{"id":183694,"date":"2015-06-27T07:50:13","date_gmt":"2015-06-27T05:50:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=183694"},"modified":"2015-06-27T07:50:37","modified_gmt":"2015-06-27T05:50:37","slug":"religiozni-populizam-i-populisticka-religioznost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/06\/27\/religiozni-populizam-i-populisticka-religioznost\/","title":{"rendered":"Religiozni populizam i populisti\u010dka religioznost"},"content":{"rendered":"

Autor: Marijan Or\u0161oli\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"populizam\"<\/a>Tema ovog teksta, koji se dijelom oslanja na bilje\u0161ke s predavanja ma\u0111arskog teologa Andrasa Mate-Totha, dijelom na razmi\u0161ljanja autora nadahnuta tim bilje\u0161kama, su elementi populizma unutar retorike predstavnika vjerskih zajednica te unutar pu\u010dke pobo\u017enosti vjernika u ex-komunisti\u010dkim zemljama.<\/p>\n

Definicija<\/span><\/p>\n

Populizam bi se mo\u017eda najbolje mogao definirati kao politika koja, u svrhu ostvarenja vlastitih interesa, podilazi emocijama i podgrijava predrasude i strahove slu\u0161atelja (=narodnih masa), nude\u0107i grubo pojednostavljena i povr\u0161na rje\u0161enja za slo\u017eene dru\u0161tveno-politi\u010dke probleme. (Schubert; Klein) Populizam se redovno poziva na tzv. \u201ezdravorazumske argumente\u201d iliti \u201eono \u0161to je normalno\u201d, zavodi narod velikim obe\u0107anjima, pokazuje tobo\u017enju snagu sklono\u0161\u0107u radikalnim rje\u0161enjima, sklon je preziru glasova intelektualaca i proroka, teorijama zavjere, mi\u0161ljenju u neprijateljskim slikama, nestrpljivosti, pozivanju na biolo\u0161ke datosti, pripadnost itd.<\/p>\n

Populizam se, unato\u010d mnogim podudarnostima i dodirnim to\u010dkama, ne mo\u017ee potpuno poistovjetiti s tradicionalizmom i konzervatizmom jer, za razliku od potonja dva, govori o radikalnim rje\u0161enjima u svrhu pobolj\u0161anja neke krizne situacije, ali i zbog toga \u0161to populizam ne mora biti nu\u017eno vezan za simpatizere desnog dijela politi\u010dkog spektra, on se mo\u017ee lako na\u0107i i u govoru onih koji se predstavljaju kao ljevi\u010dari.<\/p>\n

Populizam se razotkriva kao osovina metodologije o\u010duvanja i \u0161irenja totalitarnih obrazaca mi\u0161ljenja i postupanja u mladim demokratskim dru\u0161tvima<\/p>\n

Populisti najradije koriste rije\u010di: otad\u017ebina\/domovina, nacija, narod, vjera, obitelj\/porodica, \u010dast, obraz, jedinstvo, sloga, narodna volja, a jedna od najomiljenijih fraza im je \u201eu ime naroda\u201c (lat. rije\u010d populus=narod i stoji u korijenu pojma \u201epopulizam\u201c). U ex-komunisti\u010dkim zemljama, pa tako i u ex-jugoslavenskim zemljama, u zadnje se vrijeme uz populizam veoma lako ka\u010di pri\u010da o \u201edirektnoj demokraciji\u201c, \u0161to podrazumijeva razne referendumske i uli\u010dne inicijative koje ba\u0161 i nisu u demokratskom duhu, i koje su natopljene odbojno\u0161\u0107u i prezirom prema sekulariziranom \u201etrulom\u201c Zapadu i njegovim liberalnim vrijednostima.<\/p>\n

Osim sveprisutnog populizma s visoka (s vrha politi\u010dkih stranaka i s vrha drugih u dru\u0161tvu utjecajnih struktura) koji podrazumijeva politi\u010dku strategiju o\u010duvanja vlasti, populizam izbija i odozdo, sa grass roots razine, na kojoj funkcionira kao povr\u0161an i pojednostavljen interpretativni obrazac za ljude u vremenu sveop\u0107e dezorijentacije i prezasi\u0107enosti informacijama, a kroz direktnu demokraciju onda i kao mobilizacijski faktor ina\u010de pasivnih i nezainteresiranih dru\u0161tvenih masa.<\/p>\n

