{"id":182755,"date":"2015-06-15T08:00:44","date_gmt":"2015-06-15T06:00:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=182755"},"modified":"2015-06-15T09:26:05","modified_gmt":"2015-06-15T07:26:05","slug":"besa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/06\/15\/besa\/","title":{"rendered":"Besa"},"content":{"rendered":"
Pi\u0161e: Biljana Vankovska\"Biljana
\n<\/strong><\/address>\n

Upravo u \u010dasu kada se u me\u0111unarodnim medijima po\u010deo probijati narativ o makedonskog gra\u0111anskoj revoluciji, potaknutoj odozdo od grass-root aktera i no\u0161enoj na barjaku mladih generacija koje ne priznaju etni\u010dke, vjerske i strana\u010dke podjele, de\u0161ava se klasi\u010dna deja vu, balkanska situacija. Otkako su mjesecima stajali po strani, posmatraju\u0107i politi\u010dku krizu, pokret \u201cBesa\u201c je 13. juna odr\u017eao svelabanski protestni skup! Sa uobi\u010dajenom etni\u010dkom scenografijom, poznatim parolama i idu\u0107i po mar\u0161uti koja vodi kroz \u201calbanske teritorije\u201c u glavnom gradu – u\u010desnici protesta, nekoliko hiljada njih, stigli su i stali ispred (kakva simbolika) mosta koji ne samo da spaja dvije strane Skopje, nego i direktno vodi do zgrade vlade gdje je smje\u0161ten tzv. Kamp slobode. Sa samog mosta, a bez ikakvog poku\u0161aja kontakta sa opoziciskim \u0161atora\u0161ima, poslate su poruke politi\u010darima i javnosti.<\/p>\n

U su\u0161tini, \u010dinjenica da se stalo ispred mosta (iz bezbjednosnih razloga, kako je bilo re\u010deno) je najve\u0107a poruka poslata sa tog skupa! Druga zna\u010dajna stvar le\u017ei u tvrdnji organizatora da se protest odr\u017eava zbog potrebe da se \u010duju \u201calbanske istine\u201c, kao i da se zatra\u017ei ostavka od vlade i da se delegitimiraju vode\u0107e albanske stranke (DUI i DPA). Dakle, opoziciski projekat poznat pod imenom \u201dIstina o Makedoniji\u201c sada ve\u0107 postaje pluralan, vi\u0161eslojan, etni\u010dki obojen i zbog toga i kontradiktoran po mnogo \u010demu, a posebno po pitanju \u201dresetovanja\u201c za koje se zala\u017eu protivnici sada\u0161njeg na\u010dina vladanja. (Usput, govori se o \u201calbanskim istinama\u201c – \u0161to je o\u010dito u pluralu i unutar albanske zajednice.)<\/p>\n

Ako su na protestima 5. i 17. maja bile simboli\u010dno vezane makedonska i albanska zastava da bi se kreirao privid multietni\u010dnosti i narativ svojevrsnog \u201cbratstva jedinstva\u201c, tako ovog 13. juna \u010dvor se razvezao. Ovo nije ni\u0161ta novo, naravno, ali sam \u010din pretstavlja udarac onome \u0161to je trebalo biti novo, autenti\u010dno, gra\u0111ansko. Podr\u0161ku protestu pokreta \u201dBesa\u201c, rije\u010dju ili fizi\u010dkim prisustvom, su dali veliki broj organizacija i stranaka iz drugih albanskih dr\u017eava i dijaposre, ali daleko va\u017enija je ona koja je stigla od onih koji su do nedavno bili percepirani kao glasnici novog gra\u0111anstva u albanskoj zajednici. Postaje jasno da je svegra\u0111anska koalicija u povoju i da ostaje samo (ne)\u017eeljeni cilj za neke budu\u0107e generacije. Stajanjem ispred ovog skupa, de facto, razdru\u017eili su se i ljudi koji su bili \u010dlanovi profesorskog i studentskog plenuma, novinari, intelektualci i pisci.<\/p>\n

