{"id":183840,"date":"2015-06-29T07:00:14","date_gmt":"2015-06-29T05:00:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=183840"},"modified":"2015-06-29T08:19:10","modified_gmt":"2015-06-29T06:19:10","slug":"evropska-terra-incognita","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/06\/29\/evropska-terra-incognita\/","title":{"rendered":"Evropska terra incognita"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Biljana Vankovska <\/em>
\n<\/strong><\/p>\n

\"BiljanaAko ve\u0107 evrokomesar Han ne namjerava da do\u0111e u Skopje na jo\u0161 jednu rundu neuspe\u0161nih pregovora izme\u0111u \u201ezara\u0107enih strana\u201c, i ako je jasno da niko od glavnih protagonista nije spreman da trepne i popusti, za\u0161to bi onda kolumnista gubio vrijeme na makedonskom \u0107orsokaku? Proteklih mjeseci smo bili izlo\u017eeni toliko velikom broju debatnih emisija (na istu temu svake proklete ve\u010deri), na bezbroj ekspetskih i jo\u0161 vi\u0161e kvazi-ekspertskih mi\u0161ljenja i prognoza o izlasku iz politi\u010dke krize, pa \u010dak i na facebook statuse eksponiranih neeksperata koji samouvjereno razmatraju izborni model, pa i model politi\u010dkog sistema, \u0161to je na kraju proizvelo osje\u0107aj predoziranosti. Ako smo doskora bili \u017eeljni debata, sada je ve\u0107 o\u010digledno da niti znamo da debatujemo, niti imamo \u0161to pametno re\u0107i vrte\u0107i se u \u0111avoljem krugu. \u0160to vi\u0161e debatujemo, to se manje razumijemo.<\/p>\n

Bez obzira na direktne u\u010desnike krize koji vjeruju u stvarnost koju su iskreirali za sebe i svoje podr\u017eavaoce, a koju vi\u0161e-manje dobro prodaju po stranim medijima, zbilja je pateti\u010dna. Makedonska drama je drama samo u o\u010dima njenih gra\u0111ana – ina\u010de se svodi na buru u \u010da\u0161i vode, posebno ako se na stvari gleda u \u0161irem kontekstu. Samo mi vjerujemo da smo u centru pa\u017enje i zavaravamo se na\u0161om navodnom va\u017eno\u0161\u0107u! U svijetlu de\u0161avanja u Briseli (i Atini), mi smo jedna bijedna balkanska nedo\u0111ija, sa vo\u017edovima kakve je ve\u0107 opisao Domanovi\u0107 – i to vi\u0161e njih istovremeno. To su ljudi bez sensa za dr\u017eavni interes, za op\u0161te dobro, jo\u0161 manje sensa za zeit\u00adgeist.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, sasvim neprimije\u0107eno u Makedoniji, EU prolazi kroz najve\u0107u dramu od po\u010detka svog postojanja, mada to na prvi pogled mo\u017eda i ne izgleda tako. Kad god se pomene EU i\/ili Gr\u010dka, gra\u0111ani Makedonije su kao hipnotizirano fokusirani jedino na problem s imenom i na kritike nedavnog susreta makedonskog i gr\u010dkog ministra spoljnih poslova u vezi sporazuma o mjerama za izgradnju povjerenja. Osim toga, mi gledamo sa obo\u017eavanjem ili ljutnjom na EU. O\u010dekujemo EU-javljenije koje \u0107e obznaniti zoru demokratije nakon pada vlade Gruevskog. A Evropa je svjedok bitke oko klasnih interesa, a ne demokratije. Mada, na kraju dana, demokratija (referendum) postaje oru\u017eje u sukobu sa kreditorima.<\/p>\n

Ovde vi\u0161e i nije rije\u010d o gr\u010dkoj krizi, ako je pitanje ikada i bilo postavljeno na takav pojednostavljeni na\u010din. \u041ed po\u010detka produbljavanka krize kapitalizma 2008. godine, pa sve do danas, Gr\u010dka pretstavlja mnogo vi\u0161e od jedne slabe karike na periferiji \u201eevropskog doma\u201c, a sve vi\u0161e postaje paradigma stanja u Uniji koja vi\u0161e ne po\u0161tuje ni principe na kojima je izgra\u0111ena, koja se ne stidi vlastitog demokratskog deficita, \u0430 stvara deficit u nacionalnim okvirima, sve u ime odr\u017eavanja dominacije ekonomskog neoliberalizma nad socijalnom pravdom.<\/p>\n

