{"id":183034,"date":"2015-06-19T08:00:12","date_gmt":"2015-06-19T06:00:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=183034"},"modified":"2015-06-18T10:39:25","modified_gmt":"2015-06-18T08:39:25","slug":"jugoslavija-se-raspala-da-bismo-svi-kupovali-u-lidlu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/06\/19\/jugoslavija-se-raspala-da-bismo-svi-kupovali-u-lidlu\/","title":{"rendered":"Jugoslavija se raspala da bismo svi kupovali u Lidlu"},"content":{"rendered":"<p><em><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-183035\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/nenad-prokic-300x224.jpg\" alt=\"nenad-prokic\" width=\"300\" height=\"224\" \/>Nenad Proki\u0107, autor komada &#8220;Prst obara\u010d metak pi\u0161tolj&#8221; koji su glumci britanske pozori\u0161ne trupe &#8220;Stan's cafe&#8221; izveli na 60. Sterijinom pozorju, napisao je slo\u017eenu i studioznu, istovremeno duhovitu i ironi\u010dnu, nadasve opominjuju\u0107u studiju o istorijskim okolnostima koje su dovele do atentata u Sarajevu i do toga da danas, posle toliko mrtvih, razru\u0161enih ku\u0107a i zauvek razbucanih \u017eivih, imamo isti interes: da isklju\u010dimo mozak i da kupujemo \u0161to vi\u0161e i \u0161to jeftinije u \u0161to bezveznijem trgova\u010dkom lancu. Tim povodom <strong>Sne\u017eana Mileti\u0107<\/strong> napravila je intervju sa njim.<\/em><\/p>\n<p><em>O Principu, nestajanju nas kao li\u010dnosti i nas kao naroda, nedoslednosti srpske politike, o tome za\u0161to ubijeni usta\u0161a u Blajburgu nije isto \u0161to i ubijena \u017ertva u Jasenovcu, ali i o tome kako na\u0161e obrazovanje stvara male polucivilizovane vukove koji najkra\u0107im putem idu do cilja, govori Nenad Proki\u0107&#8230;<\/em><\/p>\n<ul>\n<li>Bavili ste se vremenom atentata na Franca Ferdinanda i okolnostima koje su do toga dovele. Sprema li na\u0161a politi\u010dka konfuzija nekog novog Gavrila Principa? Mnogo je straha me\u0111u ljudima i bez &#8211; da vas citiram, ve\u010dno zabrinutog CNN-a, i dodajem, ve\u010dno nez(a)brinutog RTS-a?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Istorija se nikada ne ponavlja doslovno. Su\u0161tinski da, ali formalno ne, tako da ne o\u010dekujem novog Gavrila Principa. Vremena su se dramati\u010dno promenila, svet se u\u017easno promenio od tog vremena ali de fakto se u geopoliti\u010dkom smislu u Evropi ni\u0161ta nije promenilo. Nama je sada glavna zemlja, koja je vode\u0107a zemlja u EU, zemlja koja je onomad izazvala dva svetska rata, i oba izgubila a sada jo\u0161 ima ambiciju da u\u010di nekoga o moralu. Ta ideja Evrope, sam fakt da je to tako, govori o tome da tu ne\u0161to nije u redu, bez obzira na takozvanu denacifikaciju, niko vi\u0161e nije ravnopravan sa tom dr\u017eavom i to stvara odre\u0111eni disbalans.