Austrijska Hypo banka odobrila je zajmove od 42 miliona netransparentnoj firmi Bigova bay kako bi izgradila turisti\u010dki projekat u Crnoj Gori, \u010dija gradnja nije po\u010dela ni osam godina nakon isplate prve tran\u0161e kredita, pokazuje istra\u017eivanje Balkanske istra\u017eiva\u010dke mre\u017ee (BIRN).<\/p>\n
Zvani\u010dna dokumentacija u koju je BIRN imao uvid otkriva da je Hypo Alpe Adria, nacionalizovana pod te\u017einom ogromnih dugova i gomilom rizi\u010dnih kredita, znala da su austrijski milijarder Martin Schlaff i srpski tajkun Vojin Lazarevi\u0107 od samog po\u010detka bili povezani sa poslom, iako formalno nijesu imali veze sa firmom Bigova bay, prenose Vijesti.<\/p>\n
U privrednom registru kao vlasnik te kompanije navedena je firma Robert Placzek Holding, izvr\u0161ni direktor je Mo\u0161e Ruso, a ovla\u0161\u0107eni predstavnik Branka Lazarevi\u0107.<\/p>\n
Ta firma, sa sjedi\u0161tem u Kotoru, osnovana je 2006. godine, samo nekoliko mjeseci prije nego \u0161to je od austrijske Hypo banke zatra\u017eila kredit od 20 miliona eura za kupovinu 100 hektara zemlje na rtu Tra\u0161te iznad Bigova. Hypo banka je u junu 2007. pristala da firmi pozajmi novac, uzimaju\u0107i kao zalog zemlju koja je trebalo da bude kupljena, Lazarevi\u0107evu porodi\u010dnu ku\u0107u od 1,4 hiljadu kvadrata u Kotoru i njegovu mjenicu.<\/p>\n
Me\u0111utim, kako se navodi u istra\u017eivanju, veliki dio zemlje koju je firma kupila od mje\u0161tana nije bio zvani\u010dno registrovan kao zalog za kredit, a neki djelovi \u010dak nijesu ni propisno upisani u zemlji\u0161ne knjige kao prodati.<\/p>\n
Banka, koja je u me\u0111uvremenu prodata, nacionalizovana, spasena uz pomo\u0107 sedam milijardi eura od austrijskih poreskih obveznika, pozvala je 2009. revizore Price Waterhouse Coopers-a (PwC) da procijene njene sve lo\u0161ije finansije. Otkrivene su desetine rizi\u010dnih kredita, uklju\u010duju\u0107i i one odobrene firmi Bigova bay. PwC je procijenio da je taj zajam bio pokriven zalogom od svega 8,5 miliona eura, prenosi Mina.<\/p>\n
Dokumenta iz katastra, u koje je BIRN imao uvid, otkrivaju da je 2008. samo sedam od ukupno 100 hektara zvani\u010dno registrovano kao obezbje\u0111enje za kredit. Bez obzira na to upozorenje, Hypo banka je 2013. odobrila firmi Bigova bay i drugi kredit od 22 miliona eura, koji je bio dio kompleksnog aran\u017emana izme\u0111u firme Martina \u0160lafa, Robert Placek holdinga, of\u0161or kompanije Vojina Lazarevi\u0107a Aralsoft Limited i Hypo banke.<\/p>\n
Schlaffov Robert Placzek tada je postao zvani\u010dni vlasnik firme, preuzimaju\u0107i i osnovni kredit od 20 miliona i drugi od 22 miliona eura. Drugi kredit nije smio da se koristi za izgradnju projekta, ve\u0107 za otplatu tri naizgled nepovezana kredita kod Hypo banke koja su odobrena dvijema firmama u vlasni\u0161tvu Lazarevi\u0107a Navy invest i Rudnap.<\/p>\n
Za te kredite, navode u Hypo banci, postojao je rizik da ne\u0107e biti vra\u0107eni po uslovima koje je postavila Heta Asset Resolution, kompanija osnovana da reguli\u0161e lo\u0161e dugove te banke.<\/p>\n
Kao rezultat toga, dug je prenijet sa Hypo Srbija banke na Heta Asset Resolution u vlasni\u0161tvu austrijskih poreskih obveznika. Portparol Hypo banke rekao je za BIRN da je osnovni kredit bio rizi\u010dan, a da je drugi zajam organizovan kako bi se pobolj\u0161ao pravni polo\u017eaj Heta.<\/p>\n
Lazarevi\u0107 je odbio da odgovori na pitanja BIRN-a u vezi sa firmom Bigova bay. Lazarevi\u0107 je bio poslanik Narodne stranke i savjetnik tada\u0161njeg premijera Filipa Vujanovi\u0107a.<\/p>\n
U odgovoru na pitanje BIRN-a za\u0161to je banka pozajmila firmi jo\u0161 22 miliona uprkos zabrinutosti oko prvog kredita, portparol Hete insistirao je na tome da je promjena vlasni\u0161tva u korist \u0160lafa u interesu Hete i da ju je Heta i inicirala.<\/p>\n
Firmu Bigova bay registrovao je u Kotoru u maju 2006. godine biznismen iz Be\u010da Predrag Lup\u0161i\u0107. On je u ljeto 2006. po\u010deo da kupuje zemlji\u0161te od lokalnih vlasnika po cijeni od 25 eura po kvadratu. U decembru 2011. Bigova bay za hiljadu eura prodaje of \u0161or firmi sa Kipra Aralsoft Limitedu, koju kontroli\u0161e Lazarevi\u0107. U vrijeme kada je potpisan ugovor o kreditu iz 2013. Lazarevi\u0107 firmu prodaje Schaffu za hiljadu eura, ali mu je dug u Hypo Srbija banci od 22 miliona u potpunosti otpla\u0107en.<\/p>\n
Prema BIRN-u Bigova bay je do sada kupila oko 90 hektara na toj lokaciji. \u0160laf 2014. nije uspio da kupi susjedno par\u010de zemlje, biv\u0161u vojnu lokaciju, koje mu nedostaje, jer je ponudu odbacila tenderska komisija na \u010dijem \u010delu je bio ministar turizma, Branimir Gvozdenovi\u0107.<\/p>\n
Vlada je krajem maja usvojila nacrt izmjena i dopuna dr\u017eavne i lokalne studije za prostor Bigovo – Tra\u0161te koje obuhvata lokaciju za projekat Bigova Bay. Kako je navedeno u studiji, predvi\u0111ena je izgradnja dva hotela sa 551 sobom, 357 apartmana i 230 vila.<\/p>\n
U studiji je navedeno da je ve\u0107inski vlasnik zemlji\u0161ta na rtu Tra\u0161te, kompanija Robert Placzek Holding iz Austrije i da je za izradu studije kori\u0161\u0107en master plan kojeg je ona zavr\u0161ila u martu ove godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Austrijska Hypo banka odobrila je zajmove od 42 miliona netransparentnoj firmi Bigova bay kako bi izgradila turisti\u010dki projekat u Crnoj Gori, \u010dija gradnja nije po\u010dela ni osam godina nakon isplate prve tran\u0161e kredita, pokazuje istra\u017eivanje Balkanske istra\u017eiva\u010dke mre\u017ee (BIRN). Zvani\u010dna dokumentacija u koju je BIRN imao uvid otkriva da je Hypo Alpe Adria, nacionalizovana pod […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-183381","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183381","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=183381"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183381\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=183381"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=183381"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=183381"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}