{"id":183924,"date":"2015-06-30T08:40:57","date_gmt":"2015-06-30T06:40:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=183924"},"modified":"2015-06-30T08:40:57","modified_gmt":"2015-06-30T06:40:57","slug":"mrznja-naslijede-ili-naslijede-mrznje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/06\/30\/mrznja-naslijede-ili-naslijede-mrznje\/","title":{"rendered":"Mr\u017enja, naslije\u0111e, ili naslije\u0111e mr\u017enje?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ivo \u0160kori\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"rasizam\"<\/a>Kamen temeljac politi\u010dke ideologije u SAD-u je mr\u017enja prema samom konceptu jednakosti. Koncept jednakosti ugro\u017eava kapitalisti\u010dki sustav. Poanta kapitalizma je da \u017eelimo uvijek imati vi\u0161e i time biti “bolji” od drugih, a ne jednaki. Politi\u010dari su danas spremni identificirati rasnu mr\u017enju kao zlo, kao “izvorni grijeh” ameri\u010dkog dru\u0161tva, kako ju je Obama opisao u eulogiji \u017ertava u metodisti\u010dkoj crkvi u Charlestonu. No nisu se jo\u0161, barem ve\u0107ina nije, spremni suo\u010diti s mr\u017enjom prema jednakosti kao diskursom na kojem je rasna mr\u017enja sazdana.<\/p>\n

Ne\u0161to vi\u0161e od godinu dana prije predsjedni\u010dkih izbora u SAD-u \u010dini se kao da \u0107e Amerika ostati pod vladavinom Demokratske stranke. Jedino je pitanje koliko \u0107e ta vlast biti lijeva. Ho\u0107e li Hillary Clinton, kandidatkinja s najvi\u0161e \u0161ansi, prema anketama, biti primorana od lijevog krila stranke (Elizabeth Warren, Robert Reich) i svog, sve popularnijeg, protukandidata (Bernie Sanders), da skrene vi\u0161e ulijevo, i ho\u0107e li se tog smjera dr\u017eati? Ili \u0107e mo\u017eda Bernie pobijediti?<\/p>\n

Republikanci trenutno nude izbor od 29 kandidata, koje je te\u0161ko sve i pobrojati, a kamoli odlu\u010diti izme\u0111u njih. Dio kandidata s najve\u0107om podr\u0161kom me\u0111u njima \u2013 Scott Walker, Rand Paul, Rick Santorum, Ted Cruz i Mike Huckabee – sada, nakon zlo\u010dina mr\u017enje u Charlestonu, ubrzano vra\u0107aju novac rasisti\u010dkim udrugama koje ih podr\u017eavaju.<\/p>\n

Scott Walker je jo\u0161 pred par tjedana tvrdio kako izbori nisu fer \u2013 jer se on eto suo\u010dava s dvadesetak sli\u010dno (ne)popularnih kandidata, dok Hillary u svojoj stranci prakti\u010dki nema opozicije, sugeriraju\u0107i kako je Bernie Sanders neozbiljan kandidat. \u010cinjenica je me\u0111utim da je Bernie u anketama popularniji od Scotta (I od bilo kojeg drugog republikanskog kandidata) i da je njegova kampanja prvog dana sakupila vi\u0161e novca nego kombinirane kampanje tri vode\u0107a republikanska kandidata zajedno.<\/p>\n

S Hillary ih uop\u0107e nema smisla uspore\u0111ivati. Nitko od njih nema niti pribli\u017eno tako prepoznatljivo ime kao ona. Niti narod ima \u0161to pozitivno za povezati uz bilo koje od njihovih imena. Po \u010demu je Scott Walker, recimo, “popularan”? Po tome \u0161to je ugu\u0161io prava radnika u javnom sektoru na sindikalno organiziranje u dr\u017eavi Wisconsin. Svima osim policajcima, \u010dija mu je lojalnost neophodna da se zadr\u017ei na vlasti. Tko \u0107e za njega glasati? Poslodavci i policija. i toliko postotaka otprilike i dobiva u anketama.<\/p>\n