<\/p>\n<p>Devedesete godine se Nema\u010dka ujedinila, a &#8216;91. se Gen\u0161er ve\u0107 \u0161etao ovuda u \u017eutom d\u017eemperu i rasturao Jugoslaviju. Ne mo\u017eemo da budemo sigurni da posle Prvog i Drugog svetskog rata, i ovog danas, u nema\u010dkoj politici nema, izme\u0111u ostalog, naravno ne isklju\u010divo, ali neke \u017eelje za osvetom za istorijske poraze. Ne putem vojske, nego nekim drugim sredstvima. Sva moja iskustva sa Nema\u010dkom su sjajna. Valjda su zato i opasni&#8230;<\/p>\n<ul>\n<li>Patriotske, pri\u010dama o zaverama sklone snage, smatraju da su u tom smislu Englezi jo\u0161 opasniji&#8230;<\/li>\n<\/ul>\n<p>Oni su mnogo vi\u0161e nego bilo ko drugi savladali tog posla oko demokratije, tako da se to kod njih ne vidi. Tu su opasne politi\u010dke igre. To \u0161to Britanija nije u Evropi, osim jednom nogom, a i tu jednu \u0107e mo\u017eda da povu\u010de na referendumu, to zna\u010di da od Evrope nema ni\u0161ta. To \u0107e onda biti Nema\u010dka sa nekim svojim satelitima. Unije obi\u010dno nastaju u ratu, ova je nastala u miru, ne\u0107emo vi\u0161e nikad sebi da dozvolimo da se koljemo, to je sve divno i krasno, ali velika je kriza u EU i evropskoj ideji. To je jedna carinska i ekonomska unija, nema atribute dr\u017eave i pitanje je kako \u0107e se odr\u017eati ve\u0107 posle neke prve ve\u0107e krize, a ve\u0107 su je korozirale mnoge.<\/p>\n<ul>\n<li>Pa za\u0161to mi onda srljamo u nju? Malo ispunjavamo uslove, pa malo ne ispunjavamo, ovo ho\u0107emo, ovo ne\u0107emo, jurimo, pa stanemo. Totalna \u0161izofrenija&#8230;<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mi moramo da u\u0111emo tamo jer mi smo tu, pa smo tu. Jednom smo bili izolovani i sve je bolje od toga. Mi nemamo drugog izlaza. Da smo neke 90. godine u\u0161li svi zajedno, bilo bi mnogo bolje. Da je Vu\u010di\u0107 nau\u010dio neke lekcije u \u017eivotu pre nego \u0161to ih je nau\u010dio, a 20 godina kasni za doga\u0111ajima, bilo bi druga\u010dije. On je nedavno u Vr\u0161cu rekao da, \u0161to ne znamo &#8211; nau\u010di\u0107emo od Nemaca. Pa \u0161to to nisi rekao devedesete &#8211; bili bismo u boljoj situaciji sada. Ali s druge strane, niko od takozvanih mondijalista, svetskih izdajnika nikada ne bi rekao to o svojoj dr\u017eavi, da ne\u0161to i u\u010dimo od nekoga, to se jednostavno ne izgovara.<\/p>\n<p>Treba da u\u010dimo, ali se to ne govori jer ti svoju zemlju tako stavlja\u0161 u drugi plan. Gde je sada taj srpski ponos koji je postojao u politici radikala i naprednjaka. Zar mi moramo sve tako dugo i te\u0161ko da u\u010dimo? Dvadeset godina je bilo potrebno da se nau\u010de osnovne stvari koje je ve\u0107ina nas videla i znala devedesetih. Da nije dobro da se Jugoslavija raspadne, da nije dobro da se ratuje protiv suseda, bra\u0107e&#8230; Mi smo bili o\u010dajni devedesetih, oni su likovali, sada su oni preuzeli na\u0161e mi\u0161ljenje i vode dr\u017eavu. To je apsurd ovog sveta, i to je mo\u017eda i ne\u0161to \u0161to tom svetu i pripada.<\/p>\n<ul>\n<li>Te 1992. godine nije sru\u0161ena samo Jugoslavija kao dr\u017eava, sru\u0161eno je jedno verovanje, poni\u0161tene su i pora\u017eene istorijske \u010dinjenice. Godine su pro\u0161le pune muka, ginulo se za slobodu nemo, da bi danas, hopa cupa, bio rehabilitovan Dra\u017ea Mihailovi\u0107. \u010cija je to crna ruka provirila? Imate li uop\u0161te ideju za\u0161to je to u\u010dinjeno?