Dobar znak, koji ipak ostavlja nadu, je \u010dinjenica da po broju u\u010desnika ovo nije bio najmasovniji skup. O\u010dito da i gra\u0111ani albanske nacionalnosti duvaju na jogurt, i da se vi\u0161e ne pale lako na nacionalisti\u010dku retoriku. U kontekstu \u010ditave politi\u010dke krize u Makedoniji, ovo ipak ukazuje na najevidentniji i najva\u017eniji indikator: isto kao i kod Makedonaca, tako i kod Albanaca, i pored izvjesnog talasanja i aktivizma, ve\u0107ina ostaje po strani i ne prilazi niti platformi opozicije (Gra\u0111ani za Makedoniju) niti pokretu mladih \u201dProtestujem\u201c. Te\u0161ko je vjerovati da ih je objektivno stanje u zemlji, a pogotovu ono \u0161to su \u010duli od tzv. bombi, ostavilo indiferentnim i sasvim je vjerovatno da su vladaju\u0107e elite izgubile mnogo na planu povjerenja gra\u0111ana. To \u0107e im se osvetiti u vrijeme izbora, ali do tada ve\u0107ina ne vjeruje da bi protestima ne\u0161to promijenila, niti vidi pravu alternativu.<\/p>\n

Otkrivaju\u0107i uzroke, va\u017eno je ponovo potsjetiti na \u010dinjenicu da je od 2001. godine Makedonija konsocijaciski sistem, tzv. zajednica zajednica. Ovaj je sistem karakteristi\u010dan za zemlje u kojima ne postoji demos, ve\u0107 demoi (u Makedoniji to podrazumeva dvojinu, a ne mno\u017einu, jer su manje etni\u010dke grupe negdje na marginama, bezglasne i bez ve\u0107eg politi\u010dkog uticaja). Po svojoj su\u0161tini i na\u010dinu funkcionisanja, konsocijacija je kartel etni\u010dkih elita i njoj nije potreban gra\u0111anski supstrat ili razvijeni demokratski kontrolni mehanizmi, posebno oni odozdo. Politi\u010dka kultura, koja je ionako bila niska, sada je jo\u0161 ni\u017ea, jer gra\u0111anska kultura je \u010dak i nepo\u017eeljna za \u201cstabilnost\u201c sistema podijeljene vlasti (power-sharing). Tre\u0107e, konsocijacija je nu\u017eno zlo, ali i privremeno rje\u0161enje za postkonfliktni period. Poznato je da ona mo\u017ee postojati u unitarnom obliku, ali i u federalnom – a Makedonija se ve\u0107 vi\u0161e od deceniju kre\u0107e od unitarnosti ka federalizmu. Empiriska iskustva pokazuju da ovakav sistem, pod odre\u0111enim okolnostima, mo\u017ee biti prevazi\u0111en konsolidacijom demosa (sa mnogo napora, rada, strpljenja, razumijevanja, u\u010denja i \u017eelje za zajedni\u0161tvom) – ili se mo\u017ee sasvim raspasti (\u0161to je daleko lak\u0161i posao).<\/p>\n

