{"id":181644,"date":"2015-05-31T08:00:53","date_gmt":"2015-05-31T06:00:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=181644"},"modified":"2015-05-30T21:49:53","modified_gmt":"2015-05-30T19:49:53","slug":"filozofija-bijede","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/05\/31\/filozofija-bijede\/","title":{"rendered":"Filozofija bijede"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-181645\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/filip-david-foto-laguna-300x220.jpg\" alt=\"filip david, foto laguna\" width=\"300\" height=\"220\" \/>Pi\u0161e:Filip David<\/p>\n<p>Na\u0161e doba poznaje razli\u010dite oblike bede. Beda mo\u017ee biti materijalna i duhovna. Beda obuhvata pojedine slojeve stanovni\u0161tva, ili \u010ditave narode i kontinente. Materijalna beda ponegde i katkad postaje razlog otporu i pobunama, ru\u0161enju postoje\u0107eg na\u010dina \u017eivota, dok duhovna beda slabi svaki otpor i \u017eivot pretvara u baru\u0161tinu i kal.<\/p>\n<p>U ovom na\u0161em delu sveta gde je kroz istoriju sila krojila zemljopisne mape i sudbine naroda, sa\u010duvano je strahopo\u0161tovanje prema fizi\u010dkoj sili, a prezir i omalova\u017eavanje za duhovne vrednosti. Tu postoje razna lica bede: dopunjuju se, jedna iz drugog proizlaze. Tirani i tiranija ome\u0111ivali su njegove granice. Na bezobzirnom ugnjetavanju zasnivana su carstva. Bezobzirnost je pretvorena u stil \u017eivota. Mali, jedva vidljivi plami\u010dci bili su dovoljni da raspire velike, nesagledive, pusto\u0161ne po\u017eare. Kap mr\u017enje pretvarala se u okean mr\u017enje. Li\u010dne netrpeljivosti u netrpeljivosti me\u0111u narodima, sukobi me\u0111u bra\u0107om u ratove najlju\u0107ih, nepomirljivih i krvno zava\u0111enih neprijatelja.<\/p>\n<p>Beda je zapravo ovde trajno stanje. Beda stvara ropske karaktere tako po\u017eeljne u svim oblicima despotija. Beda ne proizlazi samo iz materijalne neima\u0161tine, ona se najuspe\u0161nije proizvodi u ljudskim glavama. Patnja stvara samilost, ali beda ne. Iz siroma\u0161tva mo\u017ee da proizi\u0111e solidarnost, ali iz bede jedino mr\u017enja. Jad i nesre\u0107a mogu da stvore ponosite i odva\u017ene ljude, beda stvara niske i ponizne. Svi oblici bede su poni\u017eavaju\u0107i.<\/p>\n<p>Strahota bede prodire do su\u0161tine ljudskoga, kvari neiskvareno, zamra\u010duje nevinost, uni\u0161tava ponositost. Beda je i bolest ljudskog uma: hrabre pretvara u kukavice, \u010dasne u dou\u0161nike, mudre u sumanute. Filozofija bede glasi: svi se izjedna\u010dujemo u ni\u0161tavnosti i podlosti.<\/p>\n<p>Upravo to: su\u0161tastvena beda gora je od svake oskudice, neima\u0161tine, ubo\u017eni\u0161tva i besparice. Ona ozna\u010dava onaj stepen ljudske ni\u0161tavnosti u kojem sve vrednosti postaju obezvre\u0111ene, a smisao izgubljen. To je stanje moralne zakr\u017eljalosti, gluposti i tuposti. Bedasto\u0107a je najte\u017ei oblik ljudskog duha. Drugo ime za bednika je ni\u0161tarija, ljudska r\u0111a, a najgori oblik duhovne bede naziva se nitkovlukom. Materijalna, moralna i duhovna beda ra\u0111aju obilato taj soj ni\u0161tarija.<\/p>\n<p>Oko nas vidimo plodove bede: naopaki redosled vrednosti, uni\u0161tavanje kulturne tradicije, depresiju, korumpiranost, brisanje razlika izme\u0111u uzvi\u0161enog i niskog. Krijum\u010dari, lopovi i zlo\u010dinci zauzimaju va\u017ena mesta u dru\u0161tvenoj hijerarhiji. \u201eNe misli svojom glavom, nego glavom onoga od koga zavisi\u0161! Mo\u017ee se i preko le\u0161eva, ako to donosi nekakvu korist!\u201c \u2013 to su \u017eivotne devize koje elemini\u0161u i ponos i \u010dast, i stid i sram.<\/p>\n<p>Dug \u017eivot u bedi, prihvatanje nemo\u0107i kao \u017eivotnog usuda i poniznosti kao \u017eivotnog stava, stvorili su poseban mentalitet koji se prenosi sa generacije na generaciju. Izuzeci se pretvaraju u pravilo, mane dobijaju privid vrlina, izopa\u010denosti se cene kao primeri za ugled, niskost i grabe\u017e progla\u0161avaju se za statusne simbole. Trulost i pokvarenost diktiraju vladaju\u0107i stil \u017eivota. Na jednoj strani cveta nevi\u0111ena rasko\u0161, na drugoj najdublje siroma\u0161tvo. Pamet se meri zlatom i markama. Filozofija bede je nauka dru\u0161tva u dugotrajnoj duhovnoj agoniji.