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Srpska politika nije jasna, a isto tako nije jasna ni hrvatska. Ne mo\u017ee u Blajburgu ubijeni usta\u0161a, koji je ubijeni ubica, da bude isto \u0161to i ubijeni u Jasenovcu koji je ubijena \u017ertva. Ne mo\u017ee to da se izjedna\u010di i ne mo\u017ee hrvatski Sabor da sponzori\u0161e susret u Blajburgu. Isto je i oko Dra\u017eine rehabilitacije, uop\u0161te mi nije jasno za\u0161to je to napravljeno, za\u0161to je i kako taj sudija tako procenio&#8230;<\/p>\n<p>Srpska dr\u017eavna politika je katastrofa i u\u017easno je da se to dogodi u ovom trenutku, jer zna se ko je pobedio u tom ratu, to se ne mo\u017ee izjedna\u010diti. Revalorizacija nema smisla, jer ne mo\u017ee\u0161 biti i fa\u0161ista, i antifa\u0161ista istovremeno. Svako \u0107e, naravno, na\u0107i svoj argument tim povodom, takve stvari nikad ne moraju da budu odlu\u010dene u na\u010delu, aklamativno, ali dr\u017eavna politika mora da bude takva: ili je Dra\u017ea zlo\u010dinac ili heroj. Ovde sada nije ni jedno, ni drugo. Sad mo\u017eemo o\u010dekivati da i Hitlera proglase antifa\u0161istom, i Himlera i ne znam koga jo\u0161&#8230; Antifa\u0161izam se upotrebljava samo onda kada treba, a zloupotrbljava kada treba, i to su neke stvari kojima se manipuli\u0161e i dan danas. To \u0107e uvek tako biti.<\/p>\n<ul>\n<li>Jedan stari \u010dovek, kada je \u010duo za Mihailovi\u0107evu rehabilitaciju, rekao je da se istorijom bave samo oni koji bavljenje njome mogu ozbiljno da kapitalizuju.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Iz istorije se mo\u017ee dosta nau\u010diti, samo \u0161to je istorija takva da ne mo\u017ee da da odgovore na pitanja poput ovog oko Dra\u017ee jer \u0107e svako imati svoje mi\u0161ljenje. Istorija je rekla svoje, ali to, o\u010digledno, ne zna\u010di ni\u0161ta. Politika je takva da koristi sve argumente kad joj treba. Koristi\u0107e jednu te istu stvar, i kao dokaz, i kao protivdokaz. I to je osnovna osobina svakog politi\u010dara. Ja istinu nikad ne upotrebljavam u jednini, uvek u pluralu &#8211; istine. Mora da postoji jedna dr\u017eavna politika, ne mogu dve. Ako ide\u0161 u EU, ako ho\u0107e\u0161 da se otka\u010di\u0161 sebi\u010dne Rusije, pri tom ne ide\u0161 nigde gde je sjajno, ali ti onda mora\u0161 da progla\u0161ava\u0161 istinama one istine koje su za taj pravac opredeljuju\u0107e. I na njima da radi\u0161.<\/p>\n<p>Zamislite \u0161ta na\u0161a deca u\u010de po knjigama, \u0161ta mi stvaramo, \u0161ta \u0107e ti ljudi kad budu do\u0161li u svoju 30. ili 40. godinu, \u0161ta \u0107e oni da budu, \u0161ta \u0107e oni da zaklju\u010de o dr\u017eavi, svojoj zemlji, \u017eivotu u njoj kada toliko razli\u010ditih informacija dobijaju o svemu. Dr\u017eavna politika mora biti jedna u odnosu na dr\u017eavne interese, a ne da se menja od danas do sutra. Posle propasti Jugoslavije, heroji su bili krezubi koko\u0161ari i paliku\u0107e, mi sad ne znamo je li Mladi\u0107 heroj ili ratni zlo\u010dinac, i kad to nismo odlu\u010dili na dr\u017eavnom nivou, ne govorim o pojedincu &#8211; svako ima pravo da zaklju\u010di \u0161ta ho\u0107e. Ali kada dr\u017eavni nivo odlu\u010di, e tada \u0107emo znati kako da se pona\u0161amo i kakve ud\u017ebenike da pravimo. A daleko smo od toga da to razre\u0161imo.