Tokom godina i albanske politi\u010dke stranke su postepeno gubile ne samo kredibilitet, nego i politi\u010dki narativ kojim su ranije osvajale simpatije. Razlozi za to su sljede\u0107i: ratno juna\u0161tvo blijedi, od njega se ne \u017eivi (\u0161to mo\u017eda najbolje znaju veterani i svi koji su vjerovali ratnim obe\u0107anjima); privilegije vlasti imaju pacificiraju\u0107i (i korumpiraju\u0107i) efekat \u010dak i na najratobornije likove, koji su iza\u0161li iz uniformi i u\u0161li u politiku a da su jedva ne\u0161to znali o politici, ekonomiji, socijalnim problemima, reformana i sl.; strancu su insistirali (i insistiraju) na konstruktivnost i stabilnost (zapadni Balkan odavno nije na prioritetnoj listi), a zaboravili su ekonomsku pomo\u0107 za postkonfliktno dru\u0161tvo; problem sa imenom (koji je problem samo Makedonaca, u o\u010dima albanske javnosti) ali i unutra\u0161nja kriza EU i njene politike pro\u0161irenja su doveli do neuvjerljivosti jedine agende koju su nudile albanske partije: \u010dlanstvo u NATO i EU, a time i rje\u0161avanje integralnog albanskog pitanja. Kona\u010dno, tokom 14 godina od konflikta, albanske elite su uspjele dobiti dosta etni\u010dkih koncesija (uklju\u010duju\u0107i i amnestiju za ratne zlo\u010dine, a najnovija je promjena imena \u0161kola, od kojih jedna nosi ime palog borca U\u010cK u skopskoj op\u0161tini \u010cair). Nije preostalo jo\u0161 puno u tom manevarskom prostoru za me\u0111uetni\u010dku trgovinu, ako ne ra\u010dunamo radikalne, strukturne i ustavne zahtjeve.<\/p>\n

Gra\u0111ani Albanci su socijalno pogo\u0111eni krizom i politi\u010dki marginalizovani, sa naru\u0161enim ljudskim pravima, podjednako kao i svi ostali, ali podijeljeni u svoja etni\u010dka stada jedva i da percepiraju zajedni\u010dku sudbinu. Udru\u017eivanje u sklopu jedne gra\u0111anske platforme (ili u zajedni\u010dkim strankama) se smatra izdajstvom, posebno prema ve\u0107 osvojenim etni\u010dkim pravima i ustavnim garancijama. Nesre\u0107ni sa svojim etnopoliti\u010dkim elitama, a nespremni da im sasvim okrenu le\u0111a – to je dominantni osje\u0107aj koji vlada u svakoj od zajednica. Novokomponovana platforma Zorana Zaeva je ad hoc, providna, i zato nije prihva\u0107ena kao ne\u0161ta zaista novo u politi\u010dkom sistemu.<\/p>\n

Agenda pokreta \u201cBesa\u201c je nesumnjivo etnonacionalisti\u010dka, \u010dak i u antigruevisti\u010dkom i kvazidemokratskom izdanju. Ono \u0161to bi u normalnim uslovima bilo neprijatno i politi\u010dki nekorektno, sada kada je Pandorina kutija otvorena, postaje sasvim normalno i legitimno. Ovdje se ne radi ni o kakvom \u201ctre\u0107em putu\u201c, nego o radikalnijoj verziji DUI i DPA, tj. potsjetnik na njihovu politi\u010dku mladost, na vrijeme etnopoliti\u010dke mobilizacije kao pre\u010dice za osvajanje vlasti. \u201cBesa\u201c je bez stida demonstrirala to jo\u0161 kada se \u201dproslavila\u201c poku\u0161ajem da fizi\u010dki sru\u0161i spomenik cara Du\u0161ana. U njenom novogovoru se mije\u0161aju gra\u0111ansko sa etni\u010dkim na na\u010din koji nema nikakvog smisla, \u010dak i ukoliko se prihvati \u010dinjenica da postoje demoi.<\/p>\n

Dru\u0161tvene i politi\u010dke okolnosti su idealne: svaki je re\u017eim najranjiviji u vrijeme prelaska iz autoritarnog u demokratski poredak, tj. kada su institucije slabe a elite delegitimisane. Duh je iza\u0161ao iz boce, pa novonastalu situaciju mogu koristiti grupacije sa razli\u010ditim agendama. De\u0161ava se ne\u0161to \u0161to je jo\u0161 od po\u010detka bilo lako predvidljivo: skupljeni pod jednom (etni\u010dkom) zastavom uputili su etni\u010dku poruku da su Albanci \u017ertve, diskriminisani i politi\u010dki nepriznati, i da je zato krajnje vrijeme promijeniti okvir, ustav, ali i ime.<\/p>\n