Tako se populizam razotkriva kao osovina metodologije o\u010duvanja i \u0161irenja totalitarnih obrazaca mi\u0161ljenja i postupanja u mladim demokratskim dru\u0161tvima. Kako populizam najbolje raste na tlu pognojenom totalitarnim naslije\u0111em, i u klimatskim prilikama kontinuirane krize, nije \u010dudo da se na prostorima biv\u0161e Jugoslavije, na kojima je sada\u0161njost tek produ\u017eetak sva\u0111a iz pro\u0161losti i u kojima mase ljudi \u017eive u konstantnoj duhovnoj i financijskoj frustraciji, populizam sna\u017eno ukorijenio.<\/p>\n

Svoje mjesto populizam je lako prona\u0161ao i u politiziranom diskursu predstavnika vjerskih zajednica (religiozni populizam), ali i u vode\u0107im religioznim trendovima u regiji koji osvajaju sve vi\u0161e du\u0161a obi\u010dnih vjernika (populisti\u010dka religioznost). \u0160to se ti\u010de religioznog populizma, predstavnici vjerskih zajednica pose\u017eu za populisti\u010dkom retorikom uglavnom iz straha za gubitkom privilegija, dru\u0161tvenog utjecaja i mo\u0107i, ste\u010denih u krvavom procesu tranzicije zahvaljuju\u0107i ugovoru s Mefistofelesom nacionalizma, kojem su pomogli do\u0107i na vlast.<\/p>\n

Religija i nacija<\/span><\/p>\n

Dugi i slo\u017eeni povijesni procesi ispreplitanja religije i nacije doveli su i do preplitanja religioznog i politi\u010dkog rje\u010dnika, i to na paradoksalan na\u010din da politi\u010dari u svojim populisti\u010dkim govorima pose\u017eu za religioznim predod\u017ebama, a vjerski du\u017enosnici propovijedaju o politi\u010dkim problemima. Kako u jednom intervjuu re\u010de Stjepan Duvnjak: \u201eKod nas bi politi\u010dari rado vodili misu, a sve\u0107enici stranku.\u201c Prema prof. Mate-Tothu, tri glavna susreti\u0161ta politi\u010dkog i religioznog populizma su: \u010da\u0161\u0107enje nacije, obrana tradicionalne strukture obitelji i zna\u010denje mu\u010denika\/narodnih heroja iz (bli\u017ee ili dalje) pro\u0161losti. Jezik religioznih slu\u017ebenika ponekad je ispolitiziran do te mjere, da \u010dak ni \u010destitke povodom najve\u0107ih blagdana ne mogu pro\u0107i bez politi\u010dkih konotacija. Pa \u0107e neki islamski vjerski du\u017enosnik \u010destitati Bajram muslimanima u Bosni, Hrvatskoj, Kosovu, Sand\u017eaku i Srbiji (zar je nakon Kosova i Sand\u017eak postao nezavisan od Srbije?), pravoslavni du\u017enosnik u Hrvatskoj \u0107e \u010destitati Bo\u017ei\u0107 ili Uskrs pravoslavnim vjernicima Dalmacije, Like, Baranje (a ne Hrvatske) i sl., a katoli\u010dki dostojanstvenici u Hrvatskoj \u0107e iskoristiti prigodu da se u velikom broju okupljenom mno\u0161tvu \u017eale na \u201enenarodnu vlast\u201c.<\/p>\n

Sada \u0107emo \u2013 pozivaju\u0107i se na definicije populizma – navesti neke populisti\u010dke zna\u010dajke govora vjerskih du\u017enosnika u BiH. Najprije, tu je podila\u017eenje i podgrijavanje emocija kod ljudi, posebno pred blagdane (sna\u017ene fraze, patetika, prisje\u0107anje na sve patnje pro\u0161losti, nakon kojih smo ipak i dalje tu, ukazivanje na veliki broj okupljenih i sl.). Na obredima za najve\u0107e blagdane ljudima u masi postane toplo oko srca, malo ih protresu emocije i tzv. \u201eblagdansko raspolo\u017eenje\u201c, pa su prijem\u010diviji da upiju poruke onih koji im propovijedaju.<\/p>\n

