{"id":180882,"date":"2015-05-20T14:31:40","date_gmt":"2015-05-20T12:31:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=180882"},"modified":"2015-05-20T14:33:16","modified_gmt":"2015-05-20T12:33:16","slug":"kako-su-nepostupali","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/05\/20\/kako-su-nepostupali\/","title":{"rendered":"Kako su (ne)postupali!"},"content":{"rendered":"

\"trafiking,Sudski savjet, Advokatska komora, predsjednici Osnovnog suda u Podgorici i Vi\u0161eg suda u Podgorici \u2013 nadle\u017eni da utvrde kr\u0161enje pravila profesionalne etike i disciplinsku odgovornost sudija, odnosno advokata koji su pristrasno i neprofesionalno postupali u krivi\u010dnom su\u0111enju protiv moldavske dr\u017eavljanke Svetlane \u010cabotarenko (S.\u010c) \u2013 oglasili su se nenadle\u017enima ili su ignorisali na\u0161e pritu\u017ebe podnijete prije pet mjeseci, propu\u0161taju\u0107i tako da izvr\u0161e zakonske obaveze u skladu sa svojim nadle\u017enostima. O\u010digledno ne postoji volja da se postupa u ovom slu\u010daju zbog stava predsjednika Vlade Crne Gore da je slu\u010daj zlostavljanja, primoravanja na prostituciju i trgovine S.\u010c. izmi\u0161ljen u politi\u010dkom cilju spre\u010davanja nezavisnosti Crne Gore. Me\u0111utim, za ovakvu tvrdnju nisu ponu\u0111eni dokazi, a oni koji su ponu\u0111eni u krivi\u010dnom postupku vo\u0111enom protiv S.\u010c. zbog krivi\u010dnog djela Davanje la\u017enog iskaza su notorni u prikrivanju trgovine ljudima. Ponavljamo da u ovom slu\u010daju na\u017ealost niko ponu\u0111ene dokaze nije kriti\u010dno sagledavao, jer su i sudije i advokat po slu\u017ebenoj du\u017enosti postupali o\u010digledno pristrasno i neprofesionalno, na na\u010din koji ne bi trebalo da slu\u017ei na \u010dast sudijskoj i advokatskoj profesiji u dr\u017eavi \u010dlanici Savjeta Evrope koja pretenduje i na \u010dlanstvo u Evropskoj uniji. O\u010dekujemo da bar poslanici Skup\u0161tine Crne Gore i Evropska komisija poklone du\u017enu pa\u017enju ovom slu\u010daju prilikom procjene sposobnosti institucija – Sudskog savjeta i Advokatske komore Crne Gore – da obezbijede vladavinu prava i po\u0161tovanje profesionalne etike.<\/em><\/p>\n

Disciplinski tu\u017eilac Advokatske komore Crne Gore \u017divko Savovi\u0107, predsjednik Advokatske komore Zdravko Begovi\u0107, predsjednik Osnovnog suda u Podgorici Zoran Radovi\u0107 i predsjednik Komisije za Eti\u010dki kodeks sudija Dobrica \u0160ljivan\u010danin potpuno su ignorisali na\u0161e pritu\u017ebe iz decembra 2014. godine na postupanje advokata Bo\u0161ka Lali\u010di\u0107a i sudije Gorana \u0110ukovi\u0107a, odnosno sudija Miljane Pavlic\u0301evic\u0301, Hasnije Simonovic\u0301 i Evice Durutovic\u0301 u krivi\u010dnom postupku vo\u0111enom protiv moldavske dr\u017eavljanke S.\u010c, uprkos i dostavljenim urgencijama. Takvo postupanje nije u skladu s njihovim nadle\u017enostima i neprimjereno je ugledu funkcija koje obavljaju.<\/p>\n