Republikancima bi bilo najbolje da se bore za promjenu Ustava kojom bi se dozvolilo Arnoldu Schwarzeneggeru da se kandidira, iako nije ro\u0111en u Americi. Nitko drugi u njihovoj stranci nije ni blizu popularnosti Hillary Clinton. A i on bi imao problema, kad bi se, tijekom kampanje, njegova uspje\u0161nost kao guvernera Kalifornije stavila pod pove\u0107alo: njegova popularnost kao \u010dovjeka, atlete, glumca, zvijezde, stranca s naglaskom, koji je postao guverner najve\u0107e dr\u017eave kao Republikanac, a o\u017eenio osobu iz najve\u0107eg klana Demokrata (i jo\u0161 napravio dijete slu\u017eavci) je neosporiva. No, slabo se mo\u017eemo prisjetiti \u0161to je ostalo kao rezultat njegove vladavine u Kaliforniji, osim \u0161to se dr\u017eavni dug Kalifornije pod Schwarzeneggerom utrostru\u010dio s 34 na 91 milijardu dolara.<\/p>\n

Ovo je Berniejev trenutak. Hillary je kumovala, dapa\u010de kreirala nepopularne trgova\u010dke sporazume (TPP, TTIP), koji prava radnika predaju na milost me\u0111unarodnih arbitra\u017enih trgova\u010dkih sudova van utjecaja demokratski izabranih politi\u010dkih predstavnika, dok je bila Obamin Dr\u017eavni Sekretar, i gurala ih kroz Senat kasnije, a sad, tijekom kampanje, im takti\u010dki oponira. Bernie je oduvijek bio protiv.<\/p>\n

Bernie ve\u0107 godinama zahtijeva komadanje velikih banaka u manje institucije koje ne bi onda mogle ucjenjivati dr\u017eavu da im se profiti ne smiju smanjiti jer da \u0107e u suprotnom povu\u0107i za sobom \u010ditavu ekonomiju. A sada je vrijeme kada se ljudi na ulici pitaju treba li nam uop\u0107e financijska industrija? Jer ako je ona toliko zna\u010dajna, gdje su onda jahte bankarskih mu\u0161terija? U luci vidimo samo jahte bankara, financijera i hedge-fund menad\u017eera. \u0161to oni rade tako korisno za zajednicu, za sve nas ostale, da ih treba tako basnoslovno nagra\u0111ivati? Zar ne bi trebale i mu\u0161terije imati jahte, ako su im banke tako korisne u oplo\u0111ivanju njihovog kapitala, ne? Ta se pitanja nisu javno postavljala od doba Franklina Delano Roosevelta i knjige o Wall Streetu Freda Schweda 1940. gdje se on tako pita: “Gdje su jahte mu\u0161terija?”<\/p>\n

Bernie ve\u0107 godinama zahtijeva da se zaustavi krvarenje ameri\u010dke ekonomije kroz praksu da najve\u0107e korporacije izbjegavaju pla\u0107anje poreza otvaraju\u0107i podru\u017enice u Luxemburgu, Lichtensteinu, \u0160vicarskoj i na Kajmanskim otocima gdje onda knji\u017ee svoje profite po najni\u017eim mogu\u0107im poreznim stopama, posu\u0111uju\u0107i novac ‘centrali’ po visokoj kamati (koju onda “centrala” uredno knji\u017ei kao tro\u0161ak, koji se odbija od poreza…).<\/p>\n

Dok je Sovjetski savez postojao, bilo je lako prodati ljudima tezu kako socijalizam, komunizam, marksizam jednostavno ne funkcioniraju, tj. kako je ovda\u0161nji sistem najbolji od svih mogu\u0107ih. U me\u0111uvremenu je Berlinski zid sru\u0161en, a komunisti\u010dka Kina pretekla SAD kao prva svjetska ekonomija. I Marx vi\u0161e nije tako nepopularan.<\/p>\n

