{"id":182935,"date":"2015-06-17T08:26:57","date_gmt":"2015-06-17T06:26:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=182935"},"modified":"2015-06-17T13:48:05","modified_gmt":"2015-06-17T11:48:05","slug":"velike-lazi-stvaraju-povijest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/06\/17\/velike-lazi-stvaraju-povijest\/","title":{"rendered":"Velike la\u017ei stvaraju povijest"},"content":{"rendered":"<address><strong>\u00a0Autor: Nicolas Truong<\/strong><\/address>\n<p><em><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-182936 size-medium\" title=\"Umberto Eco\/pulso-ciudadano.com\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/Umberto-Eco-300x224.jpg\" alt=\"Umberto Eco\" width=\"300\" height=\"224\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/Umberto-Eco-300x224.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/Umberto-Eco-580x432.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/Umberto-Eco-450x335.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/Umberto-Eco-480x358.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/Umberto-Eco-235x175.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/Umberto-Eco-75x56.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/Umberto-Eco-350x261.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/Umberto-Eco-220x164.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/Umberto-Eco.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/>U novom romanu Numero Zero, knji\u017eevnik i intelektualac Umberto Eco bavi se istinama i la\u017eima masovnih medija. Eco je pasionirani \u010ditatelj dnevnoga tiska, a redovno pi\u0161e i za talijanske novine L'Espresso i La Repubblica. U intervjuu za francuski Le Monde, Eco je objasnio za\u0161to je opsjednut teorijama zavjere i zbog \u010dega je nu\u017ean povratak radikalne i militantne kritike u novinarstvo.<\/em><\/p>\n<ul>\n<li>\u010citate li i dalje intenzivno novine?<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8211; Svako jutro pro\u010ditam najmanje dva lista i pregledavam puno ve\u0107u koli\u010dinu novina na dnevnoj razini. Ne mogu popiti kavu i po\u010deti dan bez udubljivanja u novine. I dalje se rukovodim Hegelovom idejom da je \u010ditanje novina &#8220;dnevna molitva modernog \u010dovjeka&#8221;. Uz to sam i suradnik u novinama &#8211; pi\u0161em za dnevnik i tjedno izdanje. No, rijetko kada idem dalje od naslovnica, zato \u0161to se mediji o\u010dajni\u010dki trude da svako jutro ponove informacije koje su otkrivene dan prije.<\/p>\n<ul>\n<li>Je li ponavljanje tih informacija, bez dodavanja dubine, prijetnja za opstanak dnevnog tiska?<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8211; Tiskani mediji i dalje \u010dine sve u svojatanju vijesti koje se prethodno emitiraju na televizijskim i radijskim postajama, bez dodavanja neke zna\u010dajne vrijednosti. To je velika kriza koja postoji gotovo od ro\u0111enja televizije.<\/p>\n<ul>\n<li>Treba li tisak u\u010diniti vi\u0161e da odr\u017ei kriti\u010dko promi\u0161ljanje na \u017eivotu?<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8211; Svjedoci smo izumiranja militantne kritike. Da, moramo rehabilitirati kriti\u010dko razmi\u0161ljanje u novinarstvu, i pro\u0161iriti njegov spektar, me\u0111u ostalim i na Internet. U novinama bi trebali imati jednu do dvije stranice za kritiziranje internetskih stranica, gdje bi se prokazivali la\u017eljivi portali i oni kojima \u010ditatelji mogu vjerovati. Ne bismo se trebali odre\u0107i uloge oblikovanja javnog ukusa. Novine istovremeno mogu biti kriti\u010dki filter i ostati demokrati\u010dne.<\/p>\n<ul>\n<li>Je li opasno i koncentrirano vlasni\u0161tvo medija u rukama nekoliko velikih grupacija?<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8211; To je istinski problem. U Italiji sve novine ovise o vi\u0161e industrijskih poduze\u0107a i mo\u0107nih banaka. U Francuskoj je sli\u010dna situacija. Zbog toga moramo postaviti sna\u017eno rukovodstvo na \u010delo novina i oduprijeti se odre\u0111enim pritiscima.<\/p>\n<ul>\n<li>Vlasnik novina iz va\u0161eg romana ka\u017ee &#8220;da se mora govoriti jezikom \u010ditatelja, a ne intelektualca&#8221;. Ne bismo li, me\u0111utim, i sami trebali biti kriti\u010dni prema vlastitim \u010ditateljima?