Crnom Gorom usvojio rezoluciju,<\/a> na predlog partije Ramu\u0161a Haradinaja. Istim dokumentom premijer Kosova Isa Mustafa je zadu\u017een da parlament redovno obavje\u0161tava o razgovorima sa crnogorskim zvani\u010dnicima u vezi sa utvr\u0111ivanjem granice.<\/p>\nMinistri unutra\u0161njih poslova Crne Gore i Kosova Ra\u0161ko Konjevi\u0107 i Bajram Red\u017eepi su u martu ove godine najavili okon\u010danje postupka za utvr\u0111ivanje grani\u010dne linije izme\u0111u Crne Gore i Kosova, podsje\u0107a Beta.<\/p>\n
Ranijih godina, iz crnogorskih dr\u017eavnih organa vi\u0161e puta je poru\u010deno da ne postoji spor u vezi sa granicom sa Kosovom. Tako\u0111e, zvani\u010dnici Crne Gore su \u010desto isticali da Crna Gora nema nikakvih teritorijalnih pretenzija prema bilo kom susedu, pa ni prema Kosovu, ali da ne\u0107e dati nijedan pedalj crnogorske dr\u017eavne teritorije.<\/p>\n
Prije pet godina, me\u0161tani petnaestak sela op\u0161tine Pe\u0107, u blizini crnogorske granice, tvrdili su na protestima koje su organizovali da su njihova imanja, na osnovu Kumanovskog sporazuma iz 1999. godine ostala na teritoriji Crne Gore. Tada su kosovski mediji iznosili tvrdnju da je rije\u010d o sporu o oko 1.500 hektara zemlje u nekim pograni\u010dnim krajevima sa Crnom Gorom.<\/p>\n
Tada je iz crnogorskog Ministarstva unutra\u0161njih posova odgovoreno da Crna Gora nema grani\u010dni spor sa Kosovom i da je grani\u010dna linija utvr\u0111ena u vrijeme SFRJ, na osnovu katastarskih podataka obe strane.<\/p>\n
Crna Gora je, nakon obnove dr\u017eavne samostalnosti, na grani\u010dnim prelazima postavila znakove obavje\u0161tenja prema svim susjednim zemljama, na crnogorskom i engleskom jeziku, sa natpisom “Crna Gora. Dobro do\u0161li” i “Crna Gora. Dovi\u0111enja”. Takvi znakovi su postavljeni i prema Kosovu, u prisustvu predstavnika Kfora.<\/p>\n
<\/p>\n
Mje\u0161tani kosovskih sela koji su protestovali tvrdili su da su znakovi postavljeni \u0161est kilometara unutar tertorije Kosova. Takvu tvrdnju, na osnovu iskaza seljaka, iznio je u jednoj prilici i kosovski ministar unutra\u0161njih poslova Bajram Red\u017eepi.<\/p>\n
Predstavnici Ministarstva unutra\u0161njih poslova Crne Gore su, u vezi sa pomenutim tvrdnjama, iznosili da su seljaci iz op\u0161tine Pe\u0107, jo\u0161 u vrijeme SFRJ, ljeti, sa stokom, boravili na katunima koji se nalaze na teritoriji Crne Gore. Kosovski sto\u010dari su izlazili \u010dak na vrh \u010cakora, ugro\u017eavaju\u0107i imanja i pa\u0161njake poljoprivrednika iz op\u0161tine Plav, duboko u teritoriji Crne Gore.<\/p>\n
Takva “najezda” kosovskih sto\u010dara na pa\u0161njake u Crnoj Gori posebno je bila izra\u017eena nakon \u0161to su prorije\u0111ena doma\u0107instva u selima u pograni\u010dnom dijelu Crne Gore. Sporovi oko pa\u0161njaka na planinama \u010cakor i Bogi\u0107evica bili su izra\u017eeni i prije 25 godina.<\/p>\n
Prethodnih godina, u pograni\u010dnim krajevima Crne Gore prema Kosovu bilo je vi\u0161e puta i oru\u017eanih incidenata, \u010diji su akteri bile osobe sa Kosova, naj\u010de\u0161\u0107e \u0161umokradice.<\/p>\n
U julu 2007. godine na \u010cakoru je pucano u crnogorske \u0161umare Marinka Joki\u0107a i \u0160e\u0107a Cecunjanina, koji su bili zadu\u017eeni za taj rejon.<\/p>\n
Samo dva mjeseca nakon crnogorskog referenduma, u ljeto 2006. godine je nekoliko osoba sa teritorije Kosova, na planini Bogi\u0107evica kod Plava pucalo na patrolu grani\u010dne policije Crne Gore. Dr\u017eavni organi Crne Gore su o tome obavijestili UNMIK I Kfor.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Granica izme\u0111u Crne Gore i Kosova \u0107e biti odre\u0111ena na osnovu katastarskih dokaza, a ne rezolucije, izjavio je crnogorski ministar Igor Luk\u0161i\u0107. Ministar inostranih poslova i evropskih integracija je, povodom rezolucije o razgrani\u010denju sa Crnom Gorom koju je ovih dana izglasao parlament Kosova, rekao da je u Crnoj Gori za taj posao zadu\u017eeno Ministarstvo unutra\u0161njih […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-183985","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183985","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=183985"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183985\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=183985"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=183985"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=183985"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}