{"id":181821,"date":"2015-06-02T10:48:06","date_gmt":"2015-06-02T08:48:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=181821"},"modified":"2015-06-02T10:55:07","modified_gmt":"2015-06-02T08:55:07","slug":"autizam-i-djeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/06\/02\/autizam-i-djeca\/","title":{"rendered":"Autizam i djeca"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-181823\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/autizam-terapija-sa-konjima-300x225.jpg\" alt=\"autizam, terapija sa konjima\" width=\"300\" height=\"225\" \/>Prema novoj studiji iz SAD, od autizma \u010de\u0161\u0107e boluju dje\u010daci nego djevoj\u010dice, ali oboljele djevoj\u010dice pate od ve\u0107eg socijalnog deficita, ve\u0107ih emocionalnih problema i slabijih komunikacionih vje\u0161tina, prenosi portal Krstarica.<\/p>\n<p>Dosada\u0161nje studije su upore\u0111ivale pona\u0161anje i razlike dje\u010daka i djevoj\u010dica sa autizmom, a ova studija upore\u0111uje autisti\u010dne dje\u010dake i djevoj\u010dice sa djecom normalnog razvoja. Rezultati su bili iznena\u0111uju\u0107i i za nau\u010dnike, jer nijesu o\u010dekivali toliku razliku kod djevoj\u010dica.<\/p>\n<p>Prema studiji, u SAD jedna od 68 djevoj\u010dica je autisti\u010dna, dok je dje\u010daka sa autizmom \u010detiri puta vi\u0161e. Me\u0111utim, problem je u tome \u0161to kod devoj\u010dica autizam ima tendenciju da se dijagnostikuje i u kasnijim godinama mnogo \u010de\u0161\u0107e nego kod dje\u010daka.<\/p>\n<p>Studija je upore\u0111ivala podatke 33 djevoj\u010dice sa autizmom i 31 djevoj\u010dice normalnog razvoja. Isto tako, upore\u0111ivani su podaci 153 dje\u010daka sa autizmom u odnosu na 58 dje\u010daka normalnog razvoja. Prosje\u010dno, djeca koja su u\u010destvovala u istra\u017eivanju imala su samo tri godine. Rezultati su analizirani na osnovu odgovora roditelja i prisustva i obima socijalnih o\u0161te\u0107enja kod djece.<\/p>\n<p>Rezultati pokazuju da je te\u0161ko utvrditi razlike me\u0111u autisti\u010dnom djecom suprotnih polova, jer su nalazi formirani na osnovu odgovora roditelja koji mogu biti neobjektivni. Rezultati moraju biti utvr\u0111eni nekim drugim objektivnim mjerilima. Primije\u0107eno je druga\u010dije sagledavanje autizma kod roditelja djevoj\u010dica u odnosu na roditelje dje\u010daka.<\/p>\n<p>Prve reakcije ljekara i nau\u010dnika na ovu studiju zaista su pozitivne. Oni pozdravljaju svaku studiju o autizmu, jer poma\u017ee u razumijevanju poreme\u0107aja, a sada i u razlikama djevoj\u010dica i dje\u010daka. Studija je korisna i zbog toga \u0161to pru\u017ea uvid u razli\u010dite grupe stanovni\u0161tva sa autizmom.<\/p>\n<p>Rezultati studije za sada su preliminarni, ali bi zato budu\u0107a istra\u017eivanja trebalo vi\u0161e pa\u017enje da obrate na gene djece kod kojih se razvio autizam, kao i na sve faktore \u017eivotne sredine koji su u vezi sa tim genima \u2013 navodi se na kraju studije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema novoj studiji iz SAD, od autizma \u010de\u0161\u0107e boluju dje\u010daci nego djevoj\u010dice, ali oboljele djevoj\u010dice pate od ve\u0107eg socijalnog deficita, ve\u0107ih emocionalnih problema i slabijih komunikacionih vje\u0161tina, prenosi portal Krstarica. Dosada\u0161nje studije su upore\u0111ivale pona\u0161anje i razlike dje\u010daka i djevoj\u010dica sa autizmom, a ova studija upore\u0111uje autisti\u010dne dje\u010dake i djevoj\u010dice sa djecom normalnog razvoja. Rezultati [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-181821","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/181821","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=181821"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/181821\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=181821"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=181821"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=181821"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}