{"id":182243,"date":"2015-06-08T08:00:33","date_gmt":"2015-06-08T06:00:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=182243"},"modified":"2015-06-12T10:33:49","modified_gmt":"2015-06-12T08:33:49","slug":"provizorijum-makedonija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/06\/08\/provizorijum-makedonija\/","title":{"rendered":"Provizorijum Makedonija"},"content":{"rendered":"
\"BiljanaPi\u0161e: Biljana Vankovska <\/em>
\n<\/strong><\/address>\n

 <\/p>\n

Makedonija, jednom poznata kao \u201eoaza mira\u201c usred krvavog raspada Jugoslavije, a kasnije (nakon 2001.) i kao \u201euspje\u0161na pri\u010da\u201c me\u0111unarodnog statebuildinga, sada je samo provozorijum. Onako kao \u0161to na simboli\u010dkom nivou spomenici neslavnog \u201eSkopja 2014\u201c stoje prazni, li\u0161eni su\u0161tine i estetike, tako su i dr\u017eavne institucije samo fasade u dvomilionskom Potemkonovom selu. Prije eskalacije posljednje politi\u010dke krize, moglo se govoriti i elaborirati naduga\u010dko i na\u0161iroko o slabim institucijama, o fingiranju vladavine prava, o neslobodi medija, o privatizaciji javne vlasti – i generalno, o jo\u0161 jednoj hibridnoj demokratiji. Takva demokratija sa atributima, a sa autokratskom su\u0161tinom, nije uop\u0161te rijetkost na podru\u010dju tzv. zapadnog Balkana.<\/p>\n

Ova teku\u0107a kriza koju ve\u0107 nazivaju makedonskim Majdanom je ponovo dovela do involviranja tzv. me\u0111unarodne zajednice u njeno rje\u0161avanje. Retrospektiva uklju\u010divanja EU i SAD u unutra\u0161nje krize pokazuje tendenciju slabljenja autoriteta i kapaciteta da se stvari postave na tragu onoga \u0161to je uspostavio proces statebuilding-a nakon 2001. Zato ne za\u010du\u0111uje to \u0161to je ovog puta njihovo involviranje postalo katalizator ultimativnog demontiranja Makedonije kao dr\u017eave. Razumije se, to ne zna\u010di da se iza ovog posredovanja krije nekakva konspiracija ili namjera da Makedonija prestane postojati; naprotiv, ono \u0161to je decenijama bio \u201elijek\u201c za slabu dr\u017eavu sada samo pokazuje kontraindikacije takve terapije, koja umjesto izgradnje i ja\u010danje institucija – sada ih de facto<\/em> razgra\u0111uje.<\/p>\n

U smislu teorije Davida Chandlera, oni koji su bili tutori u procesu statebuildinga, zamijenili su demokratizaciju spoljnim institucionalnim in\u017eenjeringom. U ovakvim okolnostima, mir je mogu\u0107 samo bez istinske politike, a uz pomo\u0107 raznih ambasadora koji se pona\u0161aju kao gubernatori koji znaju \u0161ta je najbolje za narod i kako disciplinovati elite. Po obi\u010daju u ovakvim okolnostima, dr\u017eavni kolaps se sada pripisuje lokalcima, koji, eto, nisu kadrni da vode dr\u017eavu. Onaj koji je uspostavio institucije i pravila sada ih mo\u017ee zaobi\u0107i ili raspustiti, prema imperativu trenutka.<\/p>\n

Ako su 2001. pregovori me\u0111u stranama u sukobu bili vo\u0111eni u Ohridu, sada se odvijaju u Strazburgu, Briselu ili u privatnoj rezidenciji ambasadora EU u Skopju. Dileme nema da je format identi\u010dan! Na jednom se mjestu skupe pretstavnici \u010detiri najve\u0107e stranke (po dvije iz svakog etni\u010dkog bloka), garanti dogovorenog su pretstavnici EU i SAD, dok je u ovom slu\u010daju komesar Hahn odigrao ulogu hroni\u010dno otsutnog predsjednika Ivanova. Rezultat posljednjeg skupa se sveo na klju\u010dnu poruku da izlaz iz krize le\u017ei u (jo\u0161 jednim prijevremenim) izborima na prolje\u0107e 2016, dok \u0107e u me\u0111uvremenu ( neki tranzicioni period, kako se ka\u017ee) institucije biti osposobljene da rade ono zbog \u010dega su i stvorene, a \u0161to do sada nisu uspjele posti\u0107i.<\/p>\n

