{"id":184073,"date":"2015-07-02T06:50:32","date_gmt":"2015-07-02T04:50:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=184073"},"modified":"2015-07-02T10:05:16","modified_gmt":"2015-07-02T08:05:16","slug":"uspon-fasizma-opet-je-moguc","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/07\/02\/uspon-fasizma-opet-je-moguc\/","title":{"rendered":"Uspon fa\u0161izma opet je mogu\u0107"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?attachment_id=184074\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-184074 size-medium\" title=\"Donny Gluckstein\/portalnovosti.com\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/Donny-Gluckstein-300x223.jpg\" alt=\"Donny Gluckstein\" width=\"300\" height=\"223\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/Donny-Gluckstein-300x223.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/Donny-Gluckstein-580x431.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/Donny-Gluckstein-450x335.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/Donny-Gluckstein-480x357.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/Donny-Gluckstein-235x175.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/Donny-Gluckstein-75x56.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/Donny-Gluckstein-350x260.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/Donny-Gluckstein-220x164.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/Donny-Gluckstein.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><em><strong>Autor: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/em><\/p>\n<p><em>Na\u0161 sugovornik Donny Gluckstein, predava\u010d povijesti na Univerzitetu u Edinburghu, autor je brojnih radova o povijesti 20. stolje\u0107a, koja ga zanima iz lijeve, marksisti\u010dke i radni\u010dke perspektive. Zapa\u017eena je njegova knjiga \u2018Narodna povijest Drugoga svjetskog rata\u2019 (\u2018A People\u2019s History of the Second World War: Resistance Versus Empire\u2019), kao i one posve\u0107ene Pari\u0161koj komuni (\u2018The Paris Commune: A Revolution in Democracy\u2019) i sovjetskom ekonomistu Nikolaju Buharinu (\u2018The Tragedy of Bukharin\u2019). Zajedno s trockisti\u010dkim aktivistom i jednim od osniva\u010da britanske Socijalisti\u010dke radni\u010dke partije (SWP) Tonyjem Cliffom, koautor je marksisti\u010dke historije Radni\u010dke partije (\u2018The Labour Party: A Marxist History\u2019) i knjige o generalnom \u0161trajku 1926. (\u2018Marxism and Trade Union Struggle: The General Strike of 1926\u2019). Knjiga \u2018Nacisti, kapitalizam i radni\u010dka klasa\u2019 (\u2018The Nazis, Capitalism and the Working Class\u2019), o \u010dijem smo sadr\u017eaju u ovom razgovoru ponajvi\u0161e raspravljali, izi\u0161la mu je 2012. godine.<\/em><\/p>\n<p><em>Gluckstein je \u010dlan SWP-a, \u0161to se vidi iz svakog njegovog nastupa, koji su vi\u0161e aktivisti\u010dki negoli akademski. U istom je duhu nastupio i na ovogodi\u0161njoj Prvomajskoj \u0161koli, koju organizira ljubljanski Institut za radni\u010dke studije; razgovor smo vodili nakon njegovog predavanja koje je, kao i cijeli panel prvoga dana konferencije, nosilo naslov \u2018Klasna struktura fa\u0161izma\u2019.<\/em><\/p>\n<p><strong>Sakupiti bijes ljudi<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Fa\u0161izam ste definirali kao ekstremno desni\u010darski populisti\u010dki pokret?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Drugim rije\u010dima, ne radi se o skupu ideja, nego o ne\u010demu \u0161to ponekad postaje dijelom politi\u010dkog procesa. On, naravno, ima svojih ekstremisti\u010dkih ideja, no ve\u0107inu vremena uglavnom ih mo\u017eemo ignorirati. Problem nastaje kada se fa\u0161izam prometne u pokret.