<\/p>\n<ul>\n<li>Britanski glumci dali su posebnu ozbiljnost, doslednost, neku \u010destitost, posve\u0107enost i odgovornost va\u0161em tekstu. Da li bi na\u0161i glumci umeli tako da odigraju? To su glumci koji posle predstave sami kupe domine i scenografiju i stavljaju ih sami u kamion. Postoji li ne\u0161to takvo kod nas?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ja ga ne znam, kod nas je taj skupi nema\u010dki model pozori\u0161ta koga su napravili bogati trgovci u Nema\u010dkoj da bi sa \u017eenama odlazili da se provode za vikend. Kad nema trgovaca i nema dr\u017eave, taj sistem je neodr\u017eiv. Kada bi neko rekao Sergeju Trifunovi\u0107u da utovari stolicu, on bi dobio mo\u017edani udar. Ovo kod nas je rezultat odnosa prema poslu, a tamo je odnos prema surovim uslovima koji vladaju, nema za\u0161tite, makar la\u017ene koju ti nekom platicom daje dr\u017eava. Ne mogu da te otpuste, toga tamo nema. Ne ka\u017eem da je to dobro, kapitalizam je takav, gramziv, a demokratija je razbojni\u010dka podela plena izme\u0111u levice i desnice. Dva mandata tebi, dva mandata meni, ako se naljutim &#8211; jedan mandat tebi &#8211; to je demokratija.<\/p>\n<p>Ali u tom svetu mora\u0161 dobro da se organizuje\u0161 kao dru\u0161tvo, kao gra\u0111anin neke dr\u017eave, da se u tom svetu \u0161to bolje sna\u0111e\u0161, a ne da imamo ovo \u0161to imamo ve\u0107 skoro 30 godina: ne mo\u017eemo da ka\u017eemo ko smo, gde smo, koje su nam granice, da donesemo osnovnu liniju kretanja gde ho\u0107emo da idemo. Ho\u0107emo da idemo prema zapadu: ako je to izbor, onda moraju da se rade odre\u0111ene stvari koje ne\u0107e\u0161. A ako ho\u0107e\u0161 u Rusiju, moraju da se rade druge stvari koje ne\u0107e\u0161. Ne mo\u017ee jedno i drugo, i babe, i \u017eabe. Posledica te nejasno\u0107e u dr\u017eavnoj politici je nejasno\u0107a u glavi. I de fakto, velike dru\u0161tvene neorganizovanosti. Sada kriza ve\u0107 toliko dugo traje da je epohalna. Ovako narodi nestaju. Ako se umire sto godina vi\u0161e nego \u0161to se ra\u0111a, ti \u0107e\u0161 da nestane\u0161. Kako da rodi\u0161 dvoje &#8211; troje dece kad nema\u0161 pare ni ti da jede\u0161 ti? Kako da ga \u0161koluje\u0161, kupi\u0161 cipele? Ne mo\u017ee\u0161, nema\u0161 zaposlenje, mogu\u0107nost da zaradi\u0161&#8230; Ode\u0161 kod privatnika, on ti ne upla\u0107uje socijalno, kasirka u &#8220;Idei&#8221; prima 18.000 dinara platu, kako da neko od toga rodi dete?! Dr\u017eavi pla\u0107a\u0161 porez i zauzvrat ona ima neku obavezu prema tebi. Obavezu da ti da neku \u0161ansu. Kakvu je \u0161ansu ova dr\u017eava ikada dala bilo kome?