Predsjednik Vi\u0161eg suda u Podgorici Boris Savi\u0107 oglasio se nenadle\u017enim da ocjeni osnovanost pritu\u017ebe na rad postupaju\u0107ih sudija u njegovoj nadle\u017enosti, sudija Vi\u0161eg suda u Podgorici Miljane Pavlic\u0301evic\u0301, Hasnije Simonovic\u0301 i Evice Durutovic\u0301, kao i sudije Osnovnog suda u Podgorici Gorana \u0110ukovi\u0107a, zato \u0161to smo istu pritu\u017ebu uputili i Sudskom savjetu. On je o\u010dekivao da Sudski savjet procjeni da li on tom pritu\u017ebom treba da se bavi, pa kako mu se Sudski savjet nije obratio, pritu\u017ebom se nije bavio ni on, iako je bio i neposredno nadle\u017ean da postupa po pritu\u017ebi.<\/p>\n

Odluka Sudskog savjeta da se oglasi nenadle\u017enim da postupa po na\u0161oj pritu\u017ebi predstavlja posebno razo\u010darenje, jer smo o\u010dekivali da u novom mandatu ovo tijelo vr\u0161i svoje nadle\u017enosti punim kapacitetom i povrati povjerenje u nezavisnost sudstva, kao \u0161to je to najavio njegov predsjednik prof. dr Mladen Vuk\u010devi\u0107. Odluku da se oglase nenadle\u017enim nijesu utemeljili ni na jednom va\u017ee\u0107em propisu u Crnoj Gori, ve\u0107 na mi\u0161ljenju Venecijanske komisije da Sudski savjet ne bi trebalo da bude nadle\u017ean za razmatranje pritu\u017ebi na rad sudija, koje je suprotno izri\u010ditim rje\u0161enjima iz Ustava i zakona Crne Gore. \u010clan Sudskog savjeta i predsjednik Komisije za eti\u010dki kodeks sudija Dobrica \u0160ljivan\u010danin, ignorisao je pritu\u017ebu u kojoj se ukazivalo na vi\u0161estruka kr\u0161enja Kodeksa od strane sudija, mogu\u0107e i zato \u0161to je pritu\u017ebom obuhva\u0107ena i \u010dlanica Komisije za eti\u010dki kodeks sudija, Hasnija Simonovi\u0107. (Komisija za eti\u010dki kodeks sudija broji ukupno tri \u010dlana).<\/p>\n

Iako smo se 29.4.2015. obratili i inicijativom Vrhovnom dr\u017eavnom tu\u017eiocu (VDT) da podnese vanredni pravni lijek (zahtjev za za\u0161titu zakonitosti Vrhovnom sudu) protiv pravosna\u017ene presude protiv S.\u010c. da bi se ona proglasila nezakonitom, ni VDT, ni Vrhovni sud, nisu nadle\u017eni da utvr\u0111uju kr\u0161enje Kodeksa sudijske etike, ve\u0107 je za to nadle\u017ena Komisija za Eti\u010dki kodeks sudija, na \u010dijem je \u010delu Dobrica \u0160ljivan\u010danin, \u010dlan Sudskog savjeta; VDT i\/ili Vrhovni sud tako\u0111e nijesu nadle\u017eni da iniciraju pokretanje postupka utvr\u0111ivanja disciplinske odgovornosti ili razrje\u0161enja sudija, kao \u0161to to jesu predsjednici Osnovnog suda u Podgorici i Vi\u0161eg suda u Podgorici, odnosno Sudski savjet, niti je VDT nadle\u017ean da procesuira pritu\u017ebe zbog povrede Kodeksa profesionalne etike advokata, ve\u0107 je to disciplinski tu\u017eilac Advokatske komore \u017divko Savovi\u0107.<\/p>\n

Slijedi detaljni prikaz konteksta slu\u010daja i obrazlo\u017eenja odluka kojima su se institucije koje su uop\u0161te odgovorile na na\u0161e pritu\u017ebe oglasile nenadle\u017enim. U prilogu dostavljamo odgovore Sudskog savjeta i predsjednika Vi\u0161eg suda u Podgorici.<\/p>\n