Chris Hedges izvje\u0161tava s Left Foruma, odr\u017eanog pred nekoliko tjedana na John Jay College of Criminal Justice u New Yorku (dakle ne na ljevi\u010darskom Newschool University, nego na relativno centristi\u010dkom fakultetu), kako je Marx mo\u017eda ipak bio u pravu \u2013 ne toliko u kasnijim, preskriptivnim radovima, koliko u ranijim, dijagnosti\u010dkim i prognosti\u010dkim: kapitalizam zaista nije dugoro\u010dno odr\u017eiv i u jednom trenutku, ba\u0161 kako je Marx predvidio, dosti\u0107i \u0107e trenutak kad se vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i re-inovirati i re-inventirati, kad \u0107e, da bi se odr\u017eao, da bi odr\u017eao svoju svetu profitabilnost, morat po\u010det rezati i uni\u0161tavati vlastite temelje, i time polako ograni\u010davati svoje \u0161anse za pre\u017eivljavanje.<\/p>\n

Taj trenutak, sudionici foruma misle, je u SAD-u ve\u0107 zapo\u010deo, ili je vrlo blizu, i velike korporacije koriste svoju zaradu ne da \u0161ire proizvodnju ili da investiraju u razvoj, nego da kupuju natrag svoje dionice, kako bi podigle nominalnu vrijednost kompanija i time bogatstvo vlasnika i menad\u017eera u o\u010dajni\u010dkim naporima da niti jedna od njihovih jahti ne ostane bez benzina.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, rast broja samoubojstava raste otprilike jednakom stopom kao i rast broja ovrha. Iako nema znanstvenog dokaza da su te dvije krivulje direktno povezane, nije te\u0161ko ekstrapolirati njihovu indirektnu egzistencijalnu povezanost. Ovrhe stavljaju ljude pod stres. Stres dovodi do depresije. Depresija rezultira suicidalnim mislima, itd.<\/p>\n

Govorimo o tristo tisu\u0107a ljudi koji su si mogu\u0107e oduzeli \u017eivot u zadnjih sedam, osam godina ekonomske krize \u2013 zbog te krize. Zato \u0161to su besramno oplja\u010dkani. Fiatom financijske industrije njihovo vlasni\u0161tvo (nekretnine) je naglo izgubilo 1\/3 vrijednosti. No zajmovi na isto vlasni\u0161tvo, kao ni kamate na te zajmove nisu uop\u0107e smanjeni (dok su kamate generalno znatno pale).<\/p>\n

U me\u0111uvremenu je financijska industrija od dr\u017eave unaprijed obe\u0161te\u0107ena za hipoteti\u010dku \u0161tetu koja bi im mogla biti nanijeta ukoliko ti ljudi prestanu otpla\u0107ivati te zajmove. No, banke i dalje ovr\u0161uju one koji prestanu pla\u0107ati, napla\u0107uju zatezne kamate, kazne i pristojbe. I dijele svojim vi\u0161im zaposlenicima besramno visoke pla\u0107e i bonuse: kao da se apsolutno ni\u0161ta nije dogodilo. Njima dlaka s glave ne fali. I jahte im se i dalje fino br\u010dkaju u luci.<\/p>\n

Vladaju\u0107em sustavu (kojeg je u ovim izborima najo\u010ditiji kandidat upravo Hillary Clinton) prakti\u010dki ne preostaje ni\u0161ta drugo nego kreirati distrakciju, kao, recimo, konstruirati ideju nacionalnog jedinstva oko emotivno sna\u017ene ali ne-ekonomske teme, npr. ajmo pozvat na skidanje konfederalne zastave! Nije nimalo upitno izvori\u0161te te zastave, \u010dija uloga u ameri\u010dkoj politici je ve\u0107 du\u017ee vremena da obavlja funkciju pozdrava “Za dom spremni” u Hrvatskoj, pa tako niti njeno skidanje. Upitno je za\u0161to je trebalo 150 godina i masakr starih \u017eena u crkvi da do toga do\u0111e.<\/p>\n

