{"id":184159,"date":"2015-07-03T07:01:06","date_gmt":"2015-07-03T05:01:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=184159"},"modified":"2015-07-03T07:01:06","modified_gmt":"2015-07-03T05:01:06","slug":"moralni-krstaski-rat-protiv-grcke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/07\/03\/moralni-krstaski-rat-protiv-grcke\/","title":{"rendered":"Moralni krsta\u0161ki rat protiv Gr\u010dke"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autorka: Zoe Williams<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?attachment_id=184160\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-184160 size-medium\" title=\"ZoeWilliams\/The Guardian\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/ZoeWilliams-300x223.jpg\" alt=\"ZoeWilliams\" width=\"300\" height=\"223\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/ZoeWilliams-300x223.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/ZoeWilliams-580x431.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/ZoeWilliams-450x335.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/ZoeWilliams-480x357.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/ZoeWilliams-235x175.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/ZoeWilliams-75x56.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/ZoeWilliams-350x260.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/ZoeWilliams-220x164.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/ZoeWilliams.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>&#8220;Na\u0161a politi\u010dka alternativa neoliberalizmu i neoliberalnom procesu evropske integracije glasi: demokratija, \u0161ira i dublja demokratija\u201c, rekao je 18. januara 2014. Aleksis Cipras u debati koju je u Amersfortu organizovala Holandska socijalisti\u010dka partija. Trenutak te najdublje demokratije nastupa u nedelju, kada gr\u010dki gra\u0111ani izlaze na referendum da glasaju za ili protiv slede\u0107e runde \u0161tednje.<\/p>\n<p>To \u0107e biti izbor izme\u0111u beskona\u010dne \u0161tednje i trenutnog haosa. Posmatra\u010dima sa strane je lako da ka\u017eu da izlazak Gr\u010dke iz evrozone mo\u017eda ne bi bio toliko bolan kao tridesetogodi\u0161nje smanjivanje bruto doma\u0107eg proizvoda u korist drasti\u010dnih otplata duga, ali niko razuman ne bi \u017eeleo ni jedno ni drugo. Vizija pomo\u0107u koje je Siriza osvojila vlast bila je da \u0107e Trojka, ako joj se jasno i javno predo\u010di istina, priznati da \u0161tednja gu\u0161i Gr\u010dku.<\/p>\n<p>Ona to nije priznala. \u0160ta god mislili o krizi i \u0161ta god da se desi sa evrom, u nedelju \u0107e se demokratija suo\u010diti sa nemilosrdnim \u010dinom nad-demokratije. Evropljani su ve\u0107 pobedili: gr\u010dki gra\u0111ani mogu da glasaju kako god ho\u0107e \u2013 ali to \u0161to \u017eele ne\u0107e dobiti.<\/p>\n<p>U subotu je Evrogrupa prekinula svoju tradiciju konsenzusa i dala nadmeno saop\u0161tenje &#8220;koje su podr\u017eale sve \u010dlanice osim Gr\u010dke\u201c. Janis Varufakis, gr\u010dki ministar finansija, zatra\u017eio je pravni savet u vezi sa pitanjem da li je Evrogrupi dozvoljeno da ga isklju\u010di iz rasprave i dobio krajnje \u010dudan odgovor: \u201eEvrogrupa je neformalna grupa koju ne obavezuju ugovori ni pisane uredbe. Iako se obi\u010dno traga za konsenzusom, predsednik Evrogrupe nije obavezan da se dr\u017ei eksplicitnih pravila\u201c. Drugim re\u010dima: &#8220;Mi nemamo nikakvu odgovornost, naiv\u010dino\u201c.<\/p>\n<p>U toj izjavi jo\u0161 vi\u0161e iznena\u0111uje slede\u0107a re\u010denica: &#8220;Evrogrupa je do poslednjeg trenutka bila raspolo\u017eena za davanje dalje pomo\u0107i Gr\u010dkoj putem programa orijentisanog na rast\u201c. Mere koje je nametala Trojka dovele su do ekonomskog gr\u010da sli\u010dnog onom koji u nekoj zemlji nastupa posle rata. Zbog nezaposlenosti od 25 odsto i \u010dinjenice da je gotovo polovina mladih ljudi bez posla, 40 odsto gr\u010dke dece \u017eivi ispod granice siroma\u0161tva. Najnovija ponuda Gr\u010dkoj obe\u0107ava manje vi\u0161e isto to. Tvrdnja da je bilo \u0161ta u toj ponudi orijentisano na rast o\u010digledno je la\u017e. Predsednik Evrogrupe Jerun Dijselblum tvrdi da je crno belo.