<\/p>\n<ul>\n<li>Govorili ste o dru\u0161tvenom kontekstu historijskog fa\u0161izma kao o svojevrsnom oboljenju kapitalizma \u2013 u Njema\u010dkoj je on proiza\u0161ao iz triju kriza?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Uzroci uspona fa\u0161izma nisu uvijek isti. U Njema\u010dkoj 1929. bili su druga\u010diji od dana\u0161njih: primjerice, revolucija 1919. upla\u0161ila je vladaju\u0107u klasu, pa je ona bila spremna podr\u017eati ne\u0161to \u0161to \u0107e slomiti radnike. Tu je i poraz njema\u010dkog imperijalizma u Prvome svjetskom ratu. Nije dakle rije\u010d o jednom jedinstvenom uzroku\u2026<\/p>\n<p>Uzroci uspona fa\u0161izma nisu uvijek isti. Rekao bih da se danas uglavnom radi o ekonomskoj krizi i slomu 2008. godine. No u Njema\u010dkoj 1929. oni su bili druga\u010diji od dana\u0161njih: tako je primjerice revolucija 1919. upla\u0161ila vladaju\u0107u klasu, pa je ona bila spremna podr\u017eati ne\u0161to \u0161to \u0107e slomiti radnike. Tu je i poraz njema\u010dkog imperijalizma u Prvome svjetskom ratu. Nije dakle rije\u010d o jednom jedinstvenom uzroku. Uzmimo primjer dana\u0161nje Ma\u0111arske i fenomen Jobbika, koji zasigurno ima veze i s ekonomskom krizom, ali i s propa\u0161\u0107u socijalizma.<\/p>\n<ul>\n<li>Prije nego \u0161to se vratimo na suvremeni, ostanimo jo\u0161 malo kod historijskog fa\u0161izma: pozabavimo li se analizom sadr\u017eaja nacisti\u010dkog glasila \u2018V\u00f6lkischer Beobachter\u2019, vidimo pet-\u0161est nosivih tema, od kojih progon \u017didova nije me\u0111u prvima?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Jako me iznenadio sadr\u017eaj toga glasila, njegova gotovo pa suzdr\u017eanost. Isto je, kada ih se analizira, i s posterima iz tog vremena: progon \u017didova je prisutan samo kao pozadinska tema. Glavna je stvar bila sakupiti op\u0107eniti bijes ljudi \u2013 najprije to, a onda se on mo\u017ee usmjeriti na \u017didove ili ne\u0161to tre\u0107e.<\/p>\n<ul>\n<li>Od hrpe materijala koja postoji o tom vremenu u sje\u0107anju nam je ostao propagandni plakat za izbore 1933. na kojem pi\u0161e \u2018Kruha i rada!\u2019<\/li>\n<\/ul>\n<p>Upravo se o tome radi. Sve je postalo druga\u010dije nakon holokausta, no debata o tome druga je pri\u010da.<\/p>\n<ul>\n<li>Koliko je plodno a koliko \u0161tetno praviti analogije izme\u0111u povijesnog fa\u0161izma i njegovih dana\u0161njih pojavnih oblika? Kada govorimo o transferu opravdanoga radni\u010dkog ili srednjoklasnog nezadovoljstva, ne opetuje li se on i u zemljama koje su napustile socijalizam, od razaranja Jugoslavije do sukoba u Ukrajini, koje uspore\u0111uje teoreti\u010dar kulture Boris Buden?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Da. Pogledajte i pokret Evropski patrioti protiv islamizacije Zapada \u2013 PEGIDA, koji je najja\u010di u biv\u0161oj Isto\u010dnoj Njema\u010dkoj.<\/p>\n<p><strong>Klasna struktura fa\u0161izma<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Kako je mogu\u0107e stalno uspje\u0161no ponavljati taj pomak od nezadovoljstva standardom \u017eivota preko desnog ekstremizma razli\u010dita intenziteta do tzv. sukoba civilizacija, pa i bez neke velike organiziranosti na terenu?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Nisam poseban stru\u010dnjak za stanje u Ukrajini, ali ako pogledamo historiju Drugoga svjetskog rata, na\u010din na koji se ona ondje prelomila na odnosu ruskog i neruskog stanovni\u0161tva\u2026 postojao je fa\u0161isti\u010dki pokret protiv staljinizma, koji je virio iz d\u017eepova nacista. No ne znam dovoljno da bih vukao smjelije paralele sa sada\u0161njo\u0161\u0107u.