![\"ekoloski](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/ekoloski-otisak-150x150.jpg\")
Crna Gora bi do novembra trebalo da dobije svoj ekolo\u0161ki otisak, koji bi pokazao koliko svaki gra\u0111anin uti\u010de na \u017eivotnu sredinu, odnosno da li se resursi tro\u0161e br\u017ee nego \u0161to se mogu obnoviti.<\/p>\nCrna Gora bi do novembra trebalo da dobije svoj ekolo\u0161ki otisak, koji bi pokazao koliko svaki gra\u0111anin uti\u010de na \u017eivotnu sredinu, odnosno da li se resursi tro\u0161e br\u017ee nego \u0161to se mogu obnoviti.<\/p>\n
Ekolo\u0161ki otisak, kako je odlu\u010dila Vlada radi\u0107e Mre\u017ea za globalni ekolo\u0161ki otisak (GFN) iz \u017deneve, sastoja\u0107e se iz tri faze i ukupno ko\u0161tati 50.000 eura. Ta renomirana firma izvje\u0161taj o ekolo\u0161kom otisku objavljuje svake druge godine, a u njemu nema dr\u017eava koje imaju manje od milion stanovnika, tako da \u0107e Crna Gora predstavljati izuzetak.<\/p>\n
U Vladinoj odluci navodi se kako je ekolo\u0161ki otisak predlo\u017een kao dopuna pokazatelju doma\u0107e materijalne potro\u0161nje radi pra\u0107enja napretka Crne Gore u sprovo\u0111enju Nacionalne strategije odr\u017eivog razvoja. Doma\u0107a materijalna potro\u0161nja daje detaljnu sliku o potro\u0161nji obnovljivih i neobnovljivih resursa, ali ne daje informacije o stepenu odr\u017eivosti ili neodr\u017eivosti te potro\u0161nje i pritisku koji ona stvara na doma\u0107e eko-sisteme i biodiverzitet, prenosi portal Vijesti.<\/p>\n
Analiza ekolo\u0161kog otiska mo\u017ee da pru\u017ei takvo mjerilo, iako se ona ne bavi neobnovljivim resursima, kao \u0161to su rude i minerali.<\/p>\n
\u201cKombinovanjem doma\u0107e materijalne potro\u0161nje i analize eko otiska mo\u017ee se dobiti sveobuhvatnija slika i osiguralo da dru\u0161tveno-ekonomski razvoj ostane u okviru nosivosti njenih eko-sistema\u201d, ka\u017ee se u odluci Vlade.<\/p>\n
Prema metodologiji GFN, jedinica za ekolo\u0161ki otisak je globalni hektar (gha) i pokazuje koliko je svakom \u010dovjeku, odnosno gradu ili dr\u017eavi potrebno povr\u0161ine da zadovolji svoje potrebe u hrani, stanovanju, energiji, saobra\u0107aju ili zbrinjavanju otpada. Izra\u010dunava se tako \u0161to se vrijednosti za sve te oblasti saberu i pomno\u017ee sa brojem stanovnika.<\/p>\n
GFN izra\u010dunava eko-trag u vi\u0161e od 150 zemalja koriste\u0107i podatke od 1961. godine. Prema izvje\u0161taju za 2014. godinu planetu najvi\u0161e \u201ctro\u0161i\u201d Kuvajt \u010diji eko otisak iznosi 10 gha, zatim Ujedinjeni Arapski Emirati (9,5) i Katar (8,5). Me\u0111u 10 dr\u017eava sa najve\u0107im ekolo\u0161kim otiskom su i Danska, Belgija, Trinidad i Tobago, Singapur, SAD, Bahrein i \u0160vedska, a iznad svojih mogu\u0107nosti \u017eive sve \u010dlanice Evropske unije. Od balkanskih zemalja Slovenija ima najve\u0107i ekolo\u0161ki otisak sa 2,6 \u201epotro\u0161ene” planete, zatim Hrvatska 1,9, Makedonija i Bugarska tro\u0161e 1,7, a BiH 1,5 gha planete. Najmanji ekolo\u0161ki otisak od svega 0,6 gha ostavljaju Haiti, Eritreja i Isto\u010dni Timor.<\/p>\n
U prvoj fazi za prora\u010dun u Crnoj Gori \u0107e biti kori\u0161\u0107eni podaci Monstata, a u drugoj \u0107e se mjeriti koliki eko otisak ostavljaju svi sektori privrede na lokalnom nivou. U tre\u0107oj, zavr\u0161noj fazi bi\u0107e analiziran napredak Crne Gore ka odr\u017eivom razvoju kombinovanjem podataka ekolo\u0161kog otiska i indeksa odr\u017eivog razvoja po mjeri \u010dovjeka.<\/p>\n
\u201cPotom \u0107e se uz pomo\u0107 ovog okvira ocijeniti uticaj razli\u010ditih sektora ekonomije na \u017eivotnu sredinu i odrediti kako smanjenje potro\u0161nje resursa mo\u017ee da doprinese postizanju ciljeva nacionalne strategije odr\u017eivog razvoja poslije 2015. godine\u201d, ka\u017ee se u dokumentu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Crna Gora bi do novembra trebalo da dobije svoj ekolo\u0161ki otisak, koji bi pokazao koliko svaki gra\u0111anin uti\u010de na \u017eivotnu sredinu, odnosno da li se resursi tro\u0161e br\u017ee nego \u0161to se mogu obnoviti. Ekolo\u0161ki otisak, kako je odlu\u010dila Vlada radi\u0107e Mre\u017ea za globalni ekolo\u0161ki otisak (GFN) iz \u017deneve, sastoja\u0107e se iz tri faze i ukupno […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-183792","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183792","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=183792"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183792\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=183792"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=183792"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=183792"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}