Naviknuti na stoljetnu svenadle\u017enost nad svojim vjernicima, a koja se zacementirala u BiH u \u010detiri stolje\u0107a osmanskog millet-sistema, vjerski slu\u017ebenici su stru\u010dnjaci za sve, imaju rje\u0161enja za sve i ne uva\u017eavaju argumente \u201etamo nekih intelektualaca\u201c i njihovih istra\u017eivanja, ili civilnog dru\u0161tva u kojem ordiniraju \u201ezapadnja\u010dki agenti\u201c<\/p>\n

Zatim, tu je razmi\u0161ljanje u neprijateljskim slikama. Uvijek je tu neko zlo koje nas vreba, od \u0161ejtana i vraga, do komunista, masona, liberalizma, susjednog nacionalizma, \u201ezavedenih\u201c ljudi iz vlastitih redova… To zlo je, naravno, uvijek odli\u010dno organizirano i posve\u0107eno cilju, i ne radi ni\u0161ta drugo osim smi\u0161ljanja i sprovo\u0111enja zavjera protiv ugro\u017eenih vjernika. (Nisu li zavjere, isfantazirane i odnjegovane u vjerskim krugovima bile jedan od glavnih mobilizacijskih faktora u ratu 90-ih?) Na taj se na\u010din \u010dak i kod vjernika koji su apsolutna ve\u0107ina u nekom dru\u0161tvu stvara osje\u0107aj kao da su ba\u0161 oni najugro\u017eenija kategorija dru\u0161tva. Pa su u takvoj atmosferi razumljive pojave poput dva \u201eIzvje\u0161taja o islamofobiji\u201c Islamske zajednice u BiH (2011. i 2012), te \u201eIzjava o nesno\u0161ljivosti prema katolicima u Republici Hrvatskoj\u201c Biskupske konferencije Hrvatske (2011). Ispada kako su u Sarajevu muslimani progonjena manjina, a u Hrvatskoj katolici potla\u010dena grupa u dru\u0161tvu. Populizam se vrlo rado poziva na strah i ugro\u017eenost, a tamo gdje ih nema, tamo ih umjetno kreira.<\/p>\n

U populisti\u010dke zna\u010dajke retorike vjerskih slu\u017ebenika spada i predstavljanje slo\u017eenih dru\u0161tvenih problema na povr\u0161an i pojednostavljen na\u010din, \u010desto jezikom predrasuda, redovno pozivanjem na \u201ezdravorazumske argumente\u201c, na ono \u0161to je \u201enormalno\u201c (sadr\u017eaj \u201enormalnog\u201c je konglomerat tradicionalnih predod\u017ebi mase okupljene pred govornikom, \u201enormalno\u201c je ono \u0161to misli ve\u0107ina i za \u0161to postoji sna\u017ean dru\u0161tveni pritisak da se prakticira). Pojednostavljivanje problema slijedi i grubo pojednostavljivanje rje\u0161enja za probleme vjernika, svo\u0111enje vjere na set rituala i uputa koje treba opslu\u017eivati radi posmrtne nagrade. Naviknuti na stoljetnu svenadle\u017enost nad svojim vjernicima, a koja se zacementirala u BiH u \u010detiri stolje\u0107a osmanskog millet-sistema, vjerski slu\u017ebenici su stru\u010dnjaci za sve, imaju rje\u0161enja za sve i ne uva\u017eavaju argumente \u201etamo nekih intelektualaca\u201c i njihovih istra\u017eivanja, ili civilnog dru\u0161tva u kojem ordiniraju \u201ezapadnja\u010dki agenti\u201c, i njihovih projektnih aktivnosti. Ono \u0161to je najgore kod politizirane religioznosti i prate\u0107e populisti\u010dke retorike jest njen nasilni potencijal, \u010dijim smo ostvarenjima svjedo\u010dili 90-ih, \u0161to nipo\u0161to nije endemski fenomen na\u0161ih prostora; pogledajte samo ekspanzivnu i nasilnu stranu ameri\u010dke civilne religije, pogledajte islamski fundamentalizam, primjera ima posvuda.<\/p>\n

