{"id":182772,"date":"2015-06-15T09:55:30","date_gmt":"2015-06-15T07:55:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=182772"},"modified":"2015-06-16T09:14:13","modified_gmt":"2015-06-16T07:14:13","slug":"posljednji-minut-juna-trajace-61-sekundu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/06\/15\/posljednji-minut-juna-trajace-61-sekundu\/","title":{"rendered":"Posljednji minut juna traja\u0107e 61 sekundu"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-140715\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/sat.jpg\" alt=\"sat\" width=\"300\" height=\"220\" \/>Posljednji minut 30. juna ove godine traja\u0107e 61 sekundu, \u0161to je fenomen koji se obja\u0161njava neravnomjernom rotacijom Zemlje.<\/p>\n<p>Procedura kojom se dodaje jedna sekunda kako bi se uskladila dvije vremenske skale, prirodna i atomska, nailaze na sve ve\u0107e kritike i mo\u017ee se o\u010dekivati da \u0107e se od nje u skorijoj budu\u0107nosti odustati.<\/p>\n<p>U svim zemljama svijeta, u no\u0107i izme\u0111u 30. juna i 1. jula, u &#8220;Univerzalnom koordinisanom vremenu&#8221;, minuta izme\u0111u 23:59 i 00:00 \u010dasova traja\u0107e sekundu vi\u0161e nego obi\u010dno.<\/p>\n<p>Iako obi\u010dni smrtnici ne\u0107e ni primijetiti taj &#8220;vi\u0161ak sekunde&#8221;, veliki sistemi satelitske navigacije kao i sistemi sinhronizovanja velikih kompjuterskih mre\u017ea mora\u0107e strogo da vode ra\u010duna o ovoj promjeni, objasnio je za AFP Danijel Gambis, direktor Slu\u017ebe za rotaciju Zemlje.<\/p>\n<p>Dodatom sekundom, uskla\u0111ujemo dvije vremenske skale, Univerzalno vreme (UT), zasnovano na rotaciji Zemlje i njenom polo\u017eaju u odnosu na svemirska tijela i Me\u0111unarodno atomsko vreme (TAI), ustanovljeno 1971.<\/p>\n<p>Kada je 1972. me\u0111unarodnom konvencijom ustanovljeno Univerzalno koordinisano vrijeme, dogovoreno je da razlika izme\u0111u dvije vremenske skale ne mo\u017ee biti ve\u0107a od 0,9 sekundi.<\/p>\n<p>Od te 1972. godine, dodato je 26 sekundi (uklju\u010duju\u0107i onu od 30. juna). Posljednji put je jedna sekunda dodata u junu 2012, a prije toga u junu 2008.<\/p>\n<p>Zemlja vrluda dok se okre\u0107e oko svoje ose dok su atomski \u010dasovnici smrtno disciplinovani, naveo je Gambis.<\/p>\n<p>Dugoro\u010dno, zbog uticaja gravitacija Mjeseca i Sunca, koji uti\u010du na plime i osjeke, plava planeta ima tendenciju da uspori svoje kretanje. Tako\u0111e je osjetljiva na atmosferska kretanja, na promjene ledenog pokriva\u010da, zemljotrese, pa tako jedan dan ne traje ta\u010dno 24 \u010dasa.<\/p>\n<p>Planeti Zemlji treba ne\u0161to malo vi\u0161e od 86.400 sekundi za revoluciju od 360 stepeni, ili da obrne jedan krug oko svoje ose.<\/p>\n<p>Atomski \u010dasovnici su, pak, isuzetno precizni tako da bi do raskoraka od jedne sekunde kod njih moglo da do\u0111e tek svakih 300 miliona godina.<\/p>\n<p>Trenutno, vi\u0161e od 400 atomskih \u010dasovnika u svijetu omogu\u0107avaju Me\u0111unarodnom birou za tegove i mjere u francuskom gradu Sevru da izra\u010dunaju Univerzalno koordinisano vrijeme.<\/p>\n<p>Pojedine zemlje, poput Francuske i SAD, protive se dodavanju ove jedne sekunde, smatraju\u0107i da to nepotrebno komplikuje stvari, dok se druge, kao \u0161to je Velika Britanije, zala\u017eu za njeno zadr\u017eavanje.<\/p>\n<p>Debata na tu temu bi\u0107e odr\u017eana u okviru Me\u0111unarodne unije telekomunikacija idu\u0107eg novembra kako bi se na nau\u010dnom nivou odlu\u010dilo da li da se sporna sekunda ukine ili ne.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U svim zemljama svijeta, u no\u0107i izme\u0111u 30. juna i 1. jula, u &#8220;Univerzalnom <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-182772","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182772","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=182772"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182772\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=182772"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=182772"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=182772"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}