* * *<\/p>\n

Razlozi za pritu\u017ebu \u2013 postupanje sudija i advokata u krivi\u010dnom postupku protiv S.\u010c.<\/strong><\/span><\/p>\n

Nevladine organizacije, udru\u017eenja gra\u0111ana, Akcija za ljudska prava, Sigurna \u017eenska ku\u0107a i Centar za \u017eenska prava podnijele su 17.12.2014. pritu\u017ebe Sudskom savjetu i Advokatskoj komori na rad sudija i advokata u slu\u010daju protiv moldavske dr\u017eavljanke Svetlane \u010cabotarenko (S.\u010c.), koji je pravosna\u017eno okon\u010dan pro\u0161le godine njenom osudom u odsustvu na godinu dana zatvora zbog davanja la\u017enog iskaza. Postupak se vodio po optu\u017enici privatnih tu\u017eilaca Zorana Piperovi\u0107a i Ekrema Jasavi\u0107a, koje je u svom svedo\u010denju S.\u010c. 2002. godine optu\u017eila da su je, zajedno sa trojicom drugih okrivljenih zlostavljali, primoravali na prostituciju, odnosno preprodavali. Ta krivi\u010dna istraga je 2003. godine okon\u010dana bez podizanja optu\u017enice protiv okrivljenih, \u0161to su kritikovali stru\u010dnjaci Savjeta Evrope i OEBS u posebnom izvje\u0161taju. U okviru svog svjedo\u010denja, S.\u010c. je pomenula i privatnu zabavu na Svetom Stefanu, kojoj je navodno prisustvovao i predsjednik Vlade Crne Gore Milo \u0110ukanovi\u0107, koji se i danas nalazi na istoj funkciji.<\/p>\n

Analiza prvostepene presude, kojom je S.\u010c. u odsustvu osu\u0111ena uslovno, i drugostepene, kojom je prvostepena presuda potvr\u0111ena, a kazna S.\u010c. preina\u010dena sa uslovne na godinu dana zatvora, pokazuje da su sudije u ovom slu\u010daju postupale pristrasno, protivno ljudskom pravu na pravi\u010dno su\u0111enje i Kodeksu etike sudija Crne Gore. U kontekstu eti\u010dnosti, u vidu kratke ilustracije, valja se prisjetiti zaklju\u010daka na kojima je sudija \u0110ukovi\u0107 zasnovao pravosna\u017enu presudu, koji sami po sebi dovoljno govore o njegovoj neobjektivnosti:<\/p>\n

\u201d\u017divotno je nelogic\u030cno da je (Piperovic\u0301) koji je obavljao javnu funkciju zamjenika Vrhovnog drz\u030cavnog tuz\u030cioca, mogao vrs\u030citi tako tes\u030cko krivic\u030cno djelo na s\u030ctetu tada os\u030ctec\u0301ene, pogotovo s\u030cto je za tu funkciju osim struc\u030cnih referenci, morao da ima i visok ugled kako u profesionalnom tako i u lic\u030cnom z\u030civotu\u2026\u201d (presuda K. br. 199\/14 , strana 40);<\/p>\n

\u201d(Iskaz okrivljene se) pokazuje kao neistinit i iznad svega nelogic\u030can, a pogotovo da bilo koji drz\u030cavnik Crne Gore z\u030civi takvim nac\u030cinom z\u030civota kako to neosnovano z\u030celi predstaviti tada os\u030ctec\u0301ena\u2026\u201d (presuda K. br. 199\/14 , strana 41).<\/em><\/p>\n

Pored ostalog, sudija \u0110ukovi\u0107 je u presudu unio uvredljive i omalova\u017eavaju\u0107e izjave na ra\u010dun svoje koleginice, sudije Vi\u0161eg suda u Podgorici Ane Vukovi\u0107, koja je vodila krivi\u010dnu istragu 2002-2003, \u0161to je presedan u sudskoj praksi Crne Gore, kao i direktorke Sigurne \u017eenske ku\u0107e Ljiljane Rai\u010devi\u0107, koja je S.\u010c. pru\u017eila uto\u010di\u0161te, i advokata S.\u010c. Dragana Prelevi\u0107a, iako za tako ne\u0161to nije imao ni zakonsku ni moralnu obavezu, niti je pomenute u postupku uop\u0161te saslu\u0161ao, iako je to trebalo da uradi.<\/p>\n