<\/p>\n<p>Filozofiju bede finansiraju oni koji su sva materijalna dobra prigrabili za sebe, obja\u0161njavaju\u0107i kako ugodan i prijatan \u017eivot kvari \u010doveka, omek\u0161ava i slabi njegovu otpornost. Iz svojih zlatnih dvoraca poru\u010duju narodu da je ovo jo\u0161 dobro u odnosu na ono \u0161to mo\u017ee biti. Beda je po filozofima ovoga stanja peduslov za zdravlje. Iz nje se ra\u0111aju vitalnost i otpornost. Sit stomak stvara lenjivce, a obilje proizvodi meku\u0161ce. Od mnogo kulture se ludi, od \u010ditanja postaje zamlata i zanesenjak, dok previ\u0161e moralnih skrupula kvari biznis. Sve to znaju iz sopstvenog iskustva.<\/p>\n<p>Tupost i moralna zakr\u017eljalost progla\u0161avaju se u civilizaciji bede dostignu\u0107ima te civilizacije, a nasilje se predstavlja kao lekovito osloba\u0111anje vi\u0161ka snage. Zato su na ceni razbojnici, paliku\u0107e i obi\u010dne ubice. Filozofija bede proizvodi nitkove u velikim koli\u010dinama, a ni\u0161tavnost ogla\u0161ava svojom verom.<\/p>\n<p>U svojoj kranjoj posledici filozofija bede pretvara se filozofiju zla. Eti\u010dke norme se rasplinjavaju, a potom sasvim i\u0161\u010dezavaju. Ljudskim postupcima upravljaju nagoni samoodr\u017eanja ili prosta na\u010dela sile. Postaje dozvoljeno sve \u0161to je pod za\u0161titom i okriljem mo\u0107nika. \u017divot se odvija u senci ideologije banalnosti, pod vladavinom svakodnevnog ki\u010da, u umetnosti, nauci, kulturi. Ki\u010d je postao zamena za eti\u010dke kategorije, kroz ki\u010d se izra\u017eavaju bitne osobine politi\u010dkog sistema i vladaju\u0107e vrednosti dru\u0161tva u celini.<\/p>\n<p>Na ovim na\u0161im balkanskim prostorima nikada se ne smanjuje nego samo umno\u017eava koli\u010dina bede. Ovda\u0161nji narodi, bez obzira na veru i poreklo, umeju samo da trpe. Bede i ne poku\u0161avaju da se oslobode jer je ona nekako prirodno stanje. Utehu nalaze u bolu, a ne u radosti. \u017divot shvataju kao mukotrpan egzodus iz jedne nesre\u0107e u drugu. Sku\u010deni deo sveta u kojem \u017eive za njih je slika \u010dove\u010danstva. Prepu\u0161taju da o njima i njihovom \u017eivotu misle drugi, mo\u0107niji, silniji, bezobzirniji, jer nikada nisu u potpunosti raspolagali svojim \u017eivotom. Veruju demagogiji vlastodr\u017eaca vi\u0161e nego ro\u0111enim o\u010dima i sopstvenoj pameti. Sve lo\u0161e \u0161to se dogodi podrazumeva se, a kratki periodi mirnog \u017eivota sti\u017eu kao \u010disti dar sa neba. Po koli\u010dini bede u sopstvenoj istoriji, narodi sa ovog podru\u010dja veoma su bliski.<\/p>\n<p>Beda, ona celovita, potpuna i dugotrajna, ugra\u0111ena u sistem mi\u0161ljenja, pona\u0161anja, u sistem vladavine i celokupnog \u017eivota ne dolazi bez najave. Isprva se obznanjuje u jedva primetnim nagove\u0161tajima, znacima i simbolima. Ali uporno\u0161\u0107u isprva slaba\u0161nog vodenog mlaza koji je na\u0161ao jedva primetan otvor na ustavi, ona taj otvor \u0161iri dok jednog dana ne nahrupi kao poplava. A tada pod njom sve nestaje, ljudi, njihova materijalna i duhovna dobra, nestaju sela, gradovi, potopljena je \u010ditava dr\u017eava.<\/p>\n<p>Pod vodom, zna se, mogu\u0107e je jedno vreme zadr\u017eati dah, ili disati na slamku. Na kraju, ni to vi\u0161e ne poma\u017ee. Filozofija bede, preobra\u017eena u filozofiju zla, u diktat nad \u017eivotom, gu\u0161i svaki \u017eivot. Njen kona\u010dni ishod je pusto\u0161: duhovna i fizi\u010dka.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.prometej.ba\/clanak\/kultura\/filip-david-filozofija-bede-2028\">Prometej.ba<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Filozofija bede proizvodi nitkove u velikim koli\u010dinama, a ni\u0161tavnost ogla\u0161ava svojom verom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-181644","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/181644","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=181644"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/181644\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=181644"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=181644"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=181644"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}