Nakon vi\u0161emjese\u010dnog natezanja, zavrtanja ruku i ucjena, premijer Gr\u010dke, Aleksis Cipras je presjekao i uradio ono \u0161to 2010. godine nije bilo dopu\u0161teno Papandreuu: zakazao je referendum u veoma kratkom roku, a u vezi zahtjeva mitskih stvorenja nazvanih \u201einstitucijama\u201c koji su u direktnoj kontradikciji sa svim onim na \u010demu je Syriza dobila izbornu pobjedu. Ovu kolumnu pi\u0161em u vrijeme kada puno toga jo\u0161 nije poznato. Pregovori u evrogrupi se odvijaju u tajnosti \u010dak i od jedne njene legitimne \u010dlanice (ministru Varoufakisu su ljubazno pokazana vrata, \u0161to je presedan svoje vrste u procesu nu\u0111enja odluka). Gr\u010dka strana je ipak glasno poru\u010dila: mi smo i dalje \u010dlanica EU sa pravom veta. Ono \u0161to se sada naziva Planom B je, ustvari, korak ka evropskoj terra in\u00adcog\u00adnita, ne\u0161to \u0161to nije predvi\u0111eno u osniva\u010dkim sporazumima, niti je dio evropske ideje. Referendum zakazan za 5. jul postaje bespredmetan zbog prekida pregovora i povla\u010denja njema\u010dke \u201evelikodu\u0161ne ponude\u201c (kako je smanjenje penzija i socijalnih beneficija nazvala frau Merkel. (Uspit, jako je indikativno da su institucije odbile gr\u010dki predlog da se umjesto penzija smanji vojni bud\u017eet; to nije bilo prihva\u0107eno!). Ne mo\u017ee se ignorirati \u010dinjenica da ishod ovog referenduma ne\u0107e donijeti rje\u0161enje su\u0161tinskih problema i same krize; naprotiv, sve se mo\u017ee iskomplikovati i za EU i za Gr\u010dku. Vjerovatno su u pravu i moji gr\u010dki prijatelji i kolege kada ka\u017eu da je ovim potezom vlada prebacila teret odluke i odgovornosti zbog posledica na narod. Ali produ\u017eavanje politi\u010dke i ekonomske agonije nije rje\u0161enje, isto tako.<\/p>\n

Gr\u010dki \u0107e gra\u0111ani biti izlo\u017eeni kratkoro\u010dnom, ali intenzivnom pritisku. Vlada se izjasnila (oxi) i tra\u017ei plebiscitarnu podr\u0161ku svojoj politici, ali je i spremna da prihvati i sprovede i druga\u010diji stav ukoliko gra\u0111ani odlu\u010de tako. Suprotna pozicija je podr\u017eana ne samo od gr\u010dke opozicije, nego i od evropskih centara mo\u0107i, uklju\u0107uju\u0107i i medije. U sendvi\u010du \u0107e se na\u0107i oni koji \u017eele tortu, ali bi je i pojeli – tj. stoje iza politike Syriza nasuprot mjerama \u0161tednje, ali ne bi htjeli da napuste euro-zonu. To ve\u0107 stvara konfuziju i neizvjesnost. Ve\u0107 je idikativno da je u parlamentu Ciprasov predlog podr\u017eala krajnja desnica (profa\u0161isti\u010dka Zlatna zora), a da se u evropsko ruho obla\u010de stranke koje su, ustvari, odgovorne za svu nesre\u0107u u kojoj se nalazi zemlja zbog korupcije i neodgovornog zadu\u017eivanja. Ovo \u0107e biti nedjelja puna manipulacija strahom (fearmongering), \u0430 vremena za javni diskurs skoro i da nema.<\/p>\n

U toku svog kratkog vladanja, Syriza skoro i da nije imala prostora da zaista sprovodi svoj program, jo\u0161 manje da poka\u017ee rezultate; sva je energija bila istro\u0161ena (sasvim namjerno) u tzv. sobi za mu\u010denje u Briselu, i u lobiranju i tra\u017eenju podr\u0161ke. Evropski establi\u0161ment je ostao gluv i slijep za humanitarnu krizu i za stvarne efekte politike \u0161tednje, a prevladala je \u017eelja da se svim sada\u0161njim ili budu\u0107im \u201eradijalnim ljevi\u010darima\u201c odr\u017ei lekcija koja bi ih opametila ukoliko i samo pomisle da sprovedu reforme s kojima se ne sla\u017ee globalni Minotaur (kako je u svojoj poznatoj knjizi Varoufakis nazvao turbo-kapitalizam). \u0410tina mora pasti – glasio je naziv dobre analize. Ukoliko se otpor politici \u0161tednje i prebacivanja tereta krize na le\u0111a siroma\u0161nih osujeti, to bi bio primjer i inspiracija za one koji vjeruju da je druga\u010dija EU mogu\u0107a.<\/p>\n