Ovakvim postupanjem sudija je povrijedio ugled sudijske funkcije, \u0161to po zakonu predstavlja poseban prekr\u0161aj odnosno razlog za utvr\u0111ivanje njegove disciplinske odgovornosti. \u010clanom 50, st. 1 ranije va\u017ee\u0107eg Zakona o Sudskom savjetu (“Slu\u017ebeni list CG”, br. 13\/2008, 39\/2011, 31\/2012, 46\/2013 i 51\/2013) koje odredbe ostaju na snazi do 1. januara 2016, propisano je da sudija disciplinski odgovara ako neuredno vr\u0161i sudijsku funkciju ili ako vrije\u0111a ugled sudijske funkcije u slu\u010dajevima propisanim zakonom. Kako je ranije va\u017ee\u0107im Zakonom o sudovima (“Slu\u017ebeni list RCG”, br. 5\/2002, 49\/2004 i \u201cSlu\u017ebeni listu CG”, br. 22\/2008, 39\/2011, 46\/2013 i 48\/2013) \u010dlanom 33b, st. 1, ta\u010d. 2. propisano da sudija vrije\u0111a ugled sudijske funkcije ako se neprimjereno odnosi prema u\u010desnicima u sudskim postupcima i zaposlenima u sudu, to je jasno da su u vrijeme podno\u0161enja pritu\u017ebe na rad sudije \u0110ukovi\u0107a postojali razlozi za utvr\u0111ivanje njegove disciplinske odgovornosti, odnosno postupanje po pritu\u017ebi.<\/p>\n

U pritu\u017ebi je ukazano da je krajnje pristrasno postupanje sudije \u0110ukovi\u0107a u ovom slu\u010daju ugrozilo ugled suda, integritet sudijske funkcije i povjerenje javnosti u integritet pravosudnih institucija, \u0161to sve predstavlja i kr\u0161enje \u010dlanova 2,3,5,7 i 10 Eti\u010dkog kodeksa sudija . Tako\u0111e je ukazano da su, odlu\u010duju\u0107i po \u017ealbi tu\u017eilaca na prvostepenu presudu, ovakvo postupanje sudije prvostepenog suda u potpunosti podr\u017eale tri sudije Vi\u0161eg suda, koje nisu reagovale ni na \u010dinjenicu da branilac okrivljene nije preduzimao bilo kakve radnje u toku prvostepenog postupka, da \u010dak nije ni podnio \u017ealbu na presudu kojom je ona osu\u0111ena, pa ni ono \u0161to se mo\u017ee smatrati odgovorom na \u017ealbu. Na ovaj na\u010din, sudije Vi\u0161eg suda su omogu\u0107ile da pravosna\u017eno bude okon\u010dan postupak u kome ne samo da nije bio obezbije\u0111en minimum standarda pravi\u010dnog su\u0111enja, ve\u0107 u kome je do\u0161lo i do kr\u0161enja sudijske etike, iako su po \u010dlanu 11 Eti\u010dkog kodeksa sudija bile du\u017ene i da nadle\u017enim organima uka\u017eu na pona\u0161anje sudije koje je bilo potpuno suprotno pona\u0161anju kakvo je propisano Kodeksom.<\/p>\n

