{"id":182633,"date":"2015-06-13T08:16:00","date_gmt":"2015-06-13T06:16:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=182633"},"modified":"2015-06-13T08:16:23","modified_gmt":"2015-06-13T06:16:23","slug":"zenski-sud-feministicki-pristup-pravdi-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/06\/13\/zenski-sud-feministicki-pristup-pravdi-2\/","title":{"rendered":"\u017denski sud – feministi\u010dki pristup pravdi"},"content":{"rendered":"
Pi\u0161e: Marina Tkal\u010di\u0107\"zenski<\/strong><\/address>\n

Iako je odr\u017ean prije mjesec dana, od 7. do 10. svibnja u Sarajevu, ni danas nije kasno govoriti o izrazito bitnom doga\u0111anju za sve \u017ertve (ratnog i poratnog) nasilja \u2013 \u017denskom sudu, posebice zbog nu\u017enosti (do sada o tome slaboga) informiranja javnosti o alternativnim na\u010dinima borbe protiv neu\u010dinkovitih institucionalnih i politi\u010dkih procesa u postizanju pravde za one marginalizirane, obezgla\u0161ene, nevidljive…<\/p>\n

Va\u017enost \u017denskog suda jest upravo u nastojanju kreiranja alternativnog, feministi\u010dkog modela pravde, mira i odgovornosti \u010dime se promi\u0161ljaju i aktiviraju nove politike znanja, preispituje se odnos izme\u0111u teorije i prakse\/iskustva, gradi se me\u0111usobna solidarnost i povjerenje, alternativna \u017eenska povijest i kolektivno povijesno pam\u0107enje, prenosi portal Mre\u017ea mira.<\/p>\n

Ovogodi\u0161nji \u017denski sud jest prvi takav sud koji je odr\u017ean u Europi uop\u0107e, iako praksa \u017eenskih sudova u svijetu postoji jo\u0161 od 1992. godine kada je prvi odr\u017ean u Lahoreu, u Pakistanu. Do danas je odr\u017eano oko 40 \u017denskih sudova u cijelome svijetu, a inicijativa za pokretanje \u017denskog suda na prostorima biv\u0161e Jugoslavije postoji vi\u0161e od deset godina. Inicijativu je, naime, 2000. godine pokrenula \u017darana Papi\u0107, filozofkinja i aktivistkinja \u017eenskih grupa iz Beograda, zajedno s Corrine Kumar, koordinatoricom globalnog pokreta \u017denskih sudova.<\/p>\n

“Od 2008. do 2010. godine aktivistkinje koje su od samih po\u010detaka bile dio tima organiziraju radne sastanke na kojima odlu\u010duju ponovno aktivirati inicijativu i uklju\u010diti aktivistkinje iz regije. Inicijativa se formirala u specifi\u010dnosti dru\u0161tvenog konteksta, koji je utjecao i na dugotrajnost procesa. Na tok razvijanja aktivnosti utjecale su razli\u010ditosti situacija u zemljama biv\u0161e Jugoslavije i \u010dinjenice kako nisu sve \u017eene na ovom prostoru bile u jednakom polo\u017eaju, istovremeno uva\u017eavaju\u0107i zajedni\u010dko iskustvo svih \u017eena, a to je da su sve trpile posljedice militarizma, nacionalizma i privatizacije. Uva\u017eavaju\u0107i i u\u010de\u0107i iz internacionalnih iskustava organiziranja \u017denskih sudova, \u017denski sud za prostor biv\u0161e Jugoslavije je ipak na\u0161ao vlastiti put, te se kona\u010dno formirao prema potrebama konteksta u kojem se nalazi”, isti\u010de se na portalu Kriva, feministi\u010dka medijska produkcija.<\/p>\n

Od 2011. do 2015. godine intenzivno se radilo na pripremama i organizaciji \u017denskog suda u \u010demu su sudjelovale brojne aktivistkinje, svjedokinje, terapeutkinje, umjetnice i kona\u010dno organizacije iz svih zemalja biv\u0161e Jugoslavije, s obzirom na inkluzivan i demokratski karakter \u017denskog suda. Ukratko, proces priprema uklju\u010duje \u017eene bez obzira na klasno-ekonomski status, etni\u010dku, vjersku pripadnost, razinu obrazovanja i seksualnu orijentaciju.<\/p>\n

