![\"plasticna](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/plasticna-posuda-150x133.jpg\")
Uprkos tome \u0161to ve\u0107ina nas koristi plasti\u010dne posude, ameri\u010dki stru\u010dnjaci isti\u010du da mnoge od njih sadr\u017ee opasne hemikalije i da vremenom mogu da postanu prava legla bakterija.<\/p>\nUprkos tome \u0161to ve\u0107ina nas koristi plasti\u010dne posude, ameri\u010dki stru\u010dnjaci isti\u010du da mnoge od njih sadr\u017ee opasne hemikalije i da vremenom mogu da postanu prava legla bakterija.<\/p>\n
Ukratko, “najve\u0107i rizik predstavlja bakterijska kontaminacija”, navodi doktor Rolf Halden sa Univerziteta u Arizoni.<\/p>\n
“Veliki broj posuda namijenjen je jednokratnoj upotrebi i naj\u010de\u0161\u0107e nije dizajniran za lako \u010di\u0161\u0107enje, sto zna\u010di da \u0161to ga du\u017ee upotrebljavate, to su ve\u0107e \u0161anse da \u0107e se mikroorganizmi namno\u017eiti do te mjere da \u0107e proizvod postati opasan”, dodaje Halden.<\/p>\n
Na primjer, plasti\u010dne fla\u0161e mogu\u0107e je efikasno o\u010distiti jedino tako \u0161to bi se u grlo sipala klju\u010dala voda, ali na taj na\u010din bi se fla\u0161a ujedno o\u0161tetila.<\/p>\n
U jednom kanadskom istra\u017eivanju iz 2002. godine ispitivan je kvalitet vode u plasti\u010dnim fla\u0161ama u\u010denika osnovnih \u0161kola. Ispostavilo se da je dvije tre\u0107ine uzoraka imalo toliko bakterija da su bili progla\u0161eni nepogodnim za upotrebu. Tome je dodatno doprinijela \u010dinjenica da su mnoga djeca iznova punila fla\u0161e koje prethodno nisu bile oprane.<\/p>\n
Ali, \u0161ta je sa standardim plasti\u010dnim posudama koje se mogu na\u0107i u skoro svakom doma\u0107instvu?<\/p>\n
Stru\u010dnjaci isti\u010du da ni one nisu bezbjedne za upotrebu, jer hemikalije koje ulaze u njihov sastav mogu prodreti u hranu, naro\u010dito ako ih perete u ma\u0161ini za sudove, zagrijevate u njima hranu u mikrotalasnoj pe\u0107nici ili ih ostavljate izlo\u017eene suncu tokom du\u017eeg vremenskog perioda.<\/p>\n
Najbolje bi bilo provjeriti oznake na PET ambala\u017ei i dr\u017eati posude na optimalnoj temperaturi.<\/p>\n
Ambala\u017ea sa oznakom #1 namijenjena je isklju\u010divo jednokratnoj upotrebi.<\/p>\n
Brojevi #2,#4 i #5 ukazuju na to da je proizvod relativno bezbjedan za upotrebu. U pitanju je vrsta plastike u kojoj se naj\u010de\u0161\u0107e skladi\u0161te jogurt, margarin i razne te\u010dnosti poput sirupa.<\/p>\n
Oznaka #3 odnosi se na polivinil hlorid (PVC) u \u010diji sastav ulaze ftalati koji uzrokuju disbalans hormona u organizmu. Sre\u0107om, PVC rijetko nalazi svoju upotrebu u industriji hrane, a treba ga izbjegavati u potpunosti.<\/p>\n
Posude sa oznakom #6 trebalo bi se otarasiti \u0161to je prije mogu\u0107e jer je mogu\u0107e da je u pitanju stiropor \u010dije kancerogene hemikalije mogu prodrijeti u hranu. Uprkos tome \u0161to pojedine namirnice poput vrele kafe dobijamo u \u010da\u0161ama od stiropora, ovaj materijal nije mnogo otporan na toplotu, a naro\u010dito treba izbjegavati njegovo zagrijevanje u mikrotalasnoj.<\/p>\n
Oznaka #7 odnosi se na sve vrste plastike koje ne spadaju u kategoriju od #1 do #6 \u0161to zna\u010di da potro\u0161a\u010d nikako ne mo\u017ee da zna od \u010dega se posuda sastoji. Ambala\u017eu sa ovom oznakom zato bi najbolje bilo izbjegavati.<\/p>\n
Novimagazin.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Uprkos tome \u0161to ve\u0107ina nas koristi plasti\u010dne posude, ameri\u010dki stru\u010dnjaci isti\u010du da mnoge od njih sadr\u017ee opasne hemikalije i da vremenom mogu da postanu prava legla bakterija. Ukratko, “najve\u0107i rizik predstavlja bakterijska kontaminacija”, navodi doktor Rolf Halden sa Univerziteta u Arizoni. “Veliki broj posuda namijenjen je jednokratnoj upotrebi i naj\u010de\u0161\u0107e nije dizajniran za lako \u010di\u0161\u0107enje, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-183945","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183945","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=183945"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183945\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=183945"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=183945"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=183945"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}