<\/p>\n<ul>\n<li>Vratimo se glavnom dijelu va\u0161eg izlaganja, onome o klasnoj strukturi koja proizvodi fa\u0161izaciju u dru\u0161tvu. Op\u0107e je mjesto da je fa\u0161izacija uvijek posljedica nastupanja srednjih klasa?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ako je tako i bilo u Njema\u010dkoj, u modernim okolnostima redovitih izbora srednja klasa nije toliko prominentna. \u010citao sam studije o Slobodarskoj partiji Austrije (FP\u00d6), talijanskoj Sjevernoj ligi (LN) i nizozemskoj Stranci za slobodu (PVV) Geerta Wildersa. Glasa\u010di tih ekstremisti\u010dkih desni\u010darskih stranaka su u rasponu od radni\u010dke do srednje klase; nema u tome predeterminacije, sve je to povezano s iskustvom. U situaciji kada su socijalisti\u010dke (zna\u010di komunisti\u010dke i socijaldemokratske) ideje diskreditirane, fa\u0161isti\u010dkim je partijama lako zaka\u010diti se na dru\u0161tveno nezadovoljstvo me\u0111u radnicima.<\/p>\n<ul>\n<li>Ni historijski fa\u0161izam, nacizam, nije bio samo neki komplot vladaju\u0107e klase?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ne, bio je efekt njezine vladavine. Ne radi se o tome da je netko u vladaju\u0107oj klasi rekao: \u2018Ja \u0107u sada izmisliti Hitlera!\u2019 Hitler je bio neovisna osoba, ali ideje u njegovoj glavi potje\u010du iz dru\u0161tva u kojem je \u017eivio, one su bile dru\u0161tveni proizvod. Radi se dakle o posredovanoj vezi. Pogre\u0161no je re\u0107i da je to samo kapitalizam, ali i da je sve to neovisno o kapitalizmu. Rije\u010d je o slo\u017eenim mehanizmima\u2026<\/p>\n<ul>\n<li>O dijalektici?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Upravo tako (smijeh). No ta je rije\u010d postala nepodobnom.<\/p>\n<p><strong>Dvije vrste desnog populizma<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Interesantno je da dana\u0161nji desni populizam, barem na biv\u0161em Zapadu, sebe ne do\u017eivljava kao vladaju\u0107u ideologiju nego kao pokret odozdo?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Da, oni reflektiraju situaciju. Pogledamo li tako pitanje imigracije i kako ga povezuju s pitanjem kompeticije, nadmetanja, ispada da se nadme\u0107ete sa siroma\u0161nijima od sebe. A to, naprosto, nije istina \u2013 u stvarnosti, vi patite zbog ljudi koji su iznad vas! No budu\u0107i da ste prihvatili ideologiju kapitalizma, po kojoj je on prije svega nadmetanje u kojem sudjelujemo kao nacionalna grupa a protiv svih tih stranaca, postaje mogu\u0107e da su oni do\u0161li uzeti va\u0161 posao. I onda ta la\u017e djeluje.<\/p>\n<ul>\n<li>Postoji razlika u formama dana\u0161njega desnog populizma nekada\u0161njeg zapada i nekada\u0161njeg istoka Evrope. U tzv. tranzicijskim zemljama, posebno u nas, on, barem dosad, nije bio toliko usmjeren odozdo, na retoriku malog \u010dovjeka u borbi protiv dvorova, pogotovu EU-a, vi\u0161e se pojavljivao u formi dvorskih spletki, koje polako svima postaju dosadne. Zaklju\u010dno, dana\u0161nja fa\u0161istoidnost ne zaokru\u017euje se u fa\u0161isti\u010dki poredak s vo\u0111om tipa Hitlera na \u010delu\u2026<\/li>\n<\/ul>\n<p>No to ne zna\u010di da se tako ne\u0161to u budu\u0107nosti ne mo\u017ee dogoditi. Po mome mi\u0161ljenju, glavna razlika izme\u0111u povijesnih fa\u0161izama i sada\u0161njeg stanja je u tome da kriza danas nije tako koncentrirana, pa sporije napreduje. Ali kapitalizam ne mo\u017ee razrije\u0161iti probleme koje stvara. Ako \u0107e i dalje sve u\u017ea grupa eksploatirati ve\u0107inu, kriza \u0107e se nastavljati i produbljivati, a vladaju\u0107i \u0107e poduzimati sve \u0161to im padne na pamet da razrije\u0161e te\u0161ko\u0107e u svome vladanju