{"id":181509,"date":"2015-05-29T08:47:05","date_gmt":"2015-05-29T06:47:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=181509"},"modified":"2015-05-29T08:47:05","modified_gmt":"2015-05-29T06:47:05","slug":"chomsky-bliski-istok-u-plamenu-zahvaljujuci-sad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/05\/29\/chomsky-bliski-istok-u-plamenu-zahvaljujuci-sad\/","title":{"rendered":"Chomsky: Bliski Istok u plamenu, zahvaljuju\u0107i SAD"},"content":{"rendered":"

\"Noam-Chomsky\"\u010clanak je prvi put objavljen u Jacobin, publikaciji koja pru\u017ea socijalisti\u010dke perspektive u politici, ekonomiji i kulturi. Po\u010detkom ovog mjeseca, Dan Falcone <\/strong>i Saul Isaacson<\/strong>, srednjo\u0161kolski nastavnici, sjeli su sa Noamom Chomskim u njegovu uredu u Cambridgeu, MA. U kratkom razgovoru koji je zarad jasno\u0107e ovdje ure\u0111en i sa\u017eet, obuhvatili su \u0161iroki raspon tema \u2013 od ideje o razvoju ameri\u010dke mo\u0107i u inozemstvu i pri\u010dama s kojima se ona opravdava; o COINTELPRO-u (opaska prevoditelja: akronim za KONTRA\u0160PIJUNA\u017dU) i doma\u0107oj represiji; o neuspje\u0161nosti mainstream medija; o odnosu Zapada prema Putinu i jo\u0161 mnogo toga. Kao i uvijek, zadovoljstvo nam je objavljivati neprocjenjiva razmatranja profesora Chomskog.<\/p>\n

Dan Falcone:<\/strong> Nedavno sam se dopisivao sa jednim va\u0161im dobrim prijateljem, Richardom Falkom, i dotakli smo se Juana Colea i njegove ideje o \u201eesencijalizmu\u201c u odnosu na muslimanski svijet. To me potaklo na razmi\u0161ljanjena koji je na\u010din esencijalizam prisutan u liberalnom obrazovanju. Na primjer, ako uzmemo jedan valjan i prikladan povod poput obrazovanje muslimanskih djevoj\u010dica, kako da se suo\u010dimo sa talibanskim ugnjetavanjem?Nedvojbena je va\u017enost suprotstaviti se ugnjetavanju, ali to suprotstavljanje se \u010desto podu\u010dava bez bilo kakvog spominjanja ameri\u010dke vanjske politike iuloge na\u0161ih me\u0111unarodnih zlo\u010dina a koji su odstranjeni iz sveukupnostitog \u0161kolskog gradiva. Ovakav vid planiranja nastave u srednjo\u0161kolskom obrazovanju dobiva hvalospjevne recenzije. Mo\u017eete li mi pomo\u0107i da se to kontekstualizira?<\/em><\/p>\n

Noam Chomsky:<\/strong> Pa, recimo, u slu\u010daju da talibansko obrazovanje poti\u010de iz Madrasa u Pakistanu, tada ga financira na\u0161 glavni saveznik, Saudijska Arabija, a inicijativa za to je do\u0161la od Reaganove administracije \u2013 po\u0161to je to tada spadalo u dio pomo\u0107i Pakistanu, prvenstveno uslijed rata protiv Rusije. Prema tome, Sjedinjene Dr\u017eave su nastojale zadr\u017eati Ruse u Afganistanu, a govore\u0107i o pobuni \u0161ef sto\u017eera CIA-e u Islamabadu vrlo je eksplicitno iznio pravi razlog. Rekao je da nas nije briga za osloba\u0111anje Afganistana, nego je cilj da \u0161to vi\u0161e Rusa budu ubijeni. Pozama\u0161an dio te pomo\u0107i bila je na\u0161a podr\u0161ka najgoroj diktaturi u Pakistanu, diktaturi generala Zia-ul-Haqa, kome smo odobrili da razvija nuklearno naoru\u017eanje.<\/p>\n