Novinari, pa i dobar dio javnosti, su se fokusirali na ono pojavno, vidljivo, na spektakl i seir: najbrojnije analize su bile one oko toga koji je strana\u010dki lider pokazao happy face, \u010diji je govor tijela pokazivao pobjedni\u010dki ili luzerski stav dok je komesar Hahn govorio u njihovo ime na konferenciji za novinare. Samo su neki primijetili tragi\u010dnu su\u0161tinu ovog \u010dina provozorijuma, kao i to da u ovakvom politi\u010dkom ratu pobjednika ne mo\u017ee biti.<\/p>\n

Ono \u0161to se nije desilo \u010dak ni one ratne 2001. godine, desilo se sada: parlament je fakti\u010dki ve\u0107 raspu\u0161ten, ne pretstavlja nikoga, figurira kao prazna \u0161koljka. Eksperti koji ovih dana defiluju ispred TV kamera nisu objasnili da prema makedonskom Ustavu niti jedna druga institucija nema ovla\u0161\u0107enje da raspusti parlament; to mogu u\u010diniti jedino poslanici sami. Osim toga, to je i jedini na\u010din da se do\u0111e do raspisivanja prevremenih izbora. Potpisi strana\u010dkih lidera i me\u0111unarodnih posrednika su zna\u010dili derogiranje Ustava, njegovo pretvaranje u toalet papir. Narodni poslanici, oni koji su nosioci narodnog suvereniteta, ne samo da nisu bili ni konsultovani, nego nisu ni reagovali na vijest da je neko u njihovo ime donio odluku da \u0107e se \u201edobrovoljno\u201c samoraspustiti po\u010detkom slede\u0107e godine. I pored toga \u0161to je ve\u0107 odavno jasno da je parlament postao samo instrument u rukama izvr\u0161ne vlasti, a poslanici – poslu\u0161nici pred strana\u010dkim liderima, ipak iznena\u0111uje \u0161utnja, \u010dak i ekspertske javnosti.<\/p>\n

S pravom, predsjednik Ivanov je pretmet podsmjeha: u po\u010detku je \u201emudro\u201c \u0107utao i medijatorsku ulogu prepustio strancima, da bi zatim poslao poruku kojom pozdravlja postignuti sporazum. \u0160to se sudske vlasti ti\u010de, ona je oduvijek bila najslabija karika u sistemu podjele vlasti. Njeno funkcionisanje je oduvijek bilo pod trojnim pritiscima: od strane izvr\u0161ne vlasti, opozicionih protesta ispred objekata gde su se odvijali procesi, ali i me\u0111unarodnih kritika, pa i \u201ecrnih lista\u201c. Mo\u017eda zato niko nije ni primijetio da je Zoranu Zaevu, optu\u017eenog za te\u0161ko krivi\u010dno djelo protiv dr\u017eave, paso\u0161 bio vra\u0107en po nalog stranih medijatora da bi mogao putovati tamo gdje se pregovara. U tzv. tranzicionom periodu pravi\u010dnog su\u0111enja ne\u0107e biti ni u slu\u010daju \u201ePu\u010d\u201c, ni u slu\u010daju navoda iz politi\u010dkih bombi: jedni se pla\u0161e, a drugima je malo ovakvo sudstvo, pa zahtijevaju Nirnber\u0161ki ili bar Ha\u0161ki tribunal.<\/p>\n

Iza ovog krokija dr\u017eavnog raspada stoji mnogo dublja eksplikacija, ali to je vjerovatno materijal za neki (nebitni) nau\u010dni rad sa famoznim impact factor-om. Sublimirano re\u010deno, projekat me\u0111unarodnog state buildinga je kolabirao. Makedonija strada o jatrogene bolesti, izazvane (me\u0111unarodnim) medicinskim tretmanom koji je vi\u0161e mario o odr\u017eavanju stabilnosti i etni\u010dkog mira, nego o igradnji kontrolnih demokratskih mehanizama. Sada umjesto ozdravljenja, pacijent polako umire. Da ironija bude ve\u0107a, u ovom trenutku i sama ljekarska ekipa je izgubila kredibilitet jer od nje se zahtijeva da amputira nositelje vlasti izabrane na izborima.<\/p>\n

