017divjela Njema\u010dka i MMF!<\/p>\n
Grci su, to je netko dobro rekao, Nijemcima danas ono \u0161to su im nekad bili \u017didovi. Dodu\u0161e, ne dave ih u plinskim komorama, ubijaju ih gla\u0111u i zastra\u0161ivanjem. Po istom principu po kome su evropski \u201cintelektualci\u201d pu\u0161ili kurac Hitleru a \u017didove dr\u017eali lukavcima koji \u017eele ubiti Isusa u sirotom njema\u010dkom narodu danas glasnogovornici i glasnogovornice krupnog kapitala pozdravljaju davljenje Grka i Grkinja.<\/p>\n
Hrvati, bitni Hrvati, tko narod \u0161ta pita, i danas su slabi prema Nijemacima, o Amerima da se ne govori. \u010citam tako kolumnu Slavenke Drakuli\u0107, poznate grkologice. \u017denska, da joj ne bi netko zamjerio ono \u0161to joj ja ipak zamjeram, u svojoj \u0161krabotini citira filozofa Nikosa Dimoua autora knjige \u201cNije lako biti Grk\u201d. Knjiga je objavljena 1975. a u njoj Nikos obja\u0161njava za\u0161to nije lako biti Grk. \u201c\u201dPrije svega zbog toga jer imaju problem s identitetom. \u017dive izme\u0111u Istoka i Zapada, stare slave i novog siroma\u0161tva.\u201d Bla, bla, bla\u2026Na jedno dvije kartice pljuje \u017eenska po Grcima \u0161to citiraju\u0107i \u0161to prepri\u010davaju\u0107i ogor\u010dena na sirote Grke kao da su joj mu\u017e koji nikako da plati alimentaciju. Njezin je stav jasan. Grci su sami krivi za sve \u0161to im se de\u0161ava zato jer nikako da shvate da nisu \u201cpotomci Aristotela, Platona, Sokrata i Perikla nego su obi\u010dni lijeni Balkanci koji misle da dugove ne treba vra\u0107ati.<\/p>\n
Drakuli\u0107 ne poznaje samo glupe Grke, razumije se ona i u Hrvate. A Hrvati su \u201cljudi koji gun\u0111aju, svade se, izmi\u0161ljavaju mitove, stalno su u pravu, \u017eive iznad svojih mogu\u0107nosti, svi su protiv njih, ne vole strance i nisu sigurni u svoj identitet.\u201d Po Drakuli\u0107ki, isti smo Grci, \u201czato bi nam dobro do\u0161lo da se pozabavimo zabludama o sebi.\u201d<\/p>\n
Gdje \u017eivi grkologica? Gdje to ona vidi Hrvate koji \u201cgun\u0111aju\u201d zato jer ne mogu na\u0107i posao, jer ne mogu platiti lijekove, lije\u010dnike, dugove, otplatiti kredite\u2026 Hrvati \u0161ute. Koji se to Hrvati \u201csvade\u201d? \u017denska je vjerojatno htjela napisati da se Hrvati sva\u0111aju. Da se sva\u0111aju sa politi\u010darima, poslodavcima, popovima, bankarima, \u017eivot im(nam) ne bi bio pakao. Tko to od nas obi\u010dnih \u201c\u017eivi iznad svojih mogu\u0107nosti\u201d kad ogromna ve\u0107ina gra\u0111ana Hrvatske nema nikakve mogu\u0107nosti da \u017eivi? Ostale pizdarije koje je grkologica uvalila Hrvatima mogu se izre\u0107i na ra\u010dun svakog naroda na ovome svijetu.<\/p>\n