Reganovci su se pravili kao nisu znali, no naravno da su znali. Cilj je bio da i nadalje obilno financiraju diktaturu. Osim toga, radikalno su poticali \u201eislamizaciju\u201c pakistanskog dru\u0161tva. Stoga ne samo \u0161to su saudijski Arapi najekstremniji radikalni fundamentalisti u svijetu Islama nego su i neka vrsta misionara, a novaca imaju na pretek. Posjeduju isto tako i druge sektore bogatstva, a ogromne novce ula\u017eu u izgradnju d\u017eamija, kuranskih \u0161kola, i sli\u010dno, te otuda dolazi veliki broj Talibana.<\/p>\n

Dakle to\u010dno je daje na\u0161a uloga u svemu tome velika \u2013 ali je i gora od toga. Mislim, pogledajmo zabrinjavaju\u0107u povijest koja je nastala nakon ruskog povla\u010denja. Oni su iza sebe ostavili vladu Najibullaha, koja je po mnogo\u010demu bila prili\u010dno razumna. Zapravo, \u017eenama je nakon odlaska Rusa bilo u znatnoj mjeri bolje nego ikada prije, barem u Kabulu i sli\u010dnim mjestima.<\/p>\n

A sama vlada Najibullaha, koja je bila dosta popularna odr\u017eavala se sve dok se nisu zbila dva doga\u0111aja. 1) Rusi su se povukli, izvukli, i zavr\u0161ava se njihovo pru\u017eanje pomo\u0107i, i 2) SAD daju podr\u0161ku mud\u017eahedinima koji su uglavnom religiozni ekstremisti i fundamentalisti \u2013 momci koji bacaju kiselinu u o\u010di \u017eena ako nisu propisno odjevene i sli\u010dno. Oni devastiraju Kabul. Preuzimaju vlast. Bezmalo sve uni\u0161tavaju. Njihova strahovlada je do te mjere grozna da su svojim dolaskom Talibani do\u010dekani dobrodo\u0161licom.<\/p>\n

No ovaj dio povijesti poznat je i vama, zar ne? Osim toga, mnogo \u0161to nije ba\u0161 tako lijepo se od onda zbilo. Pa zato ako \u017eelite studiozan pristup obrazovanju Talibana, valja ovako: nije re\u010deno da se ne smije \u010ditati, pa tako mo\u017eete pro\u010ditati pri\u010du autorice Malala Yousafzai, koja je upravo vrlo evokativna.<\/p>\n

Ona pi\u0161e o skupini paravojnih postrojbi i njima sli\u010dnih skupina \u0161to su ih Amerikanci utemeljili. Postoji i druga literatura koja bi se mogla \u010ditati. Recimo, tu spada jedna vrlo dobra knjiga koju je napisao Anand Gopali nedavno je objavljena. Premda on u znatnoj mjeriosje\u0107a simpatiju prema postupcima SAD-a, koje on uglavnom opravdava \u201egre\u0161kama\u201c- on tvrdi da su Amerikanci zapravo obnovili Talibane jer su ih na pogre\u0161an na\u010din shvatili.<\/p>\n

Me\u0111utim, vrlo je uvjerljivo ono \u0161to on opisuje. Obuhva\u0107a sve i vrlo dobro poznaje zemlju. Detaljno opisuje na koji na\u010din su gangsteri, paravojne postrojbe i kriminalci izmanipulirali ameri\u010dke vojne snage. Primjerice, neka skupina bi im pri\u0161la i rekla da moraju napasti one de\u010dke tamo jer su oni njihovi osobni neprijatelji iako tvrde da podr\u017eavaju Talibane. Onda bi Amerikanci na te de\u010dke uputili specijalne jedinice i bombardere i prebili ih na mrtvo ime \u2013 ali na taj su na\u010din samo jo\u0161 vi\u0161e promicali Talibansku nadogradnju.<\/p>\n

Gopal u osnovi ka\u017ee da su se Talibani povukli kad su Amerikanci napali. Ali iza toga ustvari smo pospje\u0161ili njihov povratak, pa ba\u0161 zato \u0161to smo nasjeli na te manipulacije, obnovili smo ovu pobunu koju sada\u0161nja vlada vi\u0161e nije u stanju obuzdati.<\/p>\n

