{"id":183301,"date":"2015-06-22T09:04:47","date_gmt":"2015-06-22T07:04:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=183301"},"modified":"2015-06-22T09:04:47","modified_gmt":"2015-06-22T07:04:47","slug":"migranti-ante-portas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/06\/22\/migranti-ante-portas\/","title":{"rendered":"Migranti ante portas"},"content":{"rendered":"
Pi\u0161e: Biljana Vankovska<\/strong> <\/address>\n

\"BiljanaNajnovijim zakonskim izmjenama za tren izgleda da se hod po mukama migranata koji tranzitiraju kroz Makedoniju bli\u017ei kraju. Naravno, radi se o onim mukama koje su vezane za njihov tretman u ovoj zemlji, ali sre\u0107an kraj je sasvim neizvjestan za ve\u0107inu ljudi iz razli\u010ditih dJelova Azije i Afrike. Time je i aktivista Suad Missini prekinuo jednonedjeljni \u0161trajk gla\u0111u, kojim je, bar na tren, uzburkao i potaknuo vlasti i probudio savjest javnosti. Ovo je bio zaista neuobi\u010dajen i krajnje nesebi\u010dan \u010din jednog \u010dovjeka \u010dija jedina veza sa nesre\u0107nicime je samo ta da je i on \u010dovjek, ali \u010dovjek koji ima empatiju i \u017eeli da pomogne. Za razliku od mnogih koji su mu tokom \u0161trajka aplaudirali, tap\u0161ali po ramenu, stavljali \u201elike\u201c na Facebook-u i bodrili ga da izdr\u017ei, ja to nisam u\u010dinila. \u010cinilo mi se licemjerno da potsti\u010dem nekoga da se \u017ertvuje u ime svih nas posmatra\u010da; stidim se \u0161to nisam sposobna uraditi. Zakon je done\u0161en, \u0161trajk je zavr\u0161en, pa tako je i BBC World news otkazao planirani intervju – migranti i nisu neka \u0161okantna vijest, o njima se rijetko pi\u0161e imenom i prezimenom, a \u010dovjek koji je gladovao za njihovu kauzu sada je nebitan jer mu \u017eivot nije u opasnosti.<\/p>\n

Real-politi\u010dki rezon ka\u017ee da su zakonske izmjene zaista korisne za dr\u017eavu Makedoniju: vi\u0161e ne\u0107e biti prikazivana kao najve\u0107i pakao za migrante i ne\u0107e biti optu\u017eivana za torturu, a s druge strane malo ko \u0107e primijetiti da izvan zakonskih rje\u0161enja koja dopu\u0161taju migrantima da koriste sredstva javnog transporta i da u roku od 72 \u010dasa napuste zemlju, dr\u017eava uop\u0161te nema ni strategiju ni kapacitete da se bavi tek dolaze\u0107im talasom migranata \u010diji broj raste eksponencijalno. Ako je misija Missinija zavr\u0161ena uspje\u0161no, onda se to ne mo\u017ee re\u0107i za humanitarku Len\u010de Zdravkin koju ve\u0107 nazivaju novom majkom Terezom, jer mjesecima unazad samostalno poma\u017ee ljudima tako \u0161to je svoj dom u Velesu pretvorila u svojevrsni prihvatni centar gdje se ljudi odmore i osvje\u017ee prije no \u0161to krenu dalje na sjever. Njena misija tek po\u010dinje. Zbog toga su naivne tvrdnje da se izmjenom zakona zaustavila humanitarna kriza. Ona jeste privremeno amortizovana, na jednom dijelu duga\u010dkog putovanja, ali nesre\u0107nici se i dalje suo\u010davaju sa velikom neizvjesno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Brigo moja, pre\u0111i na Srbiju – to je ono \u0161to je zakon omogu\u0107io. A srpska se briga zove Ma\u0111arska, susjedna zemlja koja planira izgradnju zidova Tvr\u0111ave Evrope. \u041eno \u0161to je doskora bilo samo metafora u nau\u010dnim radovima o migracionoj politici EU, sada dobija prvi konkretni i zastra\u0161uju\u0107i oblik. Jo\u0161 prije ovoga je Orban sproveo kampanju da bi poru\u010dio migrantima da ne dolaze u Ma\u0111arsku jer tamo nema ni posla ni \u017eivota za njih, ali opozicija je odgovorila na svoj na\u010din: \u201csamo vi do\u0111ite, mi sada radimo u Britaniji\u201c. Ho\u0107e li Orban zista hermeti\u010dki zatvoriti granicu, te\u0161ko je re\u0107i, ali to nije ni toliko bitno za \u010ditavu pri\u010du. Storije o onim nesre\u0107nicima koji su zaista stigli na tlo EU, a ipak su daleko od bezbjednog skloni\u0161ta i mirnog \u017eivota, daju \u010ditavu dimenziju problema koji ne\u0107e imati happy end ako je suditi po dosada\u0161njim iskustvima Roma i nekih drugih.<\/p>\n