Advokat koji je S.\u010c. u odsustvu zastupao po slu\u017ebenoj du\u017enosti, Bo\u0161ko Lali\u010di\u0107, u korist odbrane S.\u010c. koju je zastupao po slu\u017ebenoj du\u017enosti, nije uradio ni\u0161ta, pa je tako postupao je neprofesionalno i neeti\u010dno, tj. suprotno Kodeksu profesionalne etike advokata , i takve svoje usluge naplatio iz dr\u017eavnog bud\u017eeta. Kodeks zahtijeva da advokat postupa \u201dbri\u017eljivo, savjesno, odlu\u010dno, blagovremeno, sa iskreno\u0161\u0107u prema klijentu, uz punu posve\u0107enost slu\u010daju koji mu je povjeren i uz upotrebu svih svojih znanja i sposobnosti i svih pravno dopu\u0161tenih i opravdanih sredstava\u201d. Advokat Lali\u010di\u0107 tokom postupka nije predlo\u017eio izvo\u0111enje nijednog dokaza, niti je doveo u pitanje i jedan dokaz protiv svoje klijentkinje, a u formi zavr\u0161ne rije\u010di naveo je samo da \u201costavlja na sudu na ocjenu dono\u0161enje zakonite odluke\u201d. Advokat Lali\u010di\u0107 nije izjavio ni \u017ealbu na prvostepenu presudu kojom je njegova klijentica ogla\u0161ena krivom i osu\u0111ena na uslovnu kaznu zatvora od dvije godine, a u vidu odgovora na \u017ealbu tu\u017eilaca, koji su insistirali na njenom stro\u017eijem ka\u017enjavanju, lakonski je izjavio kako traz\u030ci “pravic\u030cnost i zakonitost”. Vis\u030ci sud je u svojoj presudi citirao ove rijec\u030ci advokata i naveo da je na osnovu njih \u201dzakljuc\u030cio\u201d da je advokat predloz\u030cio odbijanje z\u030calbe kao neosnovane, s\u030cto znac\u030ci da branilac S.C\u030c. po slu\u017ebenoj du\u017enosti sam nije predloz\u030cio \u010dak ni odbijanje z\u030calbe.<\/p>\n

Kome su i kada upu\u0107ene pritu\u017ebe na postupanje sudija i advokata<\/strong><\/span><\/p>\n

U skladu sa propisima o nadle\u017enosti Sudskog savjeta i Advokatske komore, obratili smo se ovim institucijama 17. decembra 2014. o\u010dekuju\u0107i od njih da postupe po pritu\u017ebama i iniciraju postupke utvr\u0111ivanja odgovornosti sudija, odnosno advokata za kr\u0161enje profesionalne etike odnosno disciplinske odgovornosti. Dana 23. decembra 2014. pritu\u017ebe smo uputili i predsjednicima Osnovnog suda u Podgorici i Vi\u0161eg suda u Podgorici, imaju\u0107i u vidu da su oni nadle\u017eni da pokrenu disciplinski postupak u odnosu na sudije suda kojim predsjedavaju, tj. u slu\u010daju predsjednika Vi\u0161eg suda, i u odnosu na sudije neposredno ni\u017eeg suda.<\/p>\n

Kako ni nakon 70 dana od podno\u0161enja pritu\u017ebi nismo dobili zvani\u010dne odgovore od pomenutih institucija niti bilo kakvu povratnu informaciju, 26. februara 2015. smo uputili urgencije.<\/p>\n