Dakle, prisutna je istovremena i podr\u0161ka razbojnicima \u2026<\/p>\n

To je djelomice u vrijeme Reagana bilo svrsishodno, ali je to u drugom dijelu mo\u017eda samo posljedica arogantnog neznanja. To su one situacijekad nam se \u010dini da razumijemo \u0161to treba uraditi, ali ruku na srce, o samom dru\u0161tvu nemamo pojma, pa ga zato naprosto opalimo, mo\u017eda i nehotice, te\u0161kim kova\u010dkim \u010deki\u0107em da bi na kraju isti taj \u010deki\u0107 predali najgorim kriminalnim elementima da ga upotrebe u vlastite svrhe. To je ono, neka sami razbijaju vlastite neprijatelje.<\/p>\n

Prisje\u0107am se nekih od va\u0161ih govora nakon 11. rujna, 2001. godine, kad ste spominjali kako su dosta hvaljeni radovi iz dru\u0161tvenih znanosti gdje se autori osvr\u0107u na knjige koje tvrde da Amerika ima samo jednu jedinu manu: da SAD previ\u0161e slabo reagira na zlo\u010dine \u0161to ih drugi narodi \u010dine.<\/p>\n

To se nastavlja upravo i sada. Pogledajte najnoviji broj \u010dasopisa Middle East Policy, jedan od slobodnijih, otvorenijih i najkriti\u010dnijih stru\u010dnih \u017eurnala. U pro\u0161losti zaista je bio dosta dobar, ali sada su uveli i simpozij. On zauzima ve\u0107i dio sadr\u017eaja ovog broja a u njemu sudjeluju razni ambasadori, generali, i raznolik skup krupnih zvjerki. Oni raspravljaju o problemima Bliskog Istoka, o totalnom kaosu i o tome kako pobolj\u0161ati ne\u0161to \u0161to su u pro\u0161losti poduzeli da se Bliski Istok stabilizira?<\/p>\n

Ho\u0107u re\u0107i, otkud uop\u0107e kaos u Iraku i Libiji? Tko ga je pokrenuo? To se nitko ne pita i jedino pitanje koje se postavlja je kakoprovesti pobolj\u0161avanje stabilizacije na Bliskom Istoku? Onda se naravno razglaba o elementu destabilizacije poput Irana, nedovr\u0161enoj dr\u017eavi i najve\u0107oj prijetnji svjetskom miru. Kako da oni stabiliziraju Bliski Istok?<\/p>\n

Ukoliko pratite situaciju nakon nuklearnog sporazuma, odmah je do\u0161lo do provale velikog broja komentara.Naslovna stranica New York Times-a izlazi sa jednim think piece (misaonim \u010dlankom) iz pera njihovog istaknutog mislioca, PeteraBakera. On se u osnovi sla\u017ee da se Iranu ne smije vjerovati. Zna se, ka\u017ee on, da Iran destabilizira Bliski Istok, a onda iznosi popis razloga. Svaki od njegovih razloga je pojedina\u010dno vrlo interesantan. Ipak najinteresantniji je onaj prema kojem je glavni krimen Irana taj \u0161to je podr\u017eao miliciju koja je ubijala ameri\u010dke vojnike.<\/p>\n

\u0160to \u0107e re\u0107i, kad mi napadamo i uni\u0161tavamo neku zemlju onda je to stabilizacija; a ako se ta zemlja brani, onda je to destabilizacija. U popularnoj kulturi to se predo\u010dava kao u onom u\u017easnom filmu Ameri\u010dki snajperist. Idite ga pogledati. Jo\u0161 gore od samoga filma je pi\u0161\u010devo sje\u0107anje iz \u010dega proizlazi da mu je prvo ubijanje, plijen s kojim se istinski ponosi, \u017eena s djetetom u naru\u010dju koja u ruci dr\u017ei ru\u010dnu bombu dok ameri\u010dki marinci napadaju njen grad.<\/p>\n

Napadnuti se predo\u010davaju kao divljaci, monstrumi; mi ih mrzimo. Moraju biti pobijeni. Svi gledaoci aplaudiraju. \u010cak i stranica New York Times-a posve\u0107ena umjetnosti i kulturi govori kako je rije\u010d o jednom divnom filmu. To je naprosto nepojmljivo.<\/p>\n

Govore\u0107i o nepojmljivosti i o me\u0111unarodnom terorizmu, htio sam vas pitati o doma\u0107em terorizmu. Htio bih da ka\u017eete ne\u0161to o COINTELPRO-u. O njemu se malo govori u dru\u0161tvenoj nauci ilipovijesno-obrazovnom kurikulumu. Mo\u017eete li nam ne\u0161to vi\u0161e re\u0107i o COINTELPRO-u i o va\u017enosti pou\u010davanja i u\u010denja o kontra\u0161pijuna\u017ei za jedno demokratsko dru\u0161tvo?<\/p>\n