Me\u0111u samim podr\u017eavaocima Syrize postoji rascjep u vezi njene \u201eradikalnosti\u201c: neki tvrde da je previ\u0161e ljevi\u010darska, dok drugi ka\u017eu suprotno – da previ\u0161e popu\u0161ta pred \u201einstitucijama\u201c. U ovom \u010dasu se koplja lome oko toga kako \u0107e glasiti referendumsko pitanje: ho\u0107e li se ono odnositi na (ve\u0107 povu\u010deni) paket \u201einstitucija\u201c? Za\u0161to \u201eradikalna\u201c Syriza izbjegava pravo pitanje i krije se iza ne\u010dega \u0161to nije artikulisano na razumljiv na\u010din? Jednostavno, vlade to rade. (Meni na um pada na\u010din na koji je bilo postavljeno referendumsko pitanje u vezi makedonske nezavisnosti 1991-ve, okruglo pa na \u0107o\u0161e). Ma kako bilo, sve se svodi na to da li je gr\u010dki narod spreman na izlazak iz euro-zone (grexit), ali kako \u0107e se s time nositi i EU nije jasnije.<\/p>\n

Neki od najve\u0107ih ekonomista (kao nobelovac Krugman) odavno tvrde da je izlazak iz evrozone jedino spasonosno rje\u0161enje za Gr\u010dku. Nedavno je Habermas podsetio na rije\u010di jednog drugog nobelovca (Amartja Sena), koji je politiku \u0161tednje koju zagovara njema\u010dka vlada nalik na lijek koji je toksi\u010dni miks antibiotika i otrova za pacove. Po Habemasu, koji s pravom ukazuje i na slabosti ove gr\u010dke vlade, klju\u010dna gre\u0161ka kancelarke Merkel bila je u tome \u0161to je u spasila\u010dku misiju uvela i MMF. To je upravo ona institucija koja je najodgovornija za disfunkcionalnost globalnog finansijskog sistema koji odr\u017eava nejednakost i siroma\u0161tvo, i koja djeluje isklju\u010divo u korist kapitala. Tamo gdje je MMF, nema mjesta za evropsku solidarnost i za socijalnu pravdu!<\/p>\n

Syrizi se zaista mo\u017ee prigovoriti puno toga, ali ona ipak nije odgovorna za ponor u kome se nalazi Gr\u010dka. Za debtokratiju, za adikciju na zadu\u017eivanja i za korupciju koja je postala sistemska odlika odgovoran je detronizirani politi\u010dki establi\u0161ment koji sada pretstavlja \u201edemokratsku i proevropsku opoziciju\u201c. Kao \u0161to je svojevremeno to isto shvatio i Mendela, sada se i Cipras suo\u0107ava sa \u010dinjenicom da politi\u010dka pobjeda sama po sebi nije dovoljna da bi se do\u0161lo do pravde i slobode: kreditori i dalje imaju kontrolu i mo\u0107 da zadave zemlju (Najprije \u0107e diskreditovatovati i sru\u0161iti demokratski izabranu vladu – regime change European way, rekli bi neki). Uostalom, (ne)slavni Charlie Ebdo je ve\u0107 iza\u0161ao sa kontroverznom naslovnom stranom na kojoj je Lagard prikazana kako spa\u0161ava euro tako \u0161to davi gr\u010dkog premijera. Ipak, lak\u0161e je re\u0107i, nego sprovesti. \u041evo su tu\u017eni dani i za Gr\u010dku, ali i za EU koja je prestala glumiti da demokratski legitimitet ima nekakvu te\u017einu u odnosu na finansiski interes. Time ona kora\u010da nepoznatom zemljom, ka iskustvu kakvog do sada nije imala, za koje \u010dak i formalno-pravna procedura nije jasna. \u0160ta bi zna\u010dio grexit i kakvu bi lan\u010danu reakciju to izazvalo? I najprijateljskiji razvod ostavlja tragove. Eurozona je od samog po\u010detka bila \u010dudan projekat, kao ku\u0107a koja se gradi od krova, bez politi\u010dkog (federalnog) fundamenta, i bez bilo kakve vizije o izgradnji evropskog demosa.<\/p>\n

Nova Makedonija<\/a><\/p>\n

Prevod je autorkin<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Eurozona je od samog po\u010detka bila \u010dudan projekat, kao ku\u0107a koja se gradi od krova, bez politi\u010dkog (federalnog) fundamenta, i bez bilo kakve vizije o izgradnji evropskog demosa<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":180260,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-183840","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183840","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=183840"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183840\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/180260"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=183840"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=183840"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=183840"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}