{"id":183362,"date":"2015-06-23T07:00:28","date_gmt":"2015-06-23T05:00:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=183362"},"modified":"2015-06-22T23:33:43","modified_gmt":"2015-06-22T21:33:43","slug":"kapitalizam-je-gej-frendli-ne-ali-antifasizam-jest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/06\/23\/kapitalizam-je-gej-frendli-ne-ali-antifasizam-jest\/","title":{"rendered":"Kapitalizam je &#8216;gej frendli&#8217;? Ne, ali antifa\u0161izam jest!"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Ivan Tranfi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?attachment_id=183363\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-183363 size-medium\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/capitalism-gay-300x223.jpg\" alt=\"capitalism-gay\" width=\"300\" height=\"223\" \/><\/a>Na ovogodi\u0161njoj Povorci ponosa LGBTIQ osoba i obitelji u Zagrebu pojavila su se dva zanimljiva nova transparenta s tekstovima: Kapitalizam je gay friendly i Kapitalizam se ne uvla\u010di u krevete, dr\u017eava da. Iako smo u posljednjih par godina u Hrvatskoj navikli da su gorljivi\/e branitelji\/ce neoliberalizma i slobodnog tr\u017ei\u0161ta ujedno i konzervativci\/kinje kada su u pitanju LGBTIQ i reproduktivna prava, ovi\/e liberali\/ke do\u0161li\/e su podr\u017eati Povorku s transparentima koji jasno \u0161alju libertarijansku politi\u010dku poruku. Osobe koje su ih nosile ponosno su se slikale pred zaintrigiranim fotografima, sli\u010dno kao i njihovi\/e suparnici\/e s druge strane ideolo\u0161kog spektra, iz Radni\u010dke fronte. Dan nakon Povorke na jednom web portalu objavljen je i kratki tekst naslova LGBT: s pravom PROTIV fa\u0161izma i ZA slobodno tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n<p><strong>Iluzije o slobodnom tr\u017ei\u0161tu<\/strong><\/p>\n<p>Poruke ovih transparenata tipi\u010dan su primjer (neo)liberalne ideologije, odnosno mantre o potrebi eliminacije dr\u017eavne intervencije u tr\u017ei\u0161te, za koje se pretpostavlja da je prirodni mehanizam dru\u0161tva koje vlastitim, nadasve racionalnim zakonima jam\u010di blagostanje i napredak dru\u0161tva u cjelini. Tr\u017ei\u0161te, pretpostavlja se, je mjesto individualne slobode svih da stupaju u razmjenu i formiraju dobrovoljne ugovorne obveze, dok bi dr\u017eava trebala jam\u010diti vladavinu zakona i \u0161tititi vlasni\u010dka prava koja \u0107e osigurati ovu spontanu ekonomsku aktivnost dru\u0161tva. U realnosti, nema tr\u017ei\u0161ta, pa tako ni kapitalizma, bez opse\u017ene i obuhvatne politi\u010dke i dr\u017eavne intervencije koja daleko nadilazi ovaj okvir. Kapitalisti\u010dki odnosi proizvodnje imaju korijene upravo u nasilnom, nimalno slobodnom razvla\u0161tenju seljaka, tjeranju s posjeda ili njihovom uni\u0161tenju. Tako\u0111er, povijest kapitalisti\u010dke akumulacije isprepletena je s centralnim, planskim uplitanjem dr\u017eave, imperijalizmom te vojno-politi\u010dkom prisilom i eksploatacijom. Nadalje, kao \u0161to je pokazao David Harvey u svojem djelu Kratka povijest neoliberalizma, teorija neoliberalne dr\u017eave ima male veze sa stvarno\u0161\u0107u funkcioniranja kapitalisti\u010dke ekonomije. Tr\u017ei\u0161te obiluje problemima kao \u0161to su monopoli i oligopoli, izbjegavanje i eksternalizacija tro\u0161kova, asimetrija mo\u0107i i informacija, itd. Kapitalizmu je potrebna dr\u017eava za slamanje kolektivnih oblika dru\u0161tvene solidarnosti u dru\u0161tvu kao \u0161to su radni\u010dki i sindikalni pokreti, za stvaranje povoljne &#8216;poduzetni\u010dke klime&#8217;, za socijalizaciju rizika poduze\u0107a (npr. javno-privatna partnerstva) i druge potrebe kapitalisti\u010dke klase. Jedna od njih je i ve\u0107 svima o\u010dita za\u0161tita financijskog sustava i institucija spa\u0161avanjem posrnulih poduze\u0107a i toleriranjem financijskih bankrota banaka. Korporacije i poduze\u0107a imaju legalan i institucionaliziran pristup centrima mo\u0107i gdje suodre\u0111uju u stvaranju politika u njihovom interesu.<\/p>\n<p><strong>Kapitalizam kao izvor heteroseksizma i homofobije<\/strong><\/p>\n<p>Tvrdnja da se kapitalizam ne mije\u0161a u na\u0161e krevete tako\u0111er je proma\u0161ena i neto\u010dna. Pojava LGBTIQ identiteta, veza i zajednica usko je povezana uz razvoj kapitalizma i izlazak mu\u0161karaca i \u017eena iz uvelike samoodr\u017eivih doma\u0107inskih ekonomija na tr\u017ei\u0161te slobodnog rada. S druge strane, ideologija kapitalisti\u010dkog dru\u0161tva je utvrdila svetost obitelji kao mjesta ljubavi, bliskosti i emocionalne sigurnosti, kao osnovnog mjesta ljudske intimnosti. Ova ideologija, tvrdi John D'Emilio, proizlazi iz potrebe kapitalizma da privatizira i u\u010dini prirodnim proizvodnju radne snage, odnosno ra\u0111anje djece i njihovu socijalizaciju, guraju\u0107i ljude u heteroseksualne obiteljske jedinice, prije svega na \u0161tetu \u017eena, ali i