Regionalnu inicijativu za \u017denski sud pokrenulo je sedam feministi\u010dkih organizacija, a to su: Pokret Majke, enklava Srebrenica i \u017depa, Sarajevo i Fondacija CURE, Sarajevo (Bosna i Hercegovina); Centar za \u017eene \u017ertve rata, Zagreb i Centar za \u017eenske studije, Zagreb (Hrvatska); \u017denski lobi Slovenije, Ljubljana (Slovenija); Centar za \u017eensko i mirovno obrazovanje, Kotor (Crna Gora); Savet za rodnu ravnopravnost, Skopje (Makedonija); \u017denska mre\u017ea Kosova, Pri\u0161tina (Kosovo); Centar za \u017eenske studije, Beograd i \u017dene u crnom, Beograd (Srbija).<\/p>\n

\u010clanice \u017denskog suda smatraju kako institucionalni pravni sistem nije dovoljan i naj\u010de\u0161\u0107e ne zadovoljava pravdu, isti\u010du\u0107i pritom razlikovanje pravde kao one eti\u010dke, moralne, politi\u010dke i socijalne instancije, a prema kojoj stremi proces \u017denskog suda, od prava kojim se bave institucionalni sudovi. Osim toga, \u017denski sud u Sarajevu nije se bavio samo povredama ljudskih prava za vrijeme oru\u017eanih konflikata tijekom 1990-ih, ve\u0107 su svjedo\u010denja \u017eena obuhvatila i etni\u010dko nasilje, militarizam, rodno zasnovano nasilje (silovanje u ratu, obiteljsko nasilje, politi\u010dku represiju nad aktivistkinjama za ljudska prava) i ekonomsko nasilje nad \u017eenama.<\/p>\n

Feministi\u010dki pristup pravdi, ipak, ne predstavlja negiranje postoje\u0107ih modela tranzicijske pravde, ve\u0107 podrazumijeva uklju\u010divanje dimenzije roda u teoriju i praksu pravde; vidljivost i vrednovanje \u017eenskog otpora patrijarhatu: seksizmu, nacionalizmu, militarizmu; vidljivost \u017eenskog doprinosa procesima pravde, tj. zna\u010dajnu ulogu feministi\u010dkih aktivistkinja u nenasilnom otporu ratu, u procesima povjerenja i izgradnje mira i sli\u010dno, navodi se na stranici \u017denskog suda.<\/p>\n

\u017denski sudovi nastaju unutar civilnog dru\u0161tva i dru\u0161tvenih pokreta pru\u017eaju\u0107i prostor \u017eenama ne samo da svjedo\u010de o svakodnevnom iskustvu nepravde, ve\u0107 i da stvaraju nove koncepte pravde i mira. Oni zna\u010de prekidanje tradicije pre\u0161u\u0107ivanja, a iz feministi\u010dke perspektive, svjedo\u010denje je politi\u010dko djelovanje.<\/p>\n

Metodologija \u017denskog suda povezuje subjektivni tekst (svjedo\u010denje \u017eena) s objektivnom analizom politi\u010dkog, socio-ekonomskog, kulturnog konteksta u kojem se doga\u0111a nasilje. Svjedokinje stru\u010dnjakinje na \u017eenskim sudovima razja\u0161njavaju politi\u010dki, rodni, socio-ekonomski, etni\u010dko-rasni, kulturni kontekst nasilja analiziraju\u0107i njegove uzroke i posljedice, formuliraju kontekst za individualna svjedo\u010denja i time se jasno pokazuje sna\u017ean utjecaj osobnog svjedo\u010danstva isprepletenog s politi\u010dkom analizom, isti\u010du organizatorice \u017denskog suda.<\/p>\n

Tako\u0111er, vjerojatno najva\u017enija karakteristika \u017denskog suda jest da je to praksa zasnovana na feministi\u010dkoj etici brige. To zna\u010di da se po\u0161tuje potencijal za slobodu, mudrost i kreativnost drugoga\/druge, a \u0161to je neophodno da bi u procesu suo\u010davanja s bolom do\u0161lo do izlje\u010denja. Unutar tog procesa izlje\u010denja, terapije \u2013 svjedokinje zauzimaju centralnu poziciju subjekta, a svojim kazivanjima tvore dokumentaristi\u010dki arhiv, alternativnu povijest koja iz prostora nevidljivog i zanemarenog isplivava na povr\u0161inu.<\/p>\n

Da bi \u017eene iznijele svoja iskustva bilo je potrebno stvoriti prostor u kojemu se njihovo pretrpljeno iskustvo po\u0161tuje kao znanje jednako najvi\u0161em akademskom nivou, istaknula je Sta\u0161a Zajovi\u0107, voditeljica \u017dena u crnom.<\/p>\n