Postupanje Sudskog savjeta u cjelini<\/strong><\/span><\/p>\n

Od Sudskog savjeta smo 27. februara 2015. primili kratak dopis kojim smo obavije\u0161teni da je nadle\u017enost Sudskog savjeta propisana \u010dlanom 128 Ustava Crne Gore i \u010dlanom 23 Zakona o Sudskom savjetu (“Sl. list Crne Gore”, br. 13\/2008, 39\/2011, 31\/2012, 46\/2013 i 51\/2013), te da navedene odredbe ne ostavljaju mogu\u0107nost Sudskom savjetu da komentari\u0161e pravosna\u017ene odluke, kao ni dokaze izvedene u toku postupka. HRA je zamolila Savjet da se ponovo izjasni na pritu\u017ebu, nadaju\u0107i se da je u pitanju neka zabuna, isti\u010du\u0107i da Ustav u \u010dlanu 126 propisuje da Sudski savjet obezbje\u0111uje \u201cnezavisnost i samostalnost sudova i sudija\u201d, a u \u010dlanu 128, st. 1, ta\u010dka 5 propisuje da je Sudski savjet nadle\u017ean da razmatra izvje\u0161taj o radu suda, predstavke i pritu\u017ebe na rad sudija i zauzima stavove o njima\u201d. Tako\u0111e, \u010dlan 23, st. 1 Zakona o Sudskom savjetu (“Sl. list Crne Gore”, br. 13\/2008, 39\/2011, 31\/2012, 46\/2013 i 51\/2013) defini\u0161e da Sudski savjet \u201crazmatra pritu\u017ebe na rad sudija\u201d, dok je stavom 2 istog \u010dlana propisano da Sudski savjet \u201codlu\u010duje o disciplinskoj odgovornosti sudija\u201d. Pravo podno\u0161enja pritu\u017ebe Sudskom savjetu propisano je i Poslovnikom Sudskog savjeta (\u201dSl. list Crne Gore\u201d br. 57\/11, 17\/13, 04\/14) koji u \u010dl. 50, st. 1 propisuje da \u201csvako fizi\u010dko i pravno lice ima pravo da podnese protu\u017ebu na rad i pona\u0161anje sudije i da se pritu\u017eba podnosi Sudskom savjetu.\u201d<\/p>\n

HRA je u istom zahtjevu posebno istakla okolnost da je Sudski savjet, u svom odgovoru, precizno ozna\u010denu pritu\u017ebu tretirao kao \u201cpredstavku\u201d, umanjuju\u0107i na taj na\u010din pravnu i procesnu te\u017einu pisanog akta i poku\u0161avaju\u0107i da ga svrsta u pismena u odnosu na koja ne postoji izri\u010dita obaveza razmatranja i eventualnog procesuiranja od strane Sudskog savjeta. Me\u0111utim, pritu\u017eba, za razliku od predstavke, predstavlja pismeno obra\u0107anje \u010dije je procesuiranje i odlu\u010divanje po istoj precizno propisano gore citiranim odredbama Zakona o sudskom savjetu i Poslovnika Sudskog savjeta, i u odnosu na koju Sudski savjet ima obavezu da razmatra i postupa.<\/p>\n

Osim \u0161to je po naprijed citiranim odredbama bio u obavezi da uzme u razmatranje pritu\u017ebu na rad sudije i da po njoj postupa, Sudski savjet je na osnovu \u010dl. 51 Poslovnika bio u obavezi da pritu\u017ebu dostavi predsjedniku suda u kojem radi sudija protiv kojeg je pritu\u017eba podnijeta, u ovom slu\u010daju predsjednicima Osnovnog i Vi\u0161eg suda u Podgorici , radi provjere navoda, kako bi mogli odlu\u010diti da li postoji osnov za pokretanje disciplinskog postupka. Stavom 3 i 4 \u010dlana 52 Poslovnika propisano je da \u0107e predsjednik suda, ako na\u0111e da nema osnova za pokretanje disciplinskog postupka, cjelokupne spise predmeta dostaviti Sudskom savjetu sa obrazlo\u017eenjem za\u0161to nema osnova za pokretanje disciplinskog postupka, te da \u0107e Sudski savjet povodom takve pritu\u017ebe zauzeti stav i o njemu obavijestiti podnosioca pritu\u017ebe i sudiju protiv kojeg je pritu\u017eba podnijeta.<\/p>\n