Masakr se tako pokazao fenomenalno instrumentalnim. SAD je zemlja u kojoj su crnci toliko kriminalizirani da jedna tre\u0107ina crnih mu\u0161karaca ima kriminalnu pro\u0161lost \u2013 tako da je njujor\u0161ki \u0161ef policije William Bratton izjavio da je najve\u0107i problem u zapo\u0161ljavanju dovoljnog broja crnih policijskih slu\u017ebenika (koji bi reflektirao njihov postotni omjer u dru\u0161tvu) taj \u0161to ih toliko ima kriminalnu pro\u0161lost. To je samo-perpetuiraju\u0107i problem: prvo ih je kriminalizirao u zadnjih 20 godina taktikom zaustavljanja i pretresanja (“stop and frisk”) za banalne prekr\u0161aje (kao posjed manjih koli\u010dina marihuane), a sad lamentira da ih nema dovoljno bez kriminalne pro\u0161losti, koje bi mogao zaposliti!<\/p>\n

Jednom kad je cijela etni\u010dka\/rasna grupa tako slu\u017ebeno statisti\u010dki kriminalizirana i obilje\u017eena, na scenu stupaju “dobronamjerne” udruge koje upozoravaju narod na opasnost, barataju\u0107i potpuno “istinitim” podacima. Kao, recimo, Council of Conservative Citizens, najve\u0107a bijela rasisti\u010dka organizacija u SAD-u, koja u svom programu ima da se zala\u017ee za bijelu Ameriku i da je protiv mje\u0161anja rasa. Diljem SAD-a mnogi ugledni gra\u0111ani, stubovi dru\u0161tva, nalaze se na popisu njenih 15 tisu\u0107a \u010dlanova. I to je grupa koja nov\u010dano podr\u017eava republikanske predsjedni\u010dke kandidate kao \u0161to su Scott Walker, Rand Paul, Rick Santorum, Ted Cruz i Mike Huckabee. Samo letimi\u010dan pogled na akronim njihovog naziva \u2013 CCC \u2013 sugerira umiveni KKK bez kapulja\u010da, mek\u0161i u izgovoru, ali s istim programom i ciljevima (oni sebe naravno zovu CoCC, kako bi poku\u0161ali izbje\u0107i ovu o\u010ditu usporedbu).<\/p>\n

Njihova web stranica je posve\u0107ena pla\u0161enju ve\u0107inske populacije crnim monstrumima i izazivanju straha i mr\u017enje prema crncima. Slike okrutnih crnih zlo\u010dinaca i njihovih silovanih i unaka\u017eenih bijelih \u017ertava na toj stranici je 21-godi\u0161nji, \u017egoljavi, nedru\u0161tveni mladi\u0107 s lo\u0161om frizurom, Dylan Roof, citirao u svom manifestu na Facebooku kao razlog svoje radikalizacije: odlu\u010dio je da se ne\u0161to mora u\u010diniti da se zaustavi te crne silovatelje, i ako ne\u0107e nitko drugi, onda \u0107e on biti heroj bjela\u010dke renesanse.<\/p>\n

