{"id":181894,"date":"2015-06-03T08:24:28","date_gmt":"2015-06-03T06:24:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=181894"},"modified":"2015-06-03T08:29:44","modified_gmt":"2015-06-03T06:29:44","slug":"moramo-nauciti-promisljati-drzavu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/06\/03\/moramo-nauciti-promisljati-drzavu\/","title":{"rendered":"Moramo nau\u010diti ‘promi\u0161ljati dr\u017eavu’"},"content":{"rendered":"
Pi\u0161e: Nina Power<\/strong><\/address>\n

\"NinaU dana\u0161nje su vrijeme borbe za zajedni\u010dka dobra i prosvjedi protiv mjera \u0161tednje mizanscena svakodnevice. Desnica preuzima glavnu rije\u010d u mnogim zemljama, pa tako i u Velikoj Britaniji. Autorica u svom kratkom odgovoru na pitanje “Kako izgleda budu\u0107nost socijalizma?” ukazuje na potrebu da se iznova promisli uloga dr\u017eave: “Budu\u0107nost socijalizma izgledat \u0107e kao kombinacija ekonomskog upravljanja, brige o okoli\u0161u, brige za drugoga, uva\u017eavanja diferencijalnih potreba te spremnosti da se prihvati kako je svijet utemeljen na kolektivnosti neusporedivo zanimljiviji i uzbudljiviji od onoga koji je utemeljen na stjecanju i izolaciji.”<\/p>\n

Svakom stanovniku Velike Britanije, u kojoj je politika upravo naglo skrenula udesno, bit \u0107e opro\u0161teno razmi\u0161ljanje da socijalizam – zajedni\u010dko vlasni\u0161tvo nad resursima, slobodan pristup uslugama koje su utemeljenje na potrebama, suradnji, pa \u010dak i korak na putu u komunizam – izgleda kao daleka budu\u0107nost. Umjesto toga, mogli smo svjedo\u010diti brzoj i gotovo potpunoj rasprodaji i privatizaciji svega \u0161to je moglo u jednom trenutku biti u nadle\u017enosti dr\u017eave: zdravstvo, transport, obrazovanje, vode, \u0161ume, po\u0161te, stanovanje. Sve zamislivo \u0161to bi se moglo dijeliti ili poslu\u017eiti kao potpora potrebitima stavljeno je na dra\u017ebu – politika se vi\u0161e ne brine za ljude ili op\u0107e dobro – ve\u0107 o dioni\u010darima, privatnim interesima, zemljoposjednicima, \u201eobiteljima koje naporno rade\u201c, poreznim obveznicima, te istovremeno, paradoksalno-no-ne-uistinu, korporacijama koje izbjegavaju pla\u0107anje poreza, ne-domicilnom bogatom djelu stanovni\u0161tva, poreznim uto\u010di\u0161tima i svakome tko kupuje nekretnine kao investicije, neovisno koliko prazne i ru\u0161evne te stambene jedinice mogu postati.<\/p>\n

\u010cini se kako je ideale socijalizma pomeo plimni val osobnih interesa. U me\u0111uvremenu, izgleda da su od dr\u017eave preostali tek njezini represivni elementi, sve ono \u0161to me\u0111usobno razdvaja ljude – policija, sudovi, zatvori, sigurnosne mjere, nadzor. No kako bismo trebali razmi\u0161ljati o dr\u017eavi? Kao \u0161to je Tony Judt svojevremeno napisao: \u201eMoramo zapo\u010deti s dr\u017eavom: kao utjelovljenjem kolektivnih interesa, kolektivnih potreba i zajedni\u010dkih dobara. Ne\u0107emo dospjeti daleko ukoliko nismo u stanju jo\u0161 jednom nau\u010diti \u201ekako promi\u0161ljati dr\u017eavu\u201c.\u201c Iako je Judt \u010desto bio kriti\u010dan prema ljevici, bio je u pravu kada je ukazao na va\u017enost promi\u0161ljanja o dr\u017eavi te kakva bi njezina uloga mogla i trebala biti u svakom progresivnom socijalisti\u010dkom projektu. Mogli bismo po\u017eeljeti zapo\u010deti upravo ovdje: o\u010dito je ideja da su ljudska bi\u0107a samodostatne individue ideolo\u0161ka i pogre\u0161na. Kao ljudska bi\u0107a, zbog vlastita zdravlja i blagostanja, u velikoj smo mjeri ovisni o mirijadama drugih kolektiviteta. Te se potrebe mno\u017ee kod mladih, starih, bolesnih, osoba s invaliditetom, nezaposlenih, i tako dalje \u2013 te\u0161ko da se radi o neznatnom postotku stanovni\u0161tva! Kako na ljevici, tako i na desnici, ako kao glavnu premisu ne postavimo homo economicusa – \u201eracionalnog\u201c, prora\u010dunatog, izoliranog \u010dovjeka – ve\u0107 ranjivost i potrebitost kao elementarnu istinu o \u010dovje\u010danstvu, mogli bismo iznova razmisliti na koji na\u010din djelovati bez dr\u017eave.<\/p>\n