<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8211; Ili \u0107e\u0161 poku\u0161ati izgraditi svoga \u010ditatelja, ili \u0107e\u0161 slijediti njegov pretpostavljeni ukus, rukovode\u0107i se istra\u017eivanjima javnog mnijenja. Eugene Sue je dao svojim \u010ditateljima ono \u0161to su \u017eeljeli; Balzac je oblikovao njihov ukus nude\u0107i im pri\u010de sa situacijama i stilovima koje nisu zami\u0161ljali. Neke knjige ka\u017eu: &#8220;Ja sam poput tebe&#8221;, a druge &#8220;Ja sam druga\u010diji&#8221;. Trebamo izbje\u0107i homogenizaciju stila kojemu svjedo\u010dimo, a koji se \u010dak i zahtijeva od strane nove medijske industrije.<\/p>\n<ul>\n<li>\u0160to je s kli\u0161ejima?<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8211; Dobro sam se zabavljao stvaraju\u0107i u knjizi popis kli\u0161eja koji dominiraju u medijima. \u010cak i novinari u &#8220;dobrim&#8221; novinama priznaju da ti kli\u0161eji dominiraju i kod njih. To je oblik lijenosti. Za knji\u017eevnost ka\u017eu da joj je svrha odr\u017eavati jezik u uporabi. Novine bi trebale imati isti cilj. Kli\u0161eji paraliziraju jezik.<\/p>\n<ul>\n<li>Fascinirani ste teorijama zavjere koje stalno cirkuliraju na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Zbog \u010dega?<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8211; \u010clan sam dru\u0161tva koje se nastoji boriti protiv okultizma i teorija zavjere. Prema tome, la\u017e me fascinira. Zbog toga skupljam knjige s la\u017eima. Nemam Galilea u svojoj zbirci, nego Ptolemeja, zato jer je bio u krivu! Volim i alkemi\u010dare te ma\u0111ioni\u010dare. Semiotika &#8211; na\u0161a sposobnost stvaranja znakova i simbola &#8211; se ne sastoji toliko od na\u010dina na koji govorimo istinu koliko od sposobnosti da la\u017eemo. Pismo propovjednika Juhna, koje se pro\u0161irilo u 12. stolje\u0107u, opisivalo je nevjerojatno kraljevstvo negdje u sredi\u0161tu muslimanskog svijeta kojim vlada kr\u0161\u0107anski kralj. Marco Polo ga je tra\u017eio tijekom putovanja u Kinu. Velike la\u017ei stvaraju povijest. Protokoli sionskih mudraca &#8211; antisemitska prijevara koja je imala cilj razotkriti \u017eidovski plan za svjetskom dominacijom &#8211; na\u017ealost je jedan od poznatijih primjera. U svakom slu\u010daju, la\u017ei su imale veliki utjecaj na povijest.<\/p>\n<ul>\n<li>\u0160to je jedinstveno za dana\u0161nje teorije zavjere?<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8211; Danas su bolji komunikacijski kanali, pa imamo ve\u0107e i br\u017ee \u0161irenje la\u017ei. Prije su falsifikatori morali prona\u0107i odre\u0111enu vrstu urednika. Danas, pak, svaki antimuslimanski la\u017eljivac ili svaki antisemitski imbecil mo\u017ee objaviti svoje zavjere na Internetu. Filozof Karl Popper je napisao da je zavjereni\u010dki sindrom konstanta u civilizacijama: prema Homeru, Trojanski rat je po\u010deo zavjerom bogova. Teorije zavjere nas li\u0161avaju odgovornosti. Sociolog Georg Simmel je rekao da snaga velikih tajni dolazi iz njihove praznine. Najbolje zavjere su one koje nitko ne mo\u017ee pobiti.<\/p>\n<ul>\n<li>Imaju li novinari ulogu u zaustavljanja zavjera?<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8211; Novinari moraju doprinijeti sprje\u010davanju vladavine la\u017ei i manipulacija. To bi morala biti jedna od njihovih borbi, uz o\u010duvanje kriti\u010dkog duha na \u017eivotu, i izbjegavanje standardizacije misli.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/lupiga.com\/intervjui\/intervju-umberto-eco-velike-lazi-stvaraju-povijest\" target=\"_blank\">Lupiga.Com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Novinari moraju doprinijeti sprje\u010davanju vladavine la\u017ei i manipulacija.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":182936,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-182935","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182935","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=182935"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182935\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/182936"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=182935"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=182935"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=182935"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}