Ali nije oti\u0161ao u geto, gdje bi mu policija ovako nespretnom valjda drugo jutro na\u0161la tijelo bez pi\u0161tolja, nego je oti\u0161ao u crkvu i tamo kukavi\u010dki ubio devetero nenaoru\u017eanih ljudi, uglavnom starih \u017eena, koje sigurno nisu nikada nikoga nigdje silovale. NRA (National Rifle Association), lobby proizvo\u0111a\u010da oru\u017eja, je odmah br\u017ee bolje iza\u0161la s tezom kako bi mo\u017eda bilo najbolje da odsada svi idemo u crkvu naoru\u017eani, zlu ne trebalo, dapa\u010de optu\u017eili su ubijenog sve\u0107enika da je kriv da se ovaj zlo\u010din mogao dogoditi, zbog svog protivljenja da dozvoli no\u0161enje oru\u017eja u crkvi… No, odvratnost zlo\u010dina je uglavnom ostavila ve\u0107inu Amerikanaca duboko pogo\u0111enima: toliko da je Dylan dobio \u010dak negativiji tretman u medijima od bostonskih terorista, bra\u0107e Tsarnaev, i da su se i lijevi (Amy Goodman, Democracy Now) i desni (Bill O'Reilly) politi\u010dki komentatori slo\u017eili ocijeniv\u0161i ovaj zlo\u010din mr\u017enje teroristi\u010dkim aktom.<\/p>\n

Jednom kad je policija pro\u010ditala Dylanov manifest nije moglo biti nikakve sumnje da se radi o zlo\u010dinu mr\u017enje. Mladi\u0107 samo \u0161to nije eksplicitno napisao da \u0107e sutra oti\u0107 u crnu crkvu masakrirat ljude. Sve ostalo jest. I u ve\u0107ini drugih zemalja bi mo\u017eda bio unaprijed uhap\u0161en ve\u0107 zbog tog manifesta. No ovdje nitko nije obra\u0107ao pa\u017enju: takvih “lonera” ima na tisu\u0107e. Mo\u017eda bi njegov manifest policija bila uzela ozbiljnije da se zove Muhamed. Ovakvi kao on naj\u010de\u0161\u0107e samo puno laju, a rijetko i grizu \u0161to samo pokazuje koliko je statistika neprecizna znanost. Naime i dalje vi\u0161e ljudi strada u SAD-u godi\u0161nje u zlo\u010dinima mr\u017enje po\u010dinjenim od bijelaca, nego u zlo\u010dinima mr\u017enje po\u010dinjenim od Muslimana i Arapa. Samo \u0161to je postotak ljudi koji prelaze s rije\u010di na djela ve\u0107i me\u0111u ovima drugima, \u0161to nam otkriva drugu neugodnu \u010dinjenicu: u SAD-u postoje milijuni ljudi ogrezli u duboku rasisti\u010dku mr\u017enju, od kojih se velika ve\u0107ina me\u0111utim zadovoljava da ma\u0161e konfederalnim zastavicama i pri\u010da sebi u bradu.<\/p>\n

Zatim je Dylanova fotografija s papirnatom konfederalnom zastavicom obi\u0161la svijet. Ta zastava zapravo nije nikada bila slu\u017ebena zastava Konfederacije, nego ratna zastava Armije Sjeverne Virginije i dobrih stotinu godina nakon zavr\u0161etka Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata le\u017eala je u muzejima, ropotarnicama povijesti, da bi 1962. osvanula na vrh skup\u0161tine Ju\u017ene Karoline iz inata, kao protest protiv desegregacije \u0161kolstva, afirmativne akcije i drugih zakonodavnih inicijativa tijekom Kennedyeve i Johnsonove administracije namijenjenih za\u0161titi jednakih gra\u0111anskih prava manjinske crna\u010dke populacije u SAD-u. Dylan Roof je tako zapravo predstavnik slu\u017ebene dr\u017eavne ideologije Ju\u017ene Karoline utjelovljene u toj zastavi.<\/p>\n