Kako danas, u doba prekarizacije rada, dru\u0161tvene atomizacije i masivne nejednakosti, iznova promi\u0161ljati socijalizam? \u0160to mo\u017eemo preuzeti? \u0160to nam jo\u0161 uvijek pripada? Mnogi su mislioci poku\u0161ali ukazati na odre\u0111ene oblike dru\u0161tvenih odnosa – komunikacija, ljubaznost, suradnja – koji se, kako se \u010dini, odupiru svo\u0111enju na ekonomsku vrijednost, \u0161to naravno, nije isto kao izjaviti da te stvari ne mogu biti komodificirane: posve smo svjesni da se pa\u017enju, brigu i ljubav mo\u017ee \u201ekupiti\u201c. Iz toga proizlazi pitanje: je li ostalo i\u0161ta od kolektivne \u010dovje\u010dnosti \u0161to bi moglo poslu\u017eiti kao temelj za ideju socijalizma u budu\u0107nosti? \u0160to s na\u0161im odnosom prema okoli\u0161u? Usprkos nasilnom opusto\u0161ivanju zemlje od strane energetskih tvrtki i masovnih proizvo\u0111a\u010da, ve\u0107ina ljudi protivi se uni\u0161tavanju okoli\u0161a, bilo na osobnoj ili na kozmi\u010dkoj razini. Mo\u017eemo li se ujediniti oko zajedni\u010dke brige za okoli\u0161? Izvjesno je da promjene pona\u0161anja koje bi bile dovoljne za ubla\u017eavanje daljnje \u0161tete po okoli\u0161 moraju biti \u0161irokog razmjera – ne mogu se svesti tek na djelovanje pojedinaca koji recikliraju ku\u0107anski otpad.<\/p>\n

Pored ve\u0107 postoje\u0107ih oblika suradnje i nesebi\u010dnog kolektivnog pona\u0161anja, postoje i mjesta koja zadr\u017eavaju odre\u0111enu vrstu neovisnosti od kapitalisti\u010dke misli koja podrazumijeva da se svatko bori za sebe u svojevrsnoj hobsijanskoj distopiji u kojoj je mu\u0161karac prema \u017eeni vuk koja je vuk prema \u017eeni koja je prema mu\u0161karcu vuk: trebali bismo se ugledati na zemlje u kojima bezuvjetni temeljni dohodak stvara svojevrsnu sigurnosnu mre\u017eu (iako se, naravno, na nacionalnoj razini ovakva odredba mo\u017ee podjednako iskoristiti da se \u201edruge dr\u017ei izvan nje \u2013 stoga bi, pod pretpostavkom da moramo zadr\u017eati novac u jednad\u017ebi, globalni temeljni dohodak bio revolucionarniji potez). Trebamo obratiti pozornost na aktualne borbe usmjerene ka o\u010duvanju zajedni\u010dkog karaktera zajedni\u010dkih dobara: borba protiv privatizacije zajedni\u010dkih dobara – zajedni\u010dkih resursa \u2013 jo\u0161 uvijek nije zavr\u0161ena u mnogim dijelovima svijeta, neovisno kako to mo\u017eda izgledalo iz pozicije zemalja koje su u ve\u0107oj mjeri neoliberalizirane.<\/p>\n

Budu\u0107nost socijalizma izgledat \u0107e kao kombinacija ekonomskog upravljanja, brige o okoli\u0161u, brige za drugoga, uva\u017eavanja diferencijalnih potreba te spremnosti da se prihvati da je svijet utemeljen na kolektivnosti neusporedivo zanimljiviji i uzbudljiviji od onoga koji je utemeljen na stjecanju i izolaciji.<\/p>\n

Slobodni filozofski<\/a>\/Ideas.aeon.co<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Budu\u0107nost socijalizma izgledat \u0107e kao kombinacija ekonomskog upravljanja, brige o okoli\u0161u, brige za drugoga…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-181894","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/181894","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=181894"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/181894\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=181894"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=181894"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=181894"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}