Bez ikakve namjere da se o\u010di javnosti okrenu od onoga \u0161to se de\u0161ava u Makedoniji i za \u0161to je odgovorna dr\u017eava i Crveni krst, ipak je korisno vidjeti sliku u \u0161irem kontekstu: kriza ne mo\u017ee stati ako njeni uzroci nisu otklonjeni tamo gdje je i nastala, a o\u010dito EU nema rje\u0161enje ni na tom po\u010detku pri\u010de ni na njenom kraju, na teritoriji njenih zemalja \u010dlanica. Migrante niko ne \u010deka \u0161irom otvorenih ruku, sa izuzetkom humanitaraca i odre\u0111enog broja aktivista ili nekih manjih stranaka (kao Zeleni i lijevi u Njema\u010dkoj). Uprkos njihovim dobrim \u017eeljama, oni nisu i ne mogu biti faktori za trajno rje\u0161enje krize. Prije dva dana su i u evropskim gradovima odr\u017eani protesti po ovom pitanju: dok se u nekima od njih davala podr\u0161ka migrantima, u drugima, kao u Bratislavi, skandiralo se \u201cbijeloj Slova\u010dkoj\u201c i protiv (navoden) \u201cislamizacije\u201c. Nekoliko zemalja-\u010dlanica otvoreno odbijaju da prime kvote koje su im odre\u0111ene unutar EU.<\/p>\n

\u0160to se nas ovdje ti\u010de, primjeri Missinija i Zdravkin, i to usred duboke unutra\u0161nje politi\u010dke i moralne krize, imaju i jednu drugu, ljekovitu dimenziju. Poma\u017eu\u0107i ljudima raste i nada da nije \u010dovjek \u010dovjeku vuk, a da u te\u0161kim vremenima, pored najgoreg, na povr\u0161ini ponekad ispliva i ono najbolje kod ljudi. I u drugim zemljama postoje ovakvi nesebi\u010dni ljudi, ali ima i ksenofoba i prihvatnih centara nalik na zatvore. Engleski Guardian pi\u0161e o ljudima koji su se na\u0161li u limbu na italijansko-francuskoj granici: neki od njih su pro\u0161li sudansku pustinju da bi pre\u017eivjeli i ratne rizike u Libiji i nemirno more, a sada spavaju pod otvorenim nebom jer francuska policija osuje\u0107uje svaki njihov poku\u0161aj da krenu dalje. Ostali su i bez para i bez nade. Re\u0107i \u0107e neko da je rivijera, makar i na divljoj pla\u017ei ipak bolje mjesto od prihvatnog centra u Skopju, ali to je samo goli cinizam.<\/p>\n

EU je ona \u017eeljena krajnja destinacija, ali se njene \u010dlanice pona\u0161aju kao da ne pripadaju istoj uniji, a i cjelina (sama Unija) nema namjeru da udomi sve one koji uspiju sti\u0107i do nje. Pitanje solidarnosti je slaba karika kada su u pitanju siroma\u0161nije zemlje unutar Unije, ali i ranjive grupe kao \u0161to su Romi (sa evropskim dr\u017eavljanstvom), pa je zato te\u0161ko i pretpostaviti da \u0107e se solidarnost pokazati sa nesre\u0107nicima sa tre\u0107ih konitinenata. Sli\u010dno Missiniju, biv\u0161i francuski diplomata \u0161eta o\u010dajni\u010dki onom pla\u017eom sa napisom oko vrata \u201e<\/em>J\u2019ai honte<\/em>\u201c<\/em> (Stidim se) i govori kako je nehumano ovo \u0161to rade ovim ljudima.<\/p>\n

Izvje\u0161taji UN ukazuju na stra\u0161nu istinu: najrazvijenije i najbogatije zemlje su upravo one koje su i odgovorne za haos, eksploataciju i ratove u zemljama porijekla migranata, \u0430 da istovremeno one najvi\u0161e ignori\u0161u svoju globalnu odgovornost da pru\u017ee za\u0161titu, pa se \u010dak i kriju iza zatvorenih i neprobojnih granica. Generalni sekretat norve\u0161kog Savjeta za izbjeglice dodaje da granice ne samo da se zatvaraju, nego se i militarizuju. Vi\u0161e se napora ula\u017ee u progon onih koji krijum\u010dare migrante preko granica, nego za pomo\u0107 ljudima u nesre\u0107i. (Usput, to sada uveliko radi i makedonska policija).<\/p>\n