Malo je re\u0107i da se COINTELPRO-u nedovoljno posve\u0107uje pa\u017enja. COINTELPRO je bio program FBI-a, nacionalne politi\u010dke policije, \u0161to ona u osnovi i jeste. Ona je pro\u0161la kroz \u010detiri administracije (vlade), itoga je svjesna. Po\u010dela je tijekom 1950-ih progonom Komunisti\u010dke partije. To se zatim pro\u0161irilo na pokret za nezavisnost Portorika i na pokrete ameri\u010dkih Indijanaca, pa onda na \u017eenski pokret i na cijelu Novu ljevicu. Ali glavni cilj imje bio crna\u010dki pokret.<\/p>\n

Glavni program se sastojao uizazivanja poreme\u0107aja i protezao se sve do izvr\u0161avanja neposredna politi\u010dka ubojstva. Najgori slu\u010daj bio je Fred Hampton i Mark Clark, koji su jednostavno ubijeni u gestapovski izvedenom napadu koji je postavio FBI.Crni organizatori bili su vrlo u\u010dinkoviti. FBI nije brinuo za kriminalce, ali itekako je htio goniti efikasne organizatore. Dogodilo se da je to otkriveno u sudnicama nekako u isto vrijeme kad i aferaWatergate. Ali u usporedbi sa ovim programom, Watergate je \u010dajanka, kamilica.<\/p>\n

Kad je eksponiran Watergate, New York Review me zamolio za kra\u0107i \u010dlanak i simpozij o tome. No ja sam tek bio ne\u0161to pro\u010ditao o aferi, pa sam odgovorio, \u010dujte, Watergate nam prikazuje kako poznati ljudi privatno dolaze na lo\u0161 glas a ta je \u010dinjenica uzdrmala temelje republike! Istovremeno je raskrinkan jedan nevjerojatan program koji ide sve do izvr\u0161avanja politi\u010dkih ubojstava, a to je daleko zna\u010dajnije.<\/p>\n

Slijedom pri\u010da o sitnim zlo\u010dinima mo\u0107nici se ogra\u0111uju od krupnih zlo\u010dina.<\/p>\n

Ako pogledate ju\u010dera\u0161nji New York Times, dolazi se do jedne vrlo zanimljive usporedbe izme\u0111u dviju pri\u010da. Jedna je pri\u010da na naslovnoj stranici; veliki \u010dlanak sa nastavkom. Radi se o nekom novinarski nezakonitom postupku u \u010dlanku objavljenom u magazinu Rolling Stone. Opse\u017ena je to izjava o lo\u0161em izvje\u0161\u0107ivanju. Posrijedi je zlo\u010din izobli\u010davanja, u kojoj ka\u017eu da je krimen u nedostatnosti skepticizma i to je navodno stra\u0161an \u017eurnalisti\u010dki zlo\u010din.<\/p>\n

List nadalje donosi i jedan \u010dlanak o Laosu, koji je vrlo zanimljiv. Radi se o jednoj va\u017enoj \u017eeni, ameri\u010dkoj Lao\u0161anki koja se trudi poduzeti ne\u0161to u vezi sa neaktiviranim bombama, od kojih ljudi u Sjevernom Laosu ginu. Tu navode i izvor, a pravi izvor jeFredBranfman i njegova knjiga, Voicesfromthe Plain of Jars [Glasovi iz ravnice \u0107upova]. Otuda New York Times dobiva svoje informacije.<\/p>\n

Zatim \u010dlanak ka\u017ee da je meta ameri\u010dkog bombardiranja bila Ho \u0160i Minova staza kojom su sjevernovijetnamci dolazili u Ju\u017eni Vijetnam a lao\u0161ki kolaboratori odlazili u Sjeverni Vijetnam. Ali \u0161to ka\u017eu \u010dinjenice u knjizi Freda Branfmana? Sjedinjene Dr\u017eave su napale Sjeverni Laos. Zapravo, to je vidljivo i na karti, i nije imalo bilo kakve veze sa Ho \u0160i Minovom stazom niti sa sjevernovijetnamcima.<\/p>\n