Zastava je potom romanticizirana kao simbol buntovni\u0161tva, bez da je ve\u0107ina uop\u0107e propitivala protiv \u010dega je bunt bio usmjeren, a bio je usmjeren protiv davanja jednakih gra\u0111anskih prava crnim Amerikancima. Njeni zagovornici baziraju njeno po\u0161tivanje na povijesnom naslije\u0111u i tradiciji. I to je to\u010dno. No, o kakvom se povijesnom naslije\u0111u radi se najbolje mo\u017ee shvatiti iz govora potpredsjednika Konfederacije, Alexandera Stephensa, 1861. u Savanni, Georgia, u kojem on obja\u0161njava temelje politi\u010dke filozofije konfederalnih dr\u017eava:<\/p>\n

“Na\u0161a nova vlada je utemeljena na potpuno suprotnoj ideji [od Washingtonske, op.a.]: njeni temelji su polo\u017eeni i njen kamen temeljac se oslanja na veliku istinu da crnac nije jednak bijelom \u010dovjeku i da je ropstvo i pot\u010dinjavanje superiornoj rasi njegovo prirodno i normalno stanje. Ova na\u0161a nova vlada je prva u povijesti svijeta bazirana na toj velikoj fizikalnoj, filozofskoj i moralnoj istini.”<\/p>\n

Nikki Haley, guvernerka Ju\u017ene Karoline, pozvala je da se zastava skine nazvav\u0161i je &quot;simbolom brutalne pro\u0161losti&quot;. Nikki Haley, guvernerka Ju\u017ene Karoline, pozvala je da se zastava skine nazvav\u0161i je “simbolom brutalne pro\u0161losti”.<\/p>\n

Kao \u0161to Nacisti nisu ubijali \u017eidove onako usput jer su im smetali, nego je ubijanje \u017eidova bila centralna tema njihove politi\u010dke ideologije, tako robovlasni\u0161tvo na ameri\u010dkom jugu nije bio periferni doga\u0111aj, ve\u0107 kamen temeljac njihove ekonomije, politike i filozofije: Konfederacija je organizirana da bi za\u0161titila i promicala instituciju robovlasni\u0161tva i inferiornosti crne rase. I njene zastave ne simboliziraju ni\u0161ta drugo nego povijesno naslije\u0111e i tradiciju robovlasni\u0161tva i rasne mr\u017enje.<\/p>\n

Zato je zastavu davno trebalo ukloniti i jedan ovakav odvratan doga\u0111aj je u tome napokon i uspio. Inicijativa je krenula od Mitta Romneya, biv\u0161eg predsjedni\u010dkog protukandidata Obami, Yankeeja iz Masschussetsa, koji je u twitter poruci pozvao na skidanje zastave, \u0161to je Obama prenio. Romney je bio jedan od glavnih finacijera izborne kampanje Nikki Haley, guvernerke Ju\u017ene Karoline. Dan poslije, Haley je odr\u017eala govor u kojem je pozvala da se zastava skine nazvav\u0161i je “simbolom brutalne pro\u0161losti” i rekav\u0161i: “Ta zastava, iako integralni dio na\u0161e povijesti, ne predstavlja budu\u0107nost na\u0161e dr\u017eave.”<\/p>\n

Nakon toga su svi krenuli slijediti njen primjer. Zastava i svaka referenca na nju u drugim simbolima uklonjena je i u drugim ju\u017enja\u010dkim dr\u017eavama \u2013 Georgiji, Louisianni, Mississipiju i Texasu. Zanimljivo je da je Kalifornija zabranila zastavu jo\u0161 pro\u0161le godine (a Jeb Bush ju je uklonio iz Floride dok je bio guverner jo\u0161 ranije). Korporacije kao Walmart, Sears, Kmart, eBay i Amazon su izjavile da povla\u010de sve produkte koji sadr\u017ee simbol te zastave iz prodaje (nakon \u010dega je prodavanost smjesta porasla za 3000%, tako da \u0107e skladi\u0161ta za\u010das biti ispra\u017enjena).<\/p>\n