<\/p>\n<p>I to nas dovodi do najva\u017enije ta\u010dke u programu Trojke: u \u010demu je smisao pretvaranja Gr\u010dke u ruinu? Kao po\u010detna namera paketa \u0161tednje zvani\u010dno je navedena potreba da se ponovo uspostavi red: pustiti da Gr\u010dka jedno vreme trpi udarce na svoj BDP kako bi dugoro\u010dno izgradila ja\u010du, uravnote\u017eeniju ekonomiju. Kada nije do\u0161lo do rasta i kada je propao plan po kojem je kreditor uvek na prvom mestu, strategija je promenjena. Pre\u0161lo se na moralni krsta\u0161ki rat, kolektivno ka\u017enjavanje Gr\u010dke.<\/p>\n<p>Godine 2012. direktorka MMF-a Kristin Lagard je izjavila: &#8220;Znate \u0161ta, kad govorim o Atini, mislim i na sve one koji izbegavaju pla\u0107anje poreza. Mislim da oni treba kolektivno da pomognu sami sebi\u201c. Kako? &#8220;Tako \u0161to \u0107e svi pla\u0107ati porez\u201c. Tada je ova izjava zvu\u010dala neobi\u010dno: kako \u0107e u zemlji osaka\u0107enoj visokom stopom nezaposlenosti, gde cele porodice \u017eive od bednih primanja jednog penzionera, re\u0161enje biti pla\u0107anje poreza?<\/p>\n<p>Ali Lagard nije nudila re\u0161enje, nego narativ: gr\u010dkim gra\u0111anima je lo\u0161e zato \u0161to su oni lo\u0161i ljudi. \u017deleli su velikodu\u0161nu dr\u017eavu, ali nisu \u017eeleli da ulo\u017ee svoja sredstva da bi je stvorili. MMF je samo instrument discipline koja im je preko potrebna. Ovakvo razmi\u0161ljanje je op\u0161te prihva\u0107eno \u2013 du\u017enici se predstavljaju kao moralno slabiji od kreditora. Svaki ustupak je nagrada za njihovu lenjost i sebi\u010dnost. Tu se zanemaruje \u010dinjenica da je dug dvosmerna ulica \u2013 profiti od duga postoje zato \u0161to postoji rizik od gubitka novca, a kreditori u tom slu\u010daju imaju moralnu obavezu da taj gubitak pokriju.<\/p>\n<p>Zanemareno je i ono \u0161to je ekonomista Vin Godli (1992!) nazvao &#8220;slepom mrljom ugovora iz Mastrihta\u201c: Iako je predlog o jedinstvenoj valuti obezbe\u0111ivao centralne banke, u njemu nije ni pomenuto \u0161ta \u0107e zameniti demokratske institucije, to jest nacionalne vlade \u010dije \u0107e ingerencije, bez kontrole nad sopstvenom valutom, biti ograni\u010dene. Sada imamo odgovor: kontrolu preuzimaju najja\u010di. Trenutno je Nema\u010dka ta koja zna znanje. Kako znamo da ona zna? Pa najbogatija je. Evro je bio zasnovan na ideji da je kontrola nad valutom apoliti\u010dna. Taj mit je sru\u0161en, a sa njim je uru\u0161ena i demokratija.<\/p>\n<p>Pregovori ne propadaju slu\u010dajno. Gr\u010dki gra\u0111ani moraju biti poni\u017eeni zato \u0161to bi druga\u010diji odnos \u2013 da se prema njima postupa kao prema ravnopravnoj strani ili &#8220;odraslima\u201c u smislu u kojem je Lagard \u017eelela da oni to budu \u2013 izazvao raspravu o Evrogrupi: na \u010demu se ona temelji, koja je njena odgovornost i koje su njene demokratske poluge, ako ih uop\u0161te ima. Solidarnost sa Gr\u010dkom zna\u010di da svi, unutar i van zone jedinstvene valute, insistiraju na razgovoru o tome kako je ova zemlja \u017ertvovana da bi se o\u010duvale sumanute ideje od kojih nam je svima lo\u0161e.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/pescanik.net\/moralni-krstaski-rat-protiv-grcke\/\" target=\"_blank\">Pe\u0161\u010danik<\/a>\/<a href=\"http:\/\/www.theguardian.com\/commentisfree\/2015\/jun\/28\/greece-europe-imf-democracy?CMP=fb%20qu\" target=\"_blank\">The Guardian<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pregovori ne propadaju slu\u010dajno. Gr\u010dki gra\u0111ani moraju biti poni\u017eeni zato \u0161to bi druga\u010diji odnos \u2013 da se prema njima postupa kao prema ravnopravnoj strani ili &#8220;odraslima\u201c u smislu u kojem je Lagard \u017eelela da oni to budu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":184160,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-184159","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/184159","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=184159"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/184159\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/184160"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=184159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=184159"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=184159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}