Na\u017ealost, nvope\u010dena stru\u010dnjakinja za Grke nije pro\u010ditala fenomenalan test poznatog novinara Milana Gavrovi\u0107a u tjedniku \u201cNovosti\u201d. Milan Gavrovi\u0107 \u010ditav \u017eivot pi\u0161e o ozbiljnim temama na stru\u010dan na\u010din pa bi njemu trebalo vjerovati jednostavno stoga jer \u010dovjek zna znanje. Onome tko misli da se Gr\u010dka sunovratila u ponor zato jer u njoj \u017eive divljaci koji ne znaju da moraju vratiti dug evo podatka iz teksta Milana Gavrovi\u0107a. \u201cTijekom svog nedavnog boravka u Hrvatskoj nobelovac D\u017eozef Stiglic iznio je me\u0111utim zaprepa\u0161\u0107uju\u0107i podatak. Koja zemlja ima najve\u0107i dug u Evropi? Njema\u010dka, i to dvostruko ve\u0107i od svog bruto doma\u0107eg proizvoda! Kako je i za\u0161to on nastao? Odgovor mo\u017ee biti samo jedan:zbog iznimno velikih tro\u0161kova ujedinjenja nekada\u0161nje dvije Njema\u010dke. Pa ipak, najve\u0107i du\u017enik najvi\u0161e inzostira da se svi dugovi moraju vra\u0107ati. Zar to nije naopaka pa i apsurdna logika? Nije, ali samo pod jednom pretpostavkom. Da otpla\u0107uju\u0107i svoje svi drugi na neki na\u010din otpla\u0107uju i njema\u010dke dugove.\u201d<\/p>\n
\u0160to se de\u0161ava u Gr\u010dkoj? Da li istina le\u017ei u knijzi koju je gr\u010dki pisac napisao 1975? Ili i gr\u010dku i hrvatsku istinu zna Slavenka Drakuli\u0107 koja, najvjerojatnije, bijednu lovu zara\u0111uje pi\u0161u\u0107i ono \u0161to bi i njezin gazda napisao da mu od pisanja nisu dra\u017ee cigare i starlete. Ili je ipak u pravu nobelovac D\u017eozef Stiglic:<\/p>\n
Strategija kojom se banke brane logi\u010dna je, ali i prozirna. Sve se na primjer vidi po tome kako bi one rije\u0161ile probleme kredita u \u0161vicarcima. Tako da pomognu egzistencijalno ugro\u017eenim du\u017enicima, ali ne i svima, me\u0111u kojima su, kako ka\u017eu bankari, \u010dak i oni koji su kupovali drugu ili tre\u0107u nekretninu. Odmah upada u o\u010di da tim prijedlogom kr\u0161e jedno od glavnih pravila svog zanata: ono koje ka\u017ee da banke nisu socijalne ustanove. Kuda bismo do\u0161li kad bi banke po\u010dele opra\u0161tati dugove zbog financijskih i \u017eivotnih problema svojih du\u017enika? Tko bi uop\u0107e otpla\u0107ivao pune rate, ako se s bankom mo\u017ee pregovarati i cjenkati? Pa ipak, banke odjednom suzama vjeruju. Za\u0161to?<\/p>\n
O\u010dito zato kako bi izbjegle pitanje koje glasi: Jesu li njihovi krediti zelena\u0161ki i kakva im je uop\u0107e poslovna praksa? Bankari su spremni priznati te\u0161ko\u0107e u kojima su se na\u0161li njihovi du\u017enici, ali ne daj bo\u017ee da netko pomisli kako su i oni za to krivi ili da je kriv sustav koji su i oni stvarali. Njihova se strategija svodi na tipi\u010dnu zamjenu teza. Rije\u010d je o krizi i siroma\u0161tvu, a ne o njima. Taj bi ih humanizam, dodu\u0161e, mogao stajati ne\u0161to novca, ali i to je malo vjerojatno. Kad krene dokazivanje vlastite nesre\u0107e ili koliko vrijedi i mo\u017ee li se prodati neka naslije\u0111ena nekretnina ili vikendica iz boljih dana, po\u010dinje vrijediti ona re\u010denica iz molitve: Gospode, tko \u0107e opstati?<\/p>\n