slobodnijih, alternativnih oblika seksualnosti i zajedni\u0161tva. Ideolo\u0161ka sakralizacija nuklearne obitelji te sankcioniranje vanbra\u010dnog seksa temeljni su izvori heteroseksizma i homofobije. Stoga, ne bi nas trebalo \u010duditi da su najve\u0107i pomaci LGBTIQ pokreta unutar liberalno-demokratskih, kapitalisti\u010dkih okvira poprimili oblik uklapanja unutar institucija braka, obitelji, jam\u010denja ljudskih prava i i jednakosti pred zakonom u javnoj i tr\u017ei\u0161noj sferi. Aktivizam za bra\u010dnu jednakost savr\u0161eno odgovara potrebi neoliberalnog kapitalizma da privatizira materijalne, emotivne i socijalne potrebe ljudi te ih prepusti obiteljskim zajednicama. Neoliberalni zahtjevi za privatizacijom, rezanjem i smanjenje javnog sektora, uklju\u010duju\u0107i obrazovanje, zdravstvo i socijalnu za\u0161titu ono su protiv \u010dega bi se LGBTIQ pokret trebao boriti. Na\u0161a je borba za alternativne oblike zajedni\u0161tva, za socijalizaciju ku\u0107anskog rada i skrbi za djecu, svima dostupne socijalne usluge, punu zaposlenost, itd. Ova je borba nu\u017eno antikapitalisti\u010dka i antipatrijarhalna. Va\u017enost socijalnog pitanja o\u010dituje se primjerice u \u010dinjenici da gotovo 40 posto mladih besku\u0107nika u SAD-u \u010dine LGBTIQ osobe. Kapitalizam s jedne strane odr\u017eava heteropatrijarhalnu opresiju unutar obitelji koja vodi k izbacivanju mladih, a s druge strane razara socijalne mre\u017ee i institucije koje bi im trebale pomo\u0107i.<\/p>\n<p><strong>Progresivno naslje\u0111e socijalizma<\/strong><\/p>\n<p>Vratimo se trenutak na spomenuti objavljeni tekst. Naime, dok se s jedne strane izra\u017eavaju ljubav kapitalizma i LGBTIQ osoba na ovogodi\u0161njoj Povorci, tako\u0111er se izjedna\u010davaju socijalizam i nacizam kao totalitaristi\u010dka dru\u0161tva koja su progonila gejeve, la\u017eiraju\u0107i i pre\u0161uju\u0107i time progresivnu narav socijalisti\u010dke tradicije. Ono \u0161to se ne spominje jest \u010dinjenica da su sva dru\u0161tva, pa tako i ona liberalno demokratska, progonila LGBTIQ osobe, te da je bila potrebna potvrda psihijatrijske znanosti kako bi se homoseksualnost dekriminalizirala. Socijalisti\u010dka Hrvatska u\u010dinila je to 1977. godine, prije ve\u0107ina saveznih ameri\u010dkih dr\u017eava koje se u tekstu spominju kao mjesto gdje su se po\u010dela ostvarivati prava LGBTIQ zajednice. U sovjetskoj Rusiji, dekriminalizacija je provedena odmah nakon revolucije iz 1917. godine, a imali su i prvog otvoreno gay ministra vanjskih poslova, Georgija \u010ci\u010derina. Liberalna manipulacija u ovom tekstu nastavlja tradiciju izjedna\u010davanja nacizma i socijalizma, \u010dime se zanemaruje \u010dinjenica da su socijalizam i liberalizam prosvjetiteljske i humanisti\u010dke ideologije koje dijele vrijednosti slobode i jednakosti, dok je nacizam hijerarhijska i rasno utemeljena ideologija dominacije te prevlasti ja\u010dih i &#8216;\u010di\u0161\u0107ih&#8217;. S druge strane, moglo bi se tvrditi da postoji stanovita veza izme\u0111u nacizma i ekonomskog liberalizma. Fa\u0161izacija i radikalizacija u dru\u0161tvu nuspojave su ekonomske devastacije i nesigurnosti koje nam donose periodi\u010dke krize kapitalizma.<\/p>\n<p>Povorka ponosa ove godine mo\u017eda nekima nije bila dovoljno jasna u definiranju toga \u0161to sve smatra antifa\u0161isti\u010dkim vrijednostima, s obzirom da je autor teksta zaklju\u010dio sljede\u0107e: &#8220;Stoga jako veseli da su i na\u0161i progresivni prijatelji iz LGBT zajednice stali javno i jasno iza onoga za \u0161to se mnogi danas zala\u017eemo, a to je napokon izlazak iz socijalizma-korporatizma u liberalnu zemlju slobodnog tr\u017ei\u0161ta&#8221;. Osobno, kao \u010dlan ovogodi\u0161nje organizacije, smatram da su progresivna socijalna politika te borba za o\u010duvanje javnih dobara i usluga nastavak vi\u0161edesetljetne borbe na na\u0161im prostorima za pravednije dru\u0161tvo te da antifa\u0161izam mora podrazumijevati i antikapitalizam.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.libela.org\/sa-stavom\/6302-kapitalizam-je-gej-frendli-ne-ali-antifasizam-jest\/\" target=\"_blank\">Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kapitalizam s jedne strane odr\u017eava heteropatrijarhalnu opresiju unutar obitelji koja vodi k izbacivanju mladih, a s druge strane razara socijalne mre\u017ee i institucije koje bi im trebale pomo\u0107i<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-183362","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183362","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=183362"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183362\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=183362"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=183362"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=183362"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}