{"id":182403,"date":"2015-06-10T08:04:07","date_gmt":"2015-06-10T06:04:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=182403"},"modified":"2015-06-10T08:18:26","modified_gmt":"2015-06-10T06:18:26","slug":"margarin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/06\/10\/margarin\/","title":{"rendered":"Margarin"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-182404\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/margarin-fit-com-150x150.jpg\" alt=\"margarin, fit com\" width=\"150\" height=\"150\" \/>Mo\u017eemo ih nazivati urbanim mitovima, dezinformacijama ili zabludama \u2013 svima je poznato da oko margarina ve\u0107 dugo kru\u017ee pri\u010de u koje je vrlo lako povjerovati.<\/p>\n<p>Iako ih je lako osporiti, a nemogu\u0107e dokazati, one su ipak jo\u0161 uvijek tu oko nas. Ima li margarin transmasti (zajedni\u010dko ime za nezasi\u0107ene masti sa transizomernim masnim kiselinama, koje pove\u0107avaju rizik od koronarne sr\u010dane bolesti) i ima li istine u tvrdnji da ga od plastike dijeli samo jedan molekul?<\/p>\n<ol>\n<li>Masti u margarinu nisu dobre?<\/li>\n<\/ol>\n<p>Istina je da margarin sadr\u017ei masno\u0107e, ali nisu sve masno\u0107e iste. Masno\u0107e u margarinu najve\u0107im dijelom su nezasi\u0107ene masne kiseline, a za njih se u nizu istra\u017eivanja pokazalo da imaju pozitivan u\u010dinak na zdravlje. Zato ih popularno nazivamo dobrim mastima. Naj\u010de\u0161\u0107e ih nalazimo u biljnim uljima, a upravo od njih se margarin i proizvodi.<\/p>\n<p>Sve su \u010de\u0161\u0107i i margarini sa omega-3 masnim kiselinama, \u0161to je zapravo posebna kategorija nezasi\u0107enih masnih kiselina koje na\u0161e tijelo ne mo\u017ee proizvesti, a nu\u017eni su nam za \u017eivot. Tako margarin sa omega-3 ne samo da ne goji, nego \u010dak doprinosi sni\u017eavanju krvnog pritiska, sprije\u010dava nastanak krvnih ugru\u0161aka, pa time i smanjuje rizik od sr\u010danih bolesti.<\/p>\n<ol start=\"2\">\n<li>Od plastike ga dijeli samo jedan molekul?<\/li>\n<\/ol>\n<p>Potpuna besmislica! Plastika se sastoji od organskih polimera i proizvodi se naj\u010de\u0161\u0107e od nafte ili plina, a margarin se proizvodi od jestivih biljnih ulja. Hemijski sastav mo\u017ee se izraziti formulama samo kod \u010distih stvari, poput vode (H2O zna\u010di da svaka molekula vode ima dva atoma vodonika i jedan atom kiseonika).<\/p>\n<p>Hrana koju jedemo po pravilu je mje\u0161avina razli\u010ditih sastojaka, pa se njen hemijski sastav izra\u017eava kroz dijelove pojedinih komponenti. Dijelovi komponenti presudno odre\u0111uju sastav stvari, a male varijacije u strukturi mogu zna\u010diti velike razlike u kona\u010dnom proizvodu.<\/p>\n<p>Stoga razlika u broju i sastavu molekula ne govori ba\u0161 ni\u0161ta o kona\u010dnom izgledu ili u\u010dinku proizvoda. Najbolji primjer je vodonikov peroksid (H2O2) koji koristimo kao antiseptik. Iako ga od vode dijeli doslovno samo jedan atom kiseonika, niko razuman ne\u0107e povjerovati da je voda opasna za zdravlje samo zato \u0161to je sli\u010dna vodonik-peroksidu.<\/p>\n<ol start=\"3\">\n<li>Pun je opasnih transmasti?<\/li>\n<\/ol>\n<p>Nisu svi margarini isti. U samim po\u010decima proizvodnje neki su imali visoke udjele transmasti. Tada se uop\u0161te nije znalo kakav je njihov uticaj na ljudski organizam. Tek u proteklih dvadesetak godina istra\u017eivanja su povezala transmasti s ve\u0107om u\u010destalosti kardiovaskularnih bolesti.<\/p>\n<p>Proizvo\u0111a\u010di margarina brzo su reagovali, promijenili standarde proizvodnje i po\u010deli da koriste pobolj\u0161ane procese. Rezultat su margarini od sirovina visokog kvaliteta, prakti\u010dno bez imalo transmasti.<\/p>\n<ol start=\"4\">\n<li>Pove\u0107ava holesterol u krvi?<\/li>\n<\/ol>\n<p>Upravo suprotno! S obzirom na to da se proizvodi od biljnih ulja i uop\u0161te ne sadr\u017ei holesterol, margarin mogu konzumirati i osobe koje pate od povi\u0161enog holesterola u krvi. Savjeti o izbjegavanju masno\u0107a u prehrani danas se smatraju pogre\u0161nima, \u010dak i potencijalno \u0161tetnima.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina stru\u010dnjaka za ishranu savjetuje da nam masno\u0107e \u010dine do 30 odsto dnevnog unosa kalorija, kod djece \u010dak i do 40 odsto, jer su masno\u0107e najva\u017eniji izvor energije za tijelo. Pritom bi dvije tre\u0107ine masno\u0107a trebalo da \u010dine nezasi\u0107ene masne kiseline, a upravo je to koli\u010dina masno\u0107a koja je uobi\u010dajena u margarinima.<\/p>\n<p>RTS<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mo\u017eemo ih nazivati urbanim mitovima, dezinformacijama ili zabludama \u2013 svima je poznato da oko margarina ve\u0107 dugo kru\u017ee pri\u010de u koje je vrlo lako povjerovati. Iako ih je lako osporiti, a nemogu\u0107e dokazati, one su ipak jo\u0161 uvijek tu oko nas. Ima li margarin transmasti (zajedni\u010dko ime za nezasi\u0107ene masti sa transizomernim masnim kiselinama, koje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-182403","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182403","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=182403"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182403\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=182403"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=182403"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=182403"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}