Za\u0161to su to \u010dinili? Fred to dokumentira. On citira Monteaglea Stearnsa, koji je odgovarao na pitanja Senatskog odbora za vanjsku politikuo razlozima za\u0161to se do istrebljenja bombardira ovo osamljeno podru\u010dje Sjevernog Laosa? Stearns je dao odgovor. On ka\u017ee da je do\u0161lo do zastoja u bombardiranju Sjevernog Vijetnama, a naokolo smo imali sijaset avione i nismo znali kako ih zaposliti. Zbog toga odlu\u010dismo da uni\u0161timo Sjeverni Laos.<\/p>\n

To se u New York Times-u preina\u010dilo u direktnu vladinu propagandu. A ona je apsolutno jedna kolosalna la\u017e. Ho\u0107e li se to istra\u017eivati od strane dvomjese\u010dnika za \u017eurnalizam Columbia Journalism Review? Ho\u0107e li tobiti pri\u010da za naslovnu stranicu? Ne\u0107e. To je zapanjuju\u0107a usporedba, i to svakodnevna.<\/p>\n

Saul Isaacson:<\/strong> Stephen Cohen tvrdi da smo bli\u017ei da zaratimo sa Rusijom nego u vrijeme kubanske raketne krize. Smatrate li da pretjeruje oko krize u Ukrajini?<\/em><\/p>\n

Mislim da ne. Vlada u Ukrajini koja je zasjela nakon dr\u017eavnog udara kao i parlament glasali su skoro jednoglasno tra\u017ee\u0107i \u010dlanstvo u NATO. Kao \u0161to isti\u010de Cohen i mnogi drugi, to je ne\u0161to nepodno\u0161ljivo za bilo kojeg ruskog lidera. To nam nekako do\u0111e kao da je Var\u0161avski pakt zauzeo Ju\u017enu Ameriku i sada jo\u0161 ho\u0107e da uklju\u010di Meksiko i Kanadu. Dakle, da, to je ozbiljno.<\/p>\n

Interesantan je na\u010din na koji je Putin tretiran. Mislim da je to mo\u017eda ista ona Bliskoisto\u010dna politika o kojoj sam nedavno \u010ditao, gdje je rije\u010d o pru\u017eanju podr\u0161ke ameri\u010dkom stavu u odnosu na Ukrajinu a za koji neki ozbiljni pojedinci ka\u017eu da \u0107e se tom stavu suprotstaviti Sjeverna Koreja, Islamska dr\u017eava i Stephen Cohen [jer izra\u017eavanje sumnje u ameri\u010dki stav o Ukrajini zna\u010di izlagati se prijetnjamastaljinisti\u010dkih apologeta i biti progla\u0161en otpadnikom i izlo\u017een ismijavanju].<\/p>\n

On tako\u0111er sugerira da se nalazimo na pragu novog hladnog rata.<\/p>\n

To je ozbiljno. Pa gledajte, Gorba\u010dov je pristao na ujedinjenje Njema\u010dke \u2013 \u010dak i sa njenim pristupanjem NATO-u, \u0161to je ako gledamo povijesno predstavljalo iznena\u0111uju\u0107u koncesiju. Ali posrijedi je bila i jedna usluga za uslugu (quid pro quo): da se NATO \u201evi\u0161e ne\u0107e \u0161iriti prema istoku ni za centimetar\u201c u zna\u010denju prema Isto\u010dnoj Njema\u010dkoj.<\/p>\n

Kad se jednom NATO pro\u0161irio na Isto\u010dnu Njema\u010dku, Gorba\u010dov je bio veoma ljut. Njega je obavijestila administracija George Busha Starijeg kako je to samo bilo verbalno obe\u0107anje. Nije bilo na papiru, a iz \u010dega je proizlazilo da ako si dovoljno glup da prihvati\u0161 d\u017eentlmenski sporazum sa nama, to je tvoj problem. Zatim je do\u0161ao Clinton, i pro\u0161irio NATO sve do granica sa Rusijom. A sada se i\u0161lo jo\u0161 dalje, \u010dak do Ukrajine koja je, osim povijesnim povezanostima, u samom srcu ruskih geo-strate\u0161kih interesa. To je vrlo ozbiljno.<\/p>\n