Kao \u0161to Francuska vra\u0107a migrante na obale Italije, prema evropskim regulativama, Srbija i Makedonija bi trebale migrante vra\u0107ati iz zemalje iz kojih su u\u0161li – Gr\u010dka i Bugarska. Iz Brisela je stigla vijest: Unije nema jo\u0161 razra\u0111eni akcioni plan, razmi\u0161lja da preko IPA fondova pomogne zemljama tranzita, ali tek od sljede\u0107e jeseni. Ovog ljeta \u0107emo se morati sami nositi sa sve masovnijim talasima migranata. Ono \u0161to \u0107e malo ko otvoreno re\u0107i je da je EU sremnija da izdvoji novac i da izvr\u0161i pritisak na zemlje – kandidate, nego da sama preuzme u ruke sudbinu ovih ljudi. Limbo mo\u017ee postati trajno stanje. U Makedoniji naravno postoje i poku\u0161aju da se prifitira od ove nesre\u0107e u samoj politi\u010dkoj borbi, pa su pri\u010de o migrantima ponekad samo na\u010din da se zada udarac sada\u0161njoj vladi.<\/p>\n

Migraciski pokreti su odavno prepoznati kao jedna od najzna\u010dajnijih slobalnih bezbjednosnih tendencija, \u0161to zbog siroma\u0161tva, ratova ili klimatskih promjena, pa zbog toga iznena\u0111enost kod nekih je samo dobro prikrivena hipokrizija. Istina je da nam je ono daleko inostranstvo sada do\u0161lo na ku\u0107ni prag: ovo su stvarni likovi ljudi iz zemalja u kojima na\u0161e bezbjednosne strukture \u201cdemokratizuju\u201c i \u201dosloba\u0111aju\u201c, jo\u0161 od 2001. godine u okviru globalnog rata protiv terorizma. Podr\u017eavali smo i u\u010destvovali u svim vojnim misijama bez obzira na cijenu u ljudskim \u017eivotima, a turbo-kapitalizam je na\u0161a religija. Dok su ginuli kao kolateralne \u017ertve, ljudi su bili samo brojke, bez lika i bez imena; nije tada bilo ni protesta, ni suza, ni humanitarne pomo\u0107i. Da smo imali savjest, jo\u0161 tada smo trebali protestovati i \u0161trajkovati, a ne sada kada samo gledamo posljedice onoga \u0161to smo oduvijek kao dr\u017eava podr\u017eavali. Ali evrofili i amerofili nisu nikada pomi\u0161ljali na tako ne\u0161to, jer bitno je bilo u\u0107i u NATO i biti na strani na\u0161ih zapadnih prijatelja, kako su govorili.<\/p>\n

Uskoro \u0107e se iscrpsti i sredstva i strpljenje i milosrdnost (\u010dast pojedincima i izuzecima), ali talas migranata \u0107e se pretvoriti u cunami. Visoki pretstavnih UN za izbjeglice ka\u017ee da je svijet u haosu, i dodaje da je \u201cstra\u0161no \u0161to postoji sve ve\u0107a neka\u017enjivost prema onima koji zapo\u010dinju konflikte, \u0430 s druge strane tu je i nesposobnost me\u0111unarodne zajednice da radi zajedno u sprje\u010davanju ratova i na izgradnji i \u010duvanju mira.\u201d I papa je poru\u0107io da \u0107e oni koji se ovako pona\u0161aju prema migrantima odgovarati pred Bogom. Dr\u017eave ne\u0107e odgovarati ni pred zemaljskim ni pred bo\u017ejim sudom, to je jasno, a najgore je \u0161to odgovornosti ne\u0107e biti ni kod politi\u010dkih i vojnih lidera.<\/p>\n

U na\u0161em malom dijelu svijeta, onda kada \u0107e se migranti na\u0107i u limbu, zaglavljeni izme\u0111u dvije zemlje EU (Gr\u010dke i Ma\u0111arske), tek \u0107emo testirati svoju humanost. U me\u0111uvremenu mo\u017eda bismo mogli malo vje\u017ebati na na\u0161im me\u0111usobnim odnosima, tek da bismo se potsjetili na to da smo svi mi ljudi, bez obzira na politi\u010dke, etni\u010dke i vjerske razlike.<\/p>\n

Nova Makedonija<\/a><\/p>\n

Prevod j autorkin<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izvje\u0161taji UN ukazuju na stra\u0161nu istinu: najrazvijenije i najbogatije zemlje su upravo one koje su i odgovorne za haos, eksploataciju i ratove u zemljama porijekla migranata<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":180260,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-183301","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183301","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=183301"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183301\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/180260"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=183301"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=183301"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=183301"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}