Gdje je smi\u0161ljena ta strategija? To, vjerojatno, nije osobito va\u017eno, iako je indikativno da su na\u0161i bankari ekspresno dobili inozemnu potporu. Njihova je logika potpuno u skladu s insistiranjem velikih europskih kreditora da se svi dugovi moraju vra\u0107ati, \u010dak i onda ako je to i teoretski nemogu\u0107e. Tijekom svog nedavnog boravka u Hrvatskoj, nobelovac D\u017eozef Stiglic iznio je, me\u0111utim, zaprepa\u0161\u0107uju\u0107i podatak. Koja zemlja ima najve\u0107i dug u Europi? Njema\u010dka, i to dvostruko ve\u0107i od svog bruto doma\u0107eg proizvoda! Kako je i za\u0161to on nastao? Odgovor mo\u017ee biti samo jedan: zbog iznimno velikih tro\u0161kova ujedinjenja nekada\u0161nje dvije Njema\u010dke. Pa ipak, najve\u0107i du\u017enik najvi\u0161e insistira da se svi dugovi moraju vra\u0107ati. Zar to nije naopaka, pa i apsurdna logika? Nije, ali samo pod jednom pretpostavkom. Da otpla\u0107uju\u0107i svoje svi drugi na neki na\u010din otpla\u0107uju i njema\u010dke dugove.<\/p>\n
Mo\u017eemo samo pretpostaviti koji se sve mehanizmi za to koriste. Europa je ekonomski dovoljno ujedinjena da osigurava dvije bitne pretpostavke. To su uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog modela (u prvom redu \u0161tednje) i dovoljna koncentracija kapitala (vlasni\u0161tva banaka u pravim rukama). Samo jedan o\u010diti primjer. Duboko potonula \u0160panjolska ima uravnote\u017eeniji prora\u010dun nego primjerice Velika Britanija. \u0160panjolske banke su, nasuprot tome, u velikim nevoljama. U jednom trenutku, koriste\u0107i europske mehanizme, Njema\u010dka je doslovno prisilila \u0160panjolsku da uzme sto milijardi eura zajma samo s jednom svrhom \u2013 da tim novcem sanira banke. Poanta je, me\u0111utim, u tome da su \u0161panjolske banke najve\u0107im dijelom u njema\u010dkom vlasni\u0161tvu. Umjesto da ih saniraju njihovi vlasnici, tro\u0161ak je preba\u010den na \u0161panjolski prora\u010dun, odnosno na \u0161panjolske gra\u0111ane. Od kojih se, naravno, tra\u017ei da jo\u0161 vi\u0161e \u0161tede.<\/p>\n
Jedna od iznimki je mali Island (329 tisu\u0107a stanovnika), koji je do krize bio raj za strane banke. Njihov predsjednik Olafur Ragnar Grimson u nedavnom intervjuu ka\u017ee: \u2018Upozoravali su nas da \u0107emo postati Kuba sjevera ako ne saniramo banke. Sve se to pokazalo la\u017enim.\u2019 Island, naime, nije nasjeo na zamjenu teza, pa je dr\u017eava spa\u0161avala \u0161tedi\u0161e, a pustila da banke spa\u0161avaju njihovi vlasnici ili da propadnu. Rezultat je taj da zemlja koja je prije sedam godina bila na rubu bankrota danas ima br\u017ei rast gospodarstva od Amerike ili Velike Britanije (koje su najuspje\u0161nije u tzv. zapadnom svijetu), a nezaposlenost je smanjena na samo 4,2 posto. Po tome su dva puta bolji od europskog prosjeka. \u2018Odbili smo tro\u0161iti narodni novac da pokrijemo gubitke privatnih banaka\u2019, ka\u017ee Grimson. \u2018Bili smo izlo\u017eeni nevjerojatnom politi\u010dkom i ekonomskom pritisku, da pratimo ortodoksne doktrine kojih se pridr\u017eavaju sve europske vlade i financijske institucije, a koje su se pokazale pogre\u0161nim i gospodarski i demokratski i politi\u010dki i pravosudno\u2019, dodaje. Predsjednik Grimson pravosu\u0111e ne spominje slu\u010dajno. Islan\u0111ani su svojim direktorima banaka \u010dak i sudili.<\/p>\n