Sta\u0161a Zajovi\u0107 je, tako\u0111er, napomenula da su svjedo\u010denja \u017eena \u017ertava nasilja svojevrsne matrice koje odre\u0111eni centri mo\u0107i i nacionalisti\u010dko-militaristi\u010dke ma\u0161inerije “organiziraju da bi u ratu pretvorili mu\u0161karce u topovsko meso, \u017eene u idealne majke i supruge ili pak silovane kao ratni plijen i trofej, a kasnije, u tzv. mirnodopsko vrijeme, kada su uru\u0161ene tvornice, kada je izvr\u0161ena distribucija nacionalnog bogatstva, onda su oni\/e suvi\u0161na potro\u0161na roba plja\u010dka\u0161ke privatizacije. Direktna povezanost ratne ekonomije i dana\u0161nje bijede u kojoj se \u017eivi, odnosno rata i siroma\u0161tva je jako va\u017ena za feministi\u010dko znanje i to smo zapravo nekako u ovom procesu i vidjele”.<\/p>\n

Na temelju brojnih svjedo\u010denja, aktivistkinjama i stru\u010dnjakinjama predstoji ozbiljan razgovor o poduzimanju daljnjih koraka, od kojih je jedan svakako novi Zakon o pravima \u017ertava seksualnog nasilja u Hrvatskoj, koji i nakon dono\u0161enja ostaje to\u010dkom prijepora.<\/p>\n

Osim svjedo\u010denja kao centralne to\u010dke \u017denskog suda u Sarajevu, zna\u010dajan je svakako bio i protest kao inicijalna to\u010dka suda, pod nazivom ‘Solidarnost-odgovornost-pam\u0107enje’, ali i razne edukativne aktivnosti (seminari, okrugli stolovi, javne debate), umjetni\u010dki doga\u0111aji (performansi, filmovi, putuju\u0107e umjetni\u010dko-aktivisti\u010dke karavane i sl.) \u0161to je stvorilo svojevrsnu jezgru za organiziranje \u017denskog suda.<\/p>\n

Kona\u010dno, specifi\u010dnost i emotivni zna\u010daj \u017denskog suda u Sarajevu nosi i estetika, kao iznimno va\u017ena dimenzija koja je omogu\u0107ila \u017eenama transformaciju pre\u017eivljenog bola u jo\u0161 jedan vid otpora. Kroz razli\u010dite oblike umjetni\u010dkog izra\u017eavanja, od poetskog iskaza preko slike, glazbe, plesa, ru\u010dnog rada, kazali\u0161nog izri\u010daja, \u017eene su svoja najte\u017ea iskustva nasilja prenosile drugima.<\/p>\n

Ovakav doga\u0111aj, isti\u010de u svom osvrtu na sarajevski \u017denski sud Jelena \u010cau\u0161evi\u0107, “va\u017ean je prvenstveno zbog toga \u0161to jasno pokazuje da je \u017eensko iskustvo, u ovom slu\u010daju patnje za i nakon ratnog perioda, dio kako njihove, tako i povijesti svih nas \u2013 a ne njihova osobna stvar. \u017denski sud \u010dini vidljivim kontinuitet nasilja nad \u017eenama u ratu i miru, stvara prostor za individualna iskustva \u017eena i za uklju\u010divanje \u017eenskog iskustva u javno pam\u0107enje, priznaje patnju \u017ertava, utvr\u0111uje \u010dinjenice i vr\u0161i pritisak na zajednicu i institucionalni sistem, poti\u010de razumijevanje \u0161ireg konteksta u kojem je po\u010dinjeno nasilje nad \u017eenama (socijalnog, ekonomskog, obiteljskog, kulturnog, osobnog i politi\u010dkog), zadovoljava potrebe koje institucionalna pravda ne pru\u017ea te stvara prostor za kreiranje novih pristupa pravdi, osna\u017euje \u017eene i stvara mre\u017eu me\u0111unarodne \u017eenske solidarnosti, suo\u010dava nas sa zlo\u010dinima iz pro\u0161losti i osvijetljava dru\u0161tvene mehanizme koji su ih omogu\u0107ili \u2013 u cilju sprje\u010davanja budu\u0107ih zlo\u010dina i uspostavljanja pravednog mira za budu\u0107e nara\u0161taje”.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u017denski sudovi nastaju unutar civilnog dru\u0161tva i dru\u0161tvenih pokreta pru\u017eaju\u0107i prostor \u017eenama ne samo da svjedo\u010de o svakodnevnom iskustvu nepravde, ve\u0107 i da stvaraju nove koncepte pravde i mira<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-182633","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182633","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=182633"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182633\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=182633"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=182633"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=182633"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}