U vrijeme kada se dr\u017eava modelirala po libanskom modelu power-sharinga, sa korumpiranim i militantnim elitama – reakcija nije ni bilo. Sve, sve, samo da bude mira. Tokom vi\u0161egodi\u0161njih pritisaka za promjenu imena, bilo je nezamislivo re\u0107i \u201eNE\u201c, \u0161to zbog stranih aktera, a \u0161to zbog opozicije koja bi optu\u017eivala da je to nacionalizam. Ali, sada kada je u pitanju borba za vlast, lider opozicije je zauzeo titovski stav i komesaru Hahnu uzviknuo \u201eNe!\u201c Odluka da ne otputuje na pregovore u Brisel je bila reakcija na komesarov nastup u Va\u0161ingtonu. Pala je odluka: Hahnu se ne mo\u017ee vjerovati, pristrasan je, \u017eeli da za istim stolom okupi Hitlera i Jevreje i jo\u0161 da te\u017ei kompromisu. Opozicioni novinar optu\u017euje: Hahn je kriv jer ne tra\u017ei hitno skidanje sa vlasti banditske, nelegitimne, kriminalne i psihopatske vlasti u Makedoniji! Neki su dodali da je komesar bio potkupljen, a biv\u0161a predsjednica Helsin\u0161kog komiteta poziva na proteste ispred sjedi\u0161ta EU za smjenu Hahna. (Istini za volju, ovakvih reakcija nije bilo kada je evroposlanik i specijalni izvje\u0161ta\u010d za Makedonuju Richard Howitt poru\u010dio vlastima da ne smijeju uhapsiti lidera opozicije jer \u0107e u suprotnom on do\u0107i da brani dfemokratiju na makedonskim ulicama sa demonstrantima.)<\/p>\n

Prilikom posljednje posjete, Hahn je zaista do\u0161ao sam u misiju, jer je evroposlanike uhvatio makedonski sindrom sva\u0111e. Tako, ne samo da se makedonska kriza internacionalizovrala, nego su se i evropske institucije makedonizirale. \u0160alu na stranu, u ovom trenutku niti Makedonija raspola\u017ee kapacitetom i mudro\u0161\u0107u da sama iza\u0111e iz duboke dr\u017eavne krize, niti postoji tre\u0107a strana koja bi u\u017eivala povjerenje kod strana u sukobu.<\/p>\n

Kao i u svakom drugom konfliktu, pojednostavljena slika insistira na postojanje samo dvije sukobljene strane, ali stvarnost je uvijek daleko slo\u017eenija. U Makedoniji je javnost podijeljena i po politi\u010dkoj i po etni\u010dkoj liniji, a podjele postoje \u010dak i u antigruevisti\u010dkom kampu (izme\u0111u pokreta \u201eGra\u0111ani za Makedoniju\u201c, koji je pod pokroviteljstvom socijaldemokrata, i samoorganizovanog pokreta mladih ljudi pod nazivom \u201eProtestujem\u201c). Aktivisti se ovih dana na sve strana razbacuju te\u0161kim rije\u010dima i konceptima, pa mije\u0161aju autokratiju, despotiju, diktaturu, totalitarizam, neofa\u0161izam – sve im to do\u0111e isto; oni iz suprotnog kampa odgovaraju optu\u017ebama o izdajnicima, pla\u0107enicima, kanvasovcima, itd. Tu je i albanski pokret \u201eBesa\u201c, koja ru\u0161i idilu o bratstvu-jedinstvu i izlazi sa radikalnim etni\u010dkim zahtjevima, koji ponovo na kraju vode ka mijenjanju paloma-ustava.<\/p>\n

Titoizam kod Zaeva je kratko trajao i izvjesno je da \u0107e se pojaviti na briselskim pregovorima 10. juna. Ipak u rukuvu i dalje nosi d\u017eoker novih politi\u010dkih bombi, posebno onih koje bi trebale dovesti do etni\u010dku mobilizaciju Albanaca. Bar formalno, Gruevski na svojoj strani ima institucionalne mehanizme (\u010dinjenica je da bez glasanja njegovih poslanika u parlamentu ne mo\u017ee do\u0107i do prijevremenih izbora). EU izlazi praznih ruku i ne\u010diste savjesti zbog toga \u0161to desetak godina dr\u017ei Makedoniju ni na nebu ni na zemlji zbog problema sa imenom: ona nema vi\u0161e kredibilne \u0161argarepe, nema ni \u0161tapa, a \u010dak i ne u\u017eiva povjerenje ho\u00adnest bro\u00adker-a. U zemlji postaju sve glasniji oni koji bi se vi\u0161e kladili na EU \u201ebuldo\u017eere\u201c tipa Karla Bildta, Petera Feita ili Victoria (Fuck the EU) Nuland.<\/span><\/span><\/span> Ne zna se da li su naivni ili ne\u0161to drugo, jer sa takvim posrednicima ni ovaj provozorijum ne mo\u017ee opstati, a demokratska zajednica je mogu\u0107a onoliko koliko i u Libiji.<\/p>\n

Nova Makedonija<\/a>
\nPrevod je autorkin<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Projekat me\u0111unarodnog state buildinga je kolabirao. Makedonija strada o jatrogene bolesti, izazvane (me\u0111unarodnim) medicinskim tretmanom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":180260,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-182243","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182243","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=182243"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182243\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/180260"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=182243"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=182243"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=182243"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}