{"id":182417,"date":"2015-06-10T09:19:46","date_gmt":"2015-06-10T07:19:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=182417"},"modified":"2015-06-10T09:19:46","modified_gmt":"2015-06-10T07:19:46","slug":"makedonija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/06\/10\/makedonija\/","title":{"rendered":"Makedonija"},"content":{"rendered":"

\"CrvenaNakon propasti takozvanog realnog socijalizma, koji je propao zbog vlastitih problema nedemokrati\u010dnosti i prihva\u0107anja tr\u017ei\u0161nih reformi, zemlje Srednje i Isto\u010dne Europe vratile su se u politi\u010dkom smislu manje-vi\u0161e gdje su i bile prije nego \u0161to su kroz socijalizam okusile industrijalizaciju i masovno obrazovanje. Uz ekonomsku i socijalnu katastrofu koju su do\u017eivjele u posljednjih 25 godina, tranzicijske zemlje su i politi\u010dki znatno nazadovale. Umjesto ideala razvoja i napretka, vladaju\u0107e klase isto\u010dno od linije Baltik-Jadran svoje su vladavine utemeljile na kombinaciji nazadnja\u0161tva, napada na \u017eenska i manjinska prava, i istodobnog bespogovornog sluganstva prema stranom kapitalu.<\/p>\n

Uz sve pojedina\u010dne razlike me\u0111u zemljama, pokazalo se kako su ultrakonzervativizam i kompradorstvo naj\u010dvr\u0161\u0107i oslonci vlasti, a jedna od zemalja koja to najbolje ilustrira je Makedonija. Dana\u0161nja se makedonska vlast Nikole Gruevskog hvali kako je najgora u Europi po napadima na radni\u010dka prava, kako je od svojih stanovnika napravila najjeftiniju i najobespravljeniju radnu snagu, a sve kako bi se dodvorila stranom kapitalu i njegovim interesima. Naravno, takva politika nije prolazila bez otpora. Sustavno i plansko osiroma\u0161enje makedonskog stanovni\u0161tva pretvorilo je ovu zemlju u jedan od balkanskih centara \u0161irokog otpora proturadni\u010dkim politikama. Nema ni jedne zemlje u regiji koja bi se mogla pohvaliti s toliko protesta koji su u Makedoniji zadnjih nekoliko godina okupljali radnike, srednjo\u0161kolce, studente\u2026<\/p>\n

Kako bi se nosila s tim protestima vlada se oslanjala na dva sredstva \u2013 \u010distu represiju i stvaranje podjela. Te\u0161ko je tako\u0111er na\u0107i i dr\u017eavu u regiji koja je vi\u0161e napadala svoje kriti\u010dare, novinare i aktiviste posljednjih godina kao \u0161to je to radila Makedonija. Brojna su\u0111enja i sulude optu\u017enice za izdaju i \u0161pijuna\u017eu, ga\u0161enje medija, nerazja\u0161njena ubojstva itd. samo su neka od sredstava kojima je dr\u017eava gasila kritiku. Paralelno s tim i\u0161lo je i stvaranje podjela. Makedonija je poznata kao zemlja sa mnogo etni\u010dkih i kulturnih zajednica. Tu osim Makedonaca u velikom broju \u017eive i Albanci, Turci, Romi, Srbi\u2026 Svi su oni \u017ertve istih protunarodnih politika vlasti, ali te\u017ee \u0107e se zajedno boriti protiv tih politika ako ih se podijeli na suprotstavljene zajednice od kojih \u0107e svaka imati svoje etni\u010dke vo\u0111e koji \u0107e ih dr\u017eati u miru.<\/p>\n

Zbog snimki razgovora \u010dlanova vlade koje su procurile tijekom ove godine, danas je poznato da je vlada poticala i zata\u0161kavala ubojstva koje su \u010dinili pripadnici policije kako bi tu istu policiju mogla koristiti za svoje prljave poslove. Isto je tako poznato da je vlada provocirala i izazivala me\u0111uetni\u010dke sukobe kako bi nahu\u0161kala nezadovoljno stanovni\u0161tvo jedne protiv drugih i oja\u010dala potporu sebi kao \u201c\u010duvaru reda\u201d. Ta su saznanja pro\u0161log mjeseca izazvala dodatno ja\u010danje protesta koji su zaprijetili da \u0107e vlast kona\u010dnu sru\u0161iti. Unato\u010d velikoj mobilizaciji svih makedonskih zajednica i raznih dijelova stanovni\u0161tva, to se ipak nije desilo jer se vlast odr\u017eala poznatim sredstvima koje smo ve\u0107 spomenuli \u2013 prvo je poticala \u0161ovinizam kroz oru\u017eani sukob u Kumanovu za koji mnogi smatraju da je insceniran, a onda se naposljetku oslonila na za\u0161titu stranog kapitala i njegovih institucija.<\/p>\n

U spas Gruevskom je prvo sko\u010dila Rusija, koja se nadala da \u0107e tim ste\u0107i jednog saveznika na Balkanu, nema veze koliko kompromitiranog. Gruevski je ipak ostao kod svojih starih gazda iz SAD-a i EU. Potpuno zanemaruju\u0107i zahtjeve i progovore brojnih prosvjednika, te su dvije sile sklopile dogovor izme\u0111u Gruevskog i opozicije po kojem bi se situacija trebala smiriti da se zadr\u017ei stabilnost i da se \u0161to manje stvari promijeni. Sli\u010dno kao pro\u0161logodi\u0161nja pobuna u BiH, makedonski su prosvjedi dokaz neodr\u017eivosti situacije u na\u0161im malim banana-republikama koje ovise o autoritarnim i reakcionarnim lokalnim vladarima i potpori imperijalizma. Tako\u0111er sli\u010dno kao i pro\u0161le godine, gu\u0161enje tih protesta pokazuje neposrednu nu\u017enost izgradnje revolucionarne alternative tranziciji.<\/p>\n

Crvena akcija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon propasti takozvanog realnog socijalizma, koji je propao zbog vlastitih problema nedemokrati\u010dnosti i prihva\u0107anja tr\u017ei\u0161nih reformi, zemlje Srednje i Isto\u010dne Europe vratile su se u politi\u010dkom smislu manje-vi\u0161e gdje su i bile prije nego \u0161to su kroz socijalizam okusile industrijalizaciju i masovno obrazovanje. Uz ekonomsku i socijalnu katastrofu koju su do\u017eivjele u posljednjih 25 godina, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":182418,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-182417","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182417","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=182417"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182417\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/182418"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=182417"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=182417"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=182417"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}