A tome se daje vrlo malo pozornosti u tisku, tako malo medijske pokrivenosti u SAD.<\/p>\n

Nije samo mala pokrivenost ve\u0107 i ono malo \u0161to se daje je suludo jer se sve svodi na to da je Putin nekakav sumanuti lu\u0111ak. Jedan \u010dlanak u nekom psiholo\u0161kom \u010dasopisu govori o tome kako Putin mora da boluje od Aspergerova sindroma, dok neki drugi \u010dlanci navode da ima o\u0161te\u0107en mozak.Pa zaboga, on vam se mo\u017ee svi\u0111ati ili ne, ali njegovi su stavovi savr\u0161eno razumljivi.<\/p>\n

Dan Falcone:<\/strong> Na kraju, mo\u017eete li komentirati o Memorijalnom muzeju holokausta i na koji na\u010din ga povezati sa doktrinom o \u201eOdgovornosti za za\u0161titu\u201c (\u201cResponsibility to Protect?\u201d) ili (R2P)? \u0160to je ameri\u010dki interes u R2P ili \u201cOdgovornosti za za\u0161titu?\u201c<\/em><\/p>\n

Memorijalni muzej holokausta ustanovljen je sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a u okviru jednog masovnog pro\u0161irenja izu\u010davanja o Holokaustu, objavljivanjima ljetopisa, i sli\u010dnih akcija. Datum ima odre\u0111eni zna\u010daj. Pravo vrijeme je trebalo biti desetlje\u0107ima ranije, ali tada se jo\u0161 nisu uspostavili ameri\u010dki odnosi sa Izraelom u ovoj dana\u0161njoj formi (nakon rata 1967.) i do\u0161lo bi do nezgodnih pitanja oko ameri\u010dkih stavova prema Holokaustu, osobito u odnosu na pre\u017eivjele.<\/p>\n

Uo\u010dljive su, tako\u0111er, bilo kakve pa makar i pribli\u017eno usporedive reakcije na ogromne ameri\u010dke zlo\u010dine, kao \u0161to su nekad bila stvarna istrebljenja autohtonog stanovni\u0161tva i uspostava radnih logora za robove koji su zapravo odigrali zna\u010dajnu ulogu u napretku zemlje. \u010cini se da je pouka jasna: mi mo\u017eemo o\u0161tro osu\u0111ivati stravi\u010dne zlo\u010dine \u0161to ih drugi \u010dine, ali samo kad to drugi \u010dine.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de R2P, postoje dvije verzije ove doktrine. Jednu je usvojila Op\u0107a skup\u0161tina UN-a. Kod nje su izmjene u odnosu na ranije rezolucije UN-a neznatne i va\u017eno je da ona odra\u017eava bitne odredbe Povelje UN-a ozabrani upotrebe sile bez odobrenja Vije\u0107a sigurnosti.<\/p>\n

Druga verzija, u izvje\u0161\u0107u povjerenstva na \u010dijem je \u010delu bio Gareth Evans, skoro je ista ali sa jednom klju\u010dnom razlikom: ona ovla\u0161\u0107uje regionalne skupine da interveniraju silom bez odobrenja Vije\u0107a sigurnosti ako smatraju da to spada u nadle\u017enosti te regionalne skupine. Postoji samo jedna regionalna skupina koja mo\u017ee postupati na taj na\u010din: NATO.<\/p>\n

Pa tako Evansova verzija u biti omogu\u0107uje NATO-u (\u0161to zna\u010di SAD-u) da posegne za silom kad god odlu\u010di da to \u010dini. To je operativna verzija. Apelira se na bezopasnu UN-ovu ina\u010dicu da opravda to pribjegavanje upotrebe sile.<\/p>\n

Slu\u010daj koji svakom pada na um bio je napad NATO-a na Srbiju u vrijeme sukoba na Kosovu, koji je ve\u0107ina u svijetu ogor\u010deno osudila ali uz aplauze zemalja \u010dlanice NATO-a, koji su to prezentirale gorostasnim doprinosom njihovoj slavi.<\/p>\n

Novi Plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160to \u0107e re\u0107i, kad mi napadamo i uni\u0161tavamo neku zemlju onda je to stabilizacija; a ako se ta zemlja brani, onda je to destabilizacija<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-181509","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/181509","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=181509"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/181509\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=181509"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=181509"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=181509"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}