Naglo su se Republikanci i Demokrati, radni\u0161tvo i kapital, na\u0161li oko ne\u010dega slo\u017eiti, \u010dak i stari konzervativci kao Lindsey Graham, i sin senatora Stroma Thurmonda (koji je zastavu bio 1962. podigao na skup\u0161tinu Ju\u017ene Karoline) pozvali su da se zastava ukloni. Zapravo toliko jedinstva u osudi jednog teroristi\u010dkog \u010dina utemeljenog na rasnoj mr\u017enji nije bilo otkako je John Wilkes Booth ubio Abrahama Lincolna, \u0161to je svakako zaslu\u017eilo komi\u010dni osvrt Jona Stewarta.<\/p>\n

Danas je zastava simbol me\u0111unarodnog bijelog suprematizma i, znakovito, bez zvjezdica, ruskih separatista u Donetsku, sugeriraju\u0107i Putinov bolestan smisao za crni humor. U SAD-u je unutar tjedan dana potpuno istrijebljena. No ne smijemo se zavaravati da je uklanjanjem simbola uklonjena i ideologija koju je taj simbol predstavljao: ideologija koja smatra da ljudi nisu, ne mogu i ne smiju biti jednaki, ideologija koja slavi nejednakost kao pokreta\u010d napretka: rasnu, klasnu, rodnu…<\/p>\n

Bijela sirotinja na Jugu jedinu utjehu ima u regionalno tradicionalnoj rasnoj nejednakosti: da su bolji barem od crnaca. Za po\u010detak, zato, va\u017eno je istaknuti kako su odmah, kako su se elite odrekle sporne zastave, u zadnjih pet dana zapaljene tri crna\u010dke crkve u tri ju\u017enja\u010dke dr\u017eave, a Dylan Roof je u zatvoru, dakle nije ih on zapalio. To jest ideologija iza zastave nije umrla sa zastavom.<\/p>\n

I kao \u0161to je “istina” da su bijelci superiorni crncima kamen temeljac ju\u017enja\u010dke, konfederalne politi\u010dke ideologije, tako je “istina” da ljudi nisu i ne smiju biti jednaki kamen temeljac \u0161ire ameri\u010dke politi\u010dke ideje i dru\u0161tvenog, proizvodnog sistema. Amerika se \u010desto smatra pozvanom da sudi drugima, da prosu\u0111uje \u0161to je moralno ispravno, a da sebe pri tom izuzima, kao recimo od me\u0111unarodnog suda. Ameri\u010dke elite sebe vide jednakijima od ostalih, moralno superiornijima od ostatka svijeta.<\/p>\n

Kamen temeljac njihove politi\u010dke ideologije je mr\u017enja prema samom konceptu jednakosti. Koncept jednakosti ugro\u017eava kapitalisti\u010dki sustav. Poanta kapitalizma je da \u017eelimo uvijek imati vi\u0161e i time biti “bolji” od drugih, a ne jednaki. Politi\u010dari su danas spremni identificirati rasnu mr\u017enju kao zlo, kao “izvorni grijeh” ameri\u010dkog dru\u0161tva, kako ju je Obama opisao u eulogiji \u017ertava u metodisti\u010dkoj crkvi u Charlestonu. No nisu se jo\u0161, barem ve\u0107ina nije, spremni suo\u010diti s mr\u017enjom prema jednakosti kao diskursom na kojem je rasna mr\u017enja sazdana.<\/p>\n

Zato je vrlo ohrabruju\u0107e da je trenutno najpopularniji predsjedni\u010dki kandidat \u010dovjek koji se bori protiv svake nejednakosti, Bernie Sanders. Bernie je popularniji od svakog od 29 republikanskih kandidata, a po najnovijim istra\u017eivanjima preti\u010de i Hillary Clinton. Bernie se zalagao za istospolne brakove, dok im se Hillary jo\u0161 takti\u010dki protivila. Razliku izme\u0111u njih dvoje najbolje je prepoznao Dr. Himmelstein s Harvard Medical School jo\u0161 1992. kada je zajedno s Bernijem i\u0161ao kod Hillary da razgovaraju o modelu zdravstvene za\u0161tite u SAD:<\/p>\n