<\/p>\n<ul>\n<li>Razo\u010darani smatraju da su demokatske vlasti svojim postpetooktobarskim bahanalijama napravile svetski PR ovim &#8220;novim Evropejcima&#8221;.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Oni su bili lopovi, korumpirane bitange koje su upropastile dr\u017eavu i dezavuisale sve ideje 5. oktobra. To je bila Demokratska stranka. Oni su digli sve \u0161to se moglo di\u0107i u zemlji. Upropastili su jednu ideju, mi smo Milo\u0161evi\u0107a imali kao protivnika, a njih smo smatali za svoje. Oni su krali, ni\u0161ta nisu radili, bili su nesposobni, zapo\u0161ljavali su preko veze, radili sve ono najgore \u0161to se u Srbiji mo\u017ee smisliti. De fakto, ako 5. oktobar nije uticao na svoje protagoniste, kako da uti\u010de na dru\u0161tvo. Tako da je 5. oktobar jedan od imaginarnih datuma u srpskoj istoriji. On se nikada nije ni dogodio. O njemu \u0107e da se gusla kao i o Kosovskom boju, ali od njega nema nikakve vajde.<\/p>\n<p>S druge strane, do\u0161li su oni koji su do ju\u010de vikali &#8220;ua&#8221; zapadu i kapitalizmu, Engleskoj, Americi, Nema\u010dkoj, koji su govorili &#8220;Ajmo Rusija&#8221;. Sad su okrenuli \u0107urak, \u0161to ja pozdravljam, ali nemam iluzija, znam da \u0107e i to propasti. Znam da ne\u0107e mo\u0107i da urade ni\u0161ta. Na\u0161a privreda jedina u regionu ostala je u recesiji. Vu\u010di\u0107 pri\u010da da \u0107e ovo, da \u0107e ono. Tako bih i ja mogao da sredim finansije, skinem platu svakome 20 posto i odjednom imam vi\u0161e para za tu godinu. A \u0161ta \u0107emo naredne? Ne\u0161to mora da se prekine. Ako u\u010dimo od Nemaca, dovodimo investitore, to je isklju\u010divo zato \u0161to priznajemo da sami ne mo\u017eemo i ne umemo. Pa Tito je znao da u svakoj maloj varo\u0161i mora da bude neki pogon, da ljudi tamo ne\u0161to kuckaju. Ovi su to prodali tajkunima, oni su se obogatili, prodali alate u staro gvo\u017e\u0111e, dr\u017ee neobra\u0111enu zemlju, ili su na njoj sagradili neke skalamerije.<\/p>\n<p>Tako je potuno nemogu\u0107e \u017eiveti, mora\u0161 sam ne\u0161to da proizvede\u0161 da bi \u017eiveo bolje. Ne da radi\u0161 za strance, pa ne dolaze stranci ovde da bi ti zaradio, nego da bi on zaradio. &#8220;Delez&#8221; i ovi ostali, oni dolaze tu isklju\u010divo zbog sebe, i kada im ne bude bio dovoljno visok profit kako su mislili, oni \u0107e oti\u0107i, kao \u0161to su oti\u0161li iz Bugarske, kao \u0161to su oti\u0161li odasvud. I tako se ni\u0161ta ne radi. Treba da do\u0111u da nau\u010dimo ne\u0161to od njih, bi\u0107e neka konkurencija, ali moramo vlastitim snagama ne\u0161to da napravimo. Danas se u Srbiji ni\u0161ta ne proizvodi, pa ne mo\u017eemo svi da budemo kelneri.