i poslovanju. Nije isklju\u010deno da pritom ponovno podr\u017ee neki fa\u0161isti\u010dki pokret, kao i 1933. godine. Va\u017eno je ponavljati \u010dinjenicu da kapitalisti krizu ne mogu razrije\u0161iti na zadovoljstvo ve\u0107ine. Zato oni vi\u0161e i ne pri\u010daju puno o tome kako \u0107e to u\u010diniti, da \u0107e sve biti u redu i da ne trebamo pretjerano brinuti. Dobro, mo\u017eda to i govore povremeno i nakratko, pred izbore ove ili sljede\u0107e godine. Ali na dugi rok to ne funkcionira. Stoga sada, kao i uvijek, postoji potencijal za skretanje u fa\u0161istoidnost. To vam je poput bolesti: ne morate stalno patiti od nje, ali ona vam, kada je ozbiljna, uvijek prijeti.<\/p>\n<ul>\n<li>Poput pri\u010de o nekome tko upravo pada s visoke zgrade, a mi pritom govorimo kako je, barem zasad, dobro\u2026<\/li>\n<\/ul>\n<p>To\u010dno. I zato moramo biti pa\u017eljivi i sigurni da smo u\u010dinili sve \u0161to mo\u017eemo kako bismo sprije\u010dili novi uspon fa\u0161izma. Pogledajte samo situaciju u Francuskoj, nije li Nacionalni front (FN) zastra\u0161uju\u0107a pojava? To je zapadnoevropska zemlja koja je do\u017eivjela nacisti\u010dku okupaciju, pa opet jednoj Marine Le Pen u njoj prokleto dobro ide\u2026<\/p>\n<ul>\n<li>Toliko da i jedna nominalno socijalisti\u010dka vlast tamo\u0161nje dru\u0161tvo usmjerava prema tzv. sukobu civilizacija?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Naravno, doga\u0111aju se nepredvidive stvari, poput napada na \u2018Charlie Hebdo\u2019, a sve to zvoni na uzbunu.<\/p>\n<p><strong>Nevidljive radni\u010dke klase<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Surova sudbina migranata u EU-u sada je ipak nekako politi\u010dki i medijski prezentna, premda ona, shva\u0107ena izolirano, kao da zakriva \u0161iru sliku sudbine radni\u010dkih klasa (kojih su migranti najve\u0107i dio)?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Tako je, problem potpla\u0107enog rada i nereguliranog statusa je sveprisutan.<\/p>\n<ul>\n<li>\u010cini se paradoksalnim da se tema polo\u017eaja radni\u010dkih klasa najte\u017ee probija u zemljama koje su se u pro\u0161losti na njih najvi\u0161e pozivale?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Po mome mi\u0161ljenju, ono \u0161to je postojalo u Isto\u010dnoj Evropi bio je samo dr\u017eavni kapitalizam. Nije, dodu\u0161e, bilo privatnog vlasni\u0161tva nad sredstvima za proizvodnju, ali bila je rije\u010d o dru\u0161tvima kojima je nakon Drugoga svjetskog rata nametnut poseban oblik dr\u017eavnoga kapitalizma. I tu mo\u017eda le\u017ei odgovor na pitanje \u010dega \u0107ete se onda sje\u0107ati, socijalizma kojega nikada nije ni bilo ili dr\u017eavnoga kapitalizma. Ali to je jedna druga diskusija.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.portalnovosti.com\/donny-gluckstein-uspon-fasizma-opet-je-moguc\" target=\"_blank\">Portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Glavna razlika izme\u0111u povijesnih fa\u0161izama i sada\u0161njeg stanja je u tome da kriza danas nije tako koncentrirana<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":184074,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-184073","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/184073","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=184073"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/184073\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/184074"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=184073"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=184073"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=184073"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}