“Imali smo sastanak u Bijeloj ku\u0107i pro\u0161li mjesec i izlo\u017eili razloge za\u0161to bi single-payer [dr\u017eavno zdravstveno] bio najpo\u017eeljniji sustav prvoj dami. Ona je rekla: ‘Vi vrlo uvjerljivo govorite ali ima li te sile na kugli zemaljskoj koja bi mogla zaustaviti stotine milijuna dolara koje \u0107e industrija osiguranja potro\u0161iti da tu ideju sru\u0161i?’ – a ja sam joj odgovorio \u2013 ‘Kako bi bilo da to u\u010dini predsjednik SAD-a, stvarno, za promjenu, vode\u0107i ameri\u010dki narod?’, a ona je na to samo rekla: ‘Recite mi ne\u0161to \u0161to je mogu\u0107e.”<\/p>\n

Jedino je Bernie spreman i\u0107i do kraja i ne popustiti interesu kapitala, zahtijevaju\u0107i “nemogu\u0107e”. I njegov jedini problem, iako je i on naravno odr\u017eao govor u prilog skidanja zastave, je nedostatak popularnosti me\u0111u nejednako\u0161\u0107u najpogo\u0111enijima, tj. crna\u010dkom populacijom, koja tradicionalno ve\u0107inom glasa za Demokrate. Taj nedostatak proizlazi prvenstveno iz \u010dinjenice da Bernie dolazi iz dr\u017eave Vermont s 95% bjela\u010dkom populacijom i mnogo crnaca na Jugu za njega zapravo nikad nije \u010dulo. \u0160u\u0161ka se po koridorima naprednih lijevih snaga da bi mu u tome mogao pomo\u0107i profesor Cornell West, jedan od najglasnijih i najradikalnijih crnih intelektualaca (poznat po ocjeni Obame kao “crne maskote oligarha s Wall Streeta”).<\/p>\n

Prakti\u010dki jedino \u0161to Cornella, velikog zagovornika prava Palestinaca na svoju dr\u017eavu, jo\u0161 dr\u017ei po strani, je sumnja ho\u0107e li Bernie izvr\u0161iti pritisak na Izrael. Kako je Izrael jedina Americi naklona i prijateljska zemlja u regiji punoj mr\u017enje prema Americi, te\u0161ko da \u0107e mu bilo koji izabrani ameri\u010dki predsjednik okrenuti le\u0111a. No, Bernie, iako sam \u017eidov, i time mo\u017eda prvi \u017eidovski predsjednik SAD-a, uop\u0107e ne paradira svojim \u017eidovstvom kao nekakvom posebnom kvalitetom i razlogom da za njega glasamo, i statistike njegovih glasanja u Senatu ga svakako stavljaju u opoziciju konzervativnom izraelskom cionizmu kakvog propagira Netanyahu, te se alijansi Bernie-Cornell svi toplo nadamo, kao brani nasljedju mr\u017enje prema jednakosti, koje stolje\u0107ima pre\u0161utno ujedinjuje ameri\u010dku elitu (naravno, svaka radikalizacija uvijek povla\u010di i rizik, i Cornell mo\u017ee odbiti dio bira\u010da kojima kao bombasti\u010dan, arogantni manjinski profesor ide na \u017eivce; mo\u017eda bi Berniju bilo najbolje da o\u017eivi Shirley Chisholm i uzme ju za podpresjedni\u010dku kandidatkinju…).<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dok je Sovjetski savez postojao, u SAD je bilo lako prodati ljudima tezu kako socijalizam, komunizam, marksizam jednostavno ne funkcioniraju, tj. kako je ovda\u0161nji sistem najbolji od svih mogu\u0107ih<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-183924","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183924","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=183924"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183924\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=183924"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=183924"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=183924"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}