![\"voce\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/voce-150x150.jpg\")
Fruktoza je \u0161e\u0107er koji sadr\u017ee svi vo\u0107ni plodovi i pojedine vrste povr\u0107a. Iako je zdravo, previ\u0161e vo\u0107a mo\u017ee biti lo\u0161e, a neki od simptoma prevelikog unosa fruktoze su umor, gr\u010devi, nadutost, lo\u0161 zadah, mu\u010dnina i bol u \u017eelucu.<\/p>\n
Intoleranciju na prehrambeni \u0161e\u0107er mogu izazvati i male koli\u010dine laktoze (\u0161e\u0107era u mlijeku) ili fruktoze. Problem je u tome \u0161to na\u0161a crijeva nisu sposobna da svare sve te vrste \u0161e\u0107era pa se vi\u0161ak fruktoze i laktoze zadr\u017eava u debelom crijevu, gdje bakterije izazivaju fermentaciju i proizvodnju vodonika koji \u010dovjek kroz dva do tri sata izbacuje u izdahu, uz nadutost, gr\u010deve i druge probleme.<\/p>\n
Nedavna istra\u017eivanja potvrdila su, na primjer, vezu izme\u0111u stanja mozga i bakterija u crijevima pa je zaklju\u010dak da ovakve vrste netolerancije mogu potstaknuti i depresiju, oscilacije u raspolo\u017eenju i nekontrolisane reakcije.<\/p>\n
\u201eNa primjer, ako \u010dovjek jede breskve i ima reakciju, trebao bi ih izbaciti iz prehrane na neko vrijeme\u201c, savjetuje Nensi Markusovi\u0107, direktorka nutricionisti\u010dkog i homeopatskog savetovali\u0161ta Allium u Zagrebu. Lo\u0161a reakcija ne mora uvijek biti povezana s netolerancijom na fruktozu. Ljudi kod kojih je utvr\u0111ena netolerancija trebaju prilagoditi prehranu tako \u0161to \u0107e dnevni unos vo\u0107a smanjiti na jednu do najvi\u0161e dvije porcije dnevno i izbjegavati ono vo\u0107e koje izaziva najte\u017ee reakcije.<\/p>\n
Stru\u010dnjaci jo\u0161 ne znaju dovoljno kako bi utvrdili za\u0161to vo\u0107e kod nekih izaziva reakciju, osim \u0161to se pretpostavlja da je stvar u razli\u010ditoj osetljivosti crijeva. Procjenjuje se da oko tre\u0107ina pacijenata koji imaju problema s netolerancijom fruktoze ili laktoze pati od sindroma iritabilnog crijeva, iako te pojave i ne moraju biti povezane.<\/p>\n
Smetnje mogu izazvati sve vrste vo\u0107a, prije svega ono koje je sla\u0111e. Ipak, fruktozu sadr\u017ee i neke vrste povr\u0107a, kao \u0161to su tikvice i gra\u0161ak, a problem mogu biti i sve vrste hrane sa dodatim \u0161e\u0107erima, poput keksa ili zasla\u0111enog jogurta.<\/p>\n
Sla\u0111e vo\u0107ke jedite nakon bu\u0111enja i prije treninga<\/p>\n
Velika razlika nivoa fruktoze i glukoze korisna je kad ujutru treba razbuditi organizam. Banana ili gro\u017e\u0111e nakon bu\u0111enja \u0107e zaustaviti proces razgradnje mi\u0161i\u0107a koji se doga\u0111a tokom sna.<\/p>\n
Fruktoza iz dinje, kru\u0161ke ili jabuke pola sata prije treninga da\u0107e vam zdravu energiju da izdr\u017eite fizi\u010dku aktivnost i ne ogladnite do kraja.<\/p>\n
I slatki sirupi mogu izazvati probavne smetnje<\/p>\n
Ljudi s netolerancijom na fruktozu svakako moraju izbjegavati i sirupe s tim \u0161e\u0107erom, poput javorovog, kukuruznog ili vo\u0107nog, a \u010dak im i med mo\u017ee izazvati probleme. Budu\u0107i da se fruktozno-glukozni sirup, koji je naj\u010de\u0161\u0107e \u201ekrivac\u201c za poreme\u0107aj debljine, industrijski dodaje u hranu, pazite \u0161ta kupujete.<\/p>\n
Izbjegavajte vo\u0107e za desert<\/p>\n
Dobro vrijeme za konzumaciju vo\u0107a je jutro prije doru\u010dka, odnosno izme\u0111u obroka, a nikako na kraju obroka. Ako se pomije\u0161a s hranom iz obroka, fruktoza koja fermenti\u0161e mo\u017ee izazvati probavne probleme i kod onih koji ina\u010de nemaju problema s vo\u0107em.<\/p>\n
RTS<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Fruktoza je \u0161e\u0107er koji sadr\u017ee svi vo\u0107ni plodovi i pojedine vrste povr\u0107a. Iako je zdravo, previ\u0161e vo\u0107a mo\u017ee biti lo\u0161e, a neki od simptoma prevelikog unosa fruktoze su umor, gr\u010devi, nadutost, lo\u0161 zadah, mu\u010dnina i bol u \u017eelucu. Intoleranciju na prehrambeni \u0161e\u0107er mogu izazvati i male koli\u010dine laktoze (\u0161e\u0107era u mlijeku) ili fruktoze. Problem je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-183451","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183451","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=183451"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183451\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=183451"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=183451"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=183451"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}