Ovo je, ipak, svojevrsna unutaralbanska opozicija u odnosu na ve\u0107 postoje\u0107e stranke. Kumanovski incident je, ipak, pokazao da Ahmeti ne mora brinuti zbog ovakvih novih subjekata, ali da je njegova pozicija dovedena u pitanje iz \u0161ireg regionalnog konteksta, kroz regionalni impuls koji dolazi od onih koji se osje\u0107aju iznevjereni od strane svog nekada\u0161njeg saborca i komandanta. On bezuspje\u0161no poku\u0161ava da im objasni su\u0161tinu Ohridskog okvirnog sporazuma, ali oni ve\u0107 gledaju nekakav \u0161iri okvir bez njega u njemu.<\/p>\n

Pretpostavka da u Makedoniji postoje dva demosa je krajnje problemati\u010dna, jer ni jedna zajednica ne daje dovoljno indikacija da je dostigla taj nivo politi\u010dke integracije i demokratskih standarda, a da se vi\u0161e radi o etnosima koji su se preobukli u demokratsko ruho. Ukoliko se \u201cBesa\u201c sa njenim potencijalnim partnerima (kao odmetnik Zijadin Sela iz DPA) uspiju nametnuti kao popularna opcija za Albance, onda \u0107e to biti sna\u017ean udarac za socijaldemokratsku opoziciju i to u deliktanom trenutku u kome se pregovara o prelaznoj vladi i novom sistemu: ne samo da u vodu pada sladunjavi narativ o \u201cbratstvu-jedinstvu\u201c ro\u0111enom iz otpora prema diktatoru, nego dobija i potencijalnog budu\u0107eg politi\u010dkog partnera s kojim \u0107e morati da trguje u poku\u0161aju stvaranja koalicione vlade, i to na platformi koja uop\u0161te nije razli\u010ditija od ove na kojoj koaliciraju VMRO-DPMNE i DUI.<\/p>\n

Po\u0161to su sve stranke redom izgubile kredibilitet god ve\u0107ine gra\u0111ana, vi\u0161e brine efekat ovakve konfiguracije na one male ali autenti\u010dne grupacije mladih ljudi koji su pronijeli vijest o gra\u0111anskom prolje\u0107u i koji sada\u0161nje stanje tuma\u010de kroz tezu da ovo nije sukob izme\u0111u Gruevskog i Zaeva, nego da su se ogromne mase ljudi digle protiv autokratske klike na vlasti. Vi\u0111eno kroz prizmu nedavnih uspjeha Podemosa, jo\u0161 je sada jasno da bi u Makedoniji bili potrebna dva Podemosa, s nadom da bi tokom godina shvatili apsurd i sreli se na mostu ili izgradili nove mostove. Otuda, njihova trenutna ideja da se treba \u0161iriti istina o gra\u0111anskom supstratu protesta, i to na lijepom engleskom, da bi stigao do diplomata i do me\u0111unarodne javnosti, ostaje nejasna. Za\u0161to uop\u0161te prodavati pri\u010du, kada doma\u0107i zadatak jo\u0161 nije zavr\u0161en, a ve\u0107 bujaju nove istine i nove pri\u010de koje stvaraju kakofoniju. Svijet danas obilje\u017eava 800. godi\u0161njicu Magna Carta-e, dok mi jo\u0161 uvijek, onako po balkanskom, i dalje osporavamo temelje na\u0161eg dru\u0161tvenog ugovora.<\/p>\n

Nova Makedonija<\/a><\/p>\n

Prevod je autorkin<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ovdje se ne radi ni o kakvom \u201ctre\u0107em putu\u201c, nego o radikalnijoj verziji DUI i DPA, tj. potsjetnik na njihovu politi\u010dku mladost, na vrijeme etnopoliti\u010dke mobilizacije kao pre\u010dice za osvajanje vlasti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":180260,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-182755","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182755","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=182755"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182755\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/180260"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=182755"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=182755"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=182755"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}