<\/p>\n<p>To je, naravno, svet tako i hteo da bi od nas napravili kupce u njihovim prodavnicama, evo, najnovije u &#8220;Lidlu&#8221;. Ja u &#8220;Lidlu&#8221; ne bih ni\u0161ta kupovao po\u0161to je to roba \u0161este kategorije. Ali zbog toga se raspala Jugoslavija, da bismo svi kupovali u &#8220;Lidlu&#8221;. A oni koji su prvi iza\u0161li iz nje, Slovenci, sada prvi razmi\u0161ljaju o nekoj novoj uniji, da bi to bilo dobro jer tr\u017ei\u0161te nije dovoljno veliko da pre\u017eivi\u0161. Dakle, 30 godina kasnije, na\u0161i \u017eivoti definitivno su upropa\u0161\u0107eni, opet zbog nekoliko nema\u0161tovitih nitkova koji su se zadesili na vlasti 90. godina, zbog sveta kojeg je bilo ba\u0161 briga za nas. Ali ne mo\u017ee tebi svet ni\u0161ta ako si ti iznutra jak. Srbija mora biti jaka iznutra, da ima neku iole po\u0161tenu vlast, u granicama bar, kako je to svuda u svetu. Ne mogu da budu svi lopovi, od toga ne mo\u017ee biti dobro nikome.<\/p>\n<p>Me\u0111utim ovde je sintagma &#8220;Vidi kako je sposoban&#8221; sinonim za &#8220;Kako ume da se nakrade&#8221;. To ne vodi ni\u010demu. Svuda ima lopova u svetu, ali bar se to radi u rukavicama. Ovde, ma kakvi. Ono \u0161to dobije\u0161 u ku\u0107i &#8211; to vaspitanje nosi\u0161 u \u017eivot, a dr\u017eava ne vodi ra\u010duna o tebi. Treba snimati decu po obdani\u0161tima, ka\u017eu da su agresivnija od osnovno\u0161kolaca i srednjo\u0161kolca koji niti jedan dan nisu provela u normalnoj \u0161koli jer su ro\u0111eni posle raspada Jugoslavije &#8211; a to su bili poslednji normalni dani koje sam ja proveo na ovoj teritoriji &#8211; to je slika onoga \u0161ta \u0107emo mi imati za 20-30 godina. Generaciju malih vukova koji do cilja idu najkra\u0107im putem. Koji su polucivilizovani jer su to nau\u010dili kod ku\u0107e: nervozni roditelji kod ku\u0107e, nemaju para, ostaju triput godi\u0161nje bez posla, nisu platili obdani\u0161te, nemaju odakle, ko zna koliko razvoda. Pa kako da dete bude dobro?<\/p>\n<p>To su nesagledive posledice. Nisam siguran da Vu\u010di\u0107 i Verbi\u0107 imaju bilo kakvu ideju o tome koliko je obrazovanje va\u017enije od ekonomije. Ne mo\u017ee\u0161 da ima\u0161 ekonomiju sa nepismenima, mora\u0161 da napravi\u0161 ljude, da budu civilizovani, dobri, da \u017eele dobro drugome. Svi mi imamo divlje du\u0161e, takvi su ljudi, ali moramo da se civilizujemo, da imamo okvire pona\u0161anja, a to smo poslednji put imali pod Titom. Tad se znalo: nisi smeo da ka\u017ee\u0161 tri stvari, a ostalo je bilo dozvoljeno. Danas sve mo\u017ee\u0161, a ne mo\u017ee\u0161 ni\u0161ta.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.021.rs\/Info\/Srbija\/Jugoslavija-se-raspala-da-bismo-svi-kupovali-u-Lidlu.html\" target=\"_blank\">www.021.rs<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Oni koji su prvi iza\u0161li iz nje, Slovenci, sada prvi razmi\u0161ljaju o nekoj novoj uniji, da bi to bilo dobro jer tr\u017ei\u0161te nije dovoljno veliko da pre\u017eivi\u0161<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-183034","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183034","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=183034"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183034\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=183034"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=183034"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=183034"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}