Otporu su se uskoro priklju\u010dile Gr\u010dka i Ma\u0111arska, koje su odmah pribijene na stup srama, kao neodgovorni raspiku\u0107e i neofa\u0161isti. Na tome se temelji jo\u0161 jedna zamjena teza u obrambenoj strategiji hrvatskih banaka. Tvrdi se, naime, da pona\u0161anje ministara, koji u posljednje vrijeme kritiziraju bankare, neodoljivo podsje\u0107a na \u2018militantni orbanizam\/putinizam\u2019. Doslovno tako. Mo\u017ee li se re\u0107i ne\u0161to gore? Jesu li ministri Boris Lalovac ili Gordan Maras zaista fa\u0161isti i diktatori? Kad je rije\u010d o gospodi Viktoru Orbanu i Vladimiru Putinu, na\u0161a svrstana politika i prepisiva\u010dka \u0161kola u medijima ne ostavljaju mjesta sumnji u te hladnoratovske ocjene. Pa ipak, vjerojatno se u na\u0161em slu\u010daju ne \u017eele izvla\u010diti tako dalekose\u017ene ocjene. Za obrambenu strategiju banaka dovoljan je zaklju\u010dak kako su aktualne kritike na njihov ra\u010dun samo goli populizam kojim se, uo\u010di izbora, \u017eeli dobiti koji glas vi\u0161e.<\/p>\n
Pritom se opet koristi metoda zamjene teza. Tvrdi se da politika \u017eeli pod\u010diniti banke (\u0161to podsje\u0107a na stara vremena, a u demokraciji je, naravno, nedopustivo), koje moraju stvarati dovoljne profite za vra\u0107anje ulaganja svojih dioni\u010dara, \u010dak i onda kad ne mogu naplatiti kredite. \u2018\u010cini se da bi upravo od tih profita izabrani politi\u010dari \u017eeljeli uzeti jedan dio, koji im nikako ne pripada, i koji bi usmjerili prema svojim politi\u010dkim potrebama \u2013 za kupnju naklonosti glasa\u010dkog tijela\u2019, pi\u0161e jedan od neslu\u017ebenih glasnogovornika banaka. Po tome bi trebalo zaklju\u010diti da se dovodi u pitanje normalno bankarsko poslovanja, a ne praksa hrvatskih banaka. \u2018Banke su trgova\u010dka dru\u0161tva koja, kao i ostali trgovci, na tr\u017ei\u0161tu prodaju svoj proizvod\u2026\u2019, ka\u017ee i direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Boha\u010dek, obja\u0161njavaju\u0107i da se dr\u017eava tu ne smije petljati. Ali spominju\u0107i tr\u017ei\u0161te, on je, tjeraju\u0107i lisicu, istjerao vuka.<\/p>\n
Naime, banke su se u Hrvatskoj odavno kartelizirale i tako suspendirale tr\u017ei\u0161te, \u010demu se dr\u017eava i njene ustanove nisu opirale. \u0160tovi\u0161e, i\u0161lo im se na ruku, u prvom redu deviznom klauzulom i odustajanjem od monetarnog suvereniteta. Nakon toga se one i njihovi inozemni gospodari jednostavno vi\u0161e nisu mogli zaustaviti u grabljenju svega \u0161to im \u017eivot pru\u017ea. Tako smo do\u0161li do toga da je velik dio nacije u du\u017eni\u010dkom ropstvu, a da su kamate tolike da nema legalnog posla iz \u010dijeg se prihoda one mogu pla\u0107ati. Da je, zapravo, nacionalna ekonomija u bankarskom ropstvu. Dobro zvu\u010di kad premijer Zoran Milanovi\u0107 kona\u010dno odgovara bankama, koje prijete me\u0111unarodnim sporovima, neka ga tu\u017ee upravi vodovoda. Ali za pravo rje\u0161enje potrebno je mnogo dublje oranje.<\/p>\n