Pored religioznog populizma, tu je i populisti\u010dka religioznost. Nju, osim usvajanja gore opisanih elemenata retorike vjerskih slu\u017ebenika, \u010dine masovne posjete hodo\u010dasni\u010dkim mjestima i pobo\u017enost kakva se tamo gaji, redovito pra\u0107enje polu-politi\u010dkih polu-religijskih medija (internetskih portala, \u010dasopisa), \u201erevolucionarni\u201c karizmatski pokreti koji nude radikalna, jednostavna i instant-rje\u0161enja za sve probleme, itd. Tu je, naravno, i spomenuta veza populizma i tzv. \u201edirektne demokracije\u201c, u kojoj retorika religioznih struktura igra bitnu ulogu kao mobilizator i podr\u017eavatelj procesa. Religiozni populizam, tj. populisti\u010dka politika i retorika religioznih struktura, le\u017ei u korijenu nastanka i bujanja populisti\u010dke religioznosti.<\/p>\n

Vjerske zajednice udaljiti od centara politi\u010dke mo\u0107i<\/span><\/p>\n

Kako se boriti protiv religioznog populizma? Ponajprije ja\u010danjem civilnog dru\u0161tva, koje lagano privla\u010di vode\u0107e strukture vjerskih zajednica prema sebi i nastoji ih odvu\u0107i od centara politi\u010dke mo\u0107i. Najprije prostor za takav razvoj otvaraju istaknuti pojedinci unutar vjerskih zajednica koji prepoznaju va\u017enost razvoja civilnog dru\u0161tva te istaknuti intelektualci i pojedinci iz nevladinog sektora koji uvi\u0111aju nezaobilaznost vjerskih zajednica u bh. dru\u0161tvu. Zatim oko tih pojedinaca nastaju \u010ditave male grupacije ljudi koji otvaraju prozore i vrata vjerskih zajednica nevladinim organizacijama i svjetovnim intelektualcima, i obratno. Ovdje se mora ne\u0161to pojasniti: na\u010delno \u0107e ve\u0107ina vjerskih poglavara isticati spremnost na rad s civilnim dru\u0161tvom, s laicima, intelektualcima (na lokalnoj razini do\u017eivio sam i primjere apsolutnog nepovjerenja vjerskih slu\u017ebenika u civilno dru\u0161tvo i apsolutnu nespremnost na suradnju s istim), me\u0111utim, veliki broj ih tu nastupa tutorski, ometaju\u0107i zdrav razvoj civilnog dru\u0161tva, koji podrazumijeva strukture vjerskih zajednica kao partnere, a ne kao kontrolore.<\/p>\n

U prvoj, ru\u017enijoj fazi bh. tranzicije svjedo\u010dili smo kako su iz interakcije i suradnje vjerskih zajednica i politi\u010dkih centara mo\u0107i nastale klase prijetvornih politi\u010dara zgodno pokrivenih podr\u0161kom religije, te klase duhovnih menad\u017eera i politi\u010dara koje svetim knjigama nadre\u0111uju vlastite interese i interese svojih prijatelja politi\u010dara i tajkuna. Sada vidimo stidljive klice razvoja partnerske interakcije vjerskih zajednica i pokreta civinog dru\u0161tva, iz kojih bi s vremenom mogli izrasti vjerski slu\u017ebenici s ve\u0107om senzibilno\u0161\u0107u za stvarne potrebe i \u017eivot obi\u010dnih ljudi i s argumentiranim prijedlozima za rje\u0161avanje njihovih pote\u0161ko\u0107a, ali i podr\u0161kom utjecajnih vjerskih zajednica osna\u017eeni pokreti gra\u0111ana. Do\u0111e li do takvog razvoja, lagano bi nastala atmosfera u kojoj bi mogle rasti alternative ovom ko\u0161maru u kojem trenutno \u017eive bh. gra\u0111ani. Alternative koje \u0107e i\u0107i dalje od raskrinkavanja populizma i edukacijskog imuniziranja ljudi na populizam, alternative koje \u0107e aktivno lije\u010diti same uzroke populizma i tlo na kojem ovaj korov izrasta.<\/p>\n

Prometej<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Populizam se redovno poziva na tzv. \u201czdravorazumske argumente\u201d iliti \u201cono \u0161to je normalno\u201d, zavodi narod velikim obe\u0107anjima, pokazuje tobo\u017enju snagu sklono\u0161\u0107u radikalnim rje\u0161enjima, sklon je preziru glasova intelektualaca i proroka, teorijama zavjere, mi\u0161ljenju u neprijateljskim slikama<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":183695,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-183694","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183694","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=183694"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183694\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/183695"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=183694"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=183694"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=183694"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}