HRA je zatim 12. maja 2015. primila dopis Sudskog savjeta u obliku izja\u0161njenja na zahtjev od 4. marta 2015, u kojem se jo\u0161 jednom konstatuje da odredbe na koje se poziva HRA (\u010dl. 126 i 128 Ustava Crne Gore, \u010dl. 23 i 54 Zakona o Sudskom savjetu (“Sl. list Crne Gore”, br. 13\/2008, 39\/2011, 31\/2012, 46\/2013 i 51\/2013) i \u010dl. 50 i 51 Poslovnika Sudskog savjeta (Sl. list Crne Gore br. 57\/11, 17\/13, 04\/14), \u201dne ostavljaju mogu\u0107nost Sudskom savjetu da komentari\u0161e pravosna\u017ene sudske postupke, kao ni dokaze izvedene u toku postupka, ve\u0107 samo da cijeni rad sudije u postupcima koji nijesu okon\u010dani, kako bi se moglo odlu\u010divati da li postoji osnov za pokretanje disciplinskog postupka protiv sudije zbog u\u010dinjenog disciplinskog prekr\u0161aja predvi\u0111enog odredbama Zakona o sudovima, vode\u0107i ra\u010duna da se u kona\u010dnom za\u0161tita ostvaruje redovnim i vanrednim pravnim ljekovima\u201d.<\/p>\n

Sudski savjet se u prilog svojim navodima pozvao i na Mi\u0161ljenje Venecijanske komisije, dato na Nacrt Zakona o pravima i du\u017enostima sudija i Sudskom savjetu Crne Gore, od 28. novembra 2014, u kome je Venecijanska komisija navela da nadle\u017enost Sudskog savjeta da razmatra pritu\u017ebe na rad sudija ostavlja otvoreno pitanje ko ima pravo podno\u0161enja pritu\u017ebi i po kom osnovu, i da u svijetlu funkcionisanja nezavisnosti pravosu\u0111a i imaju\u0107i u vidu \u017ealbene postupke protiv odluka sudija, Sudski savjet ne bi trebalo da ima nadle\u017enost \u201cda razmatra pritu\u017ebe na rad sudija\u201d. Me\u0111utim, Ustav Crne Gore izri\u010dito propisuje ovu nadle\u017enost Sudskog savjeta, kao i zakon i poslovnik o radu Sudskog savjeta.<\/p>\n

Ovakav stav Sudskog savjeta o svojoj nadle\u017enosti je u najmanju ruku kontradiktoran, jer u pasusu koji prethodi naprijed citiranom iz dopisa od 12. maja 2015, Sudski savjet navodi da je ipak nadle\u017ean ali \u201csamo da cijeni rad sudije u postupcima koji nijesu okon\u010dani, kako bi se moglo odlu\u010divati da li postoji osnov za pokretanje disciplinskog postupka protiv sudije zbog u\u010dinjenog disciplinskog prekr\u0161aja predvi\u0111enog odredbama Zakona o sudovima, vode\u0107i ra\u010duna da se u kona\u010dnom za\u0161tita ostvaruje redovnim i vanrednim pravnim ljekovima\u201d. Ovdje nije jasno koja je su\u0161tinska razlika izme\u0111u ovla\u0161\u0107enja Sudskog savjeta da \u201ccijeni rad sudije (\u2026) kako bi se moglo odlu\u010divati da li postoji odgovornost za pokretanja disciplinskog postupka\u201d i ovla\u0161\u0107enja da \u201crazmatra pritu\u017ebe na rad sudija\u201d po\u0161to oba ovla\u0161\u0107enja sadr\u017ee obavezu postupanja po pritu\u017ebi, inicijativi ili drugom vidu ukazivanja na nepravilan ili nepropisan rad sudija.<\/p>\n

Pozivanjem Sudskog savjeta na citirano mi\u0161ljenje Venecijanske komisije se postavlja logi\u010dno pitanje \u2013 \u0161ta je obavezuju\u0107e za Sudski savjet \u2013 pravni poredak Crne Gore ili mi\u0161ljenje Venecijanske komisije? Jasno je da va\u017ee\u0107i Ustav i zakoni dr\u017eave imaju prednost u odnosu na mi\u0161ljenje Venecijanske komisije, posebno iz razloga \u0161to su citirane odredbe Ustava, Zakona o Sudskom savjetu (“Sl. list Crne Gore”, br. 13\/2008, 39\/2011, 31\/2012, 46\/2013 i 51\/2013) i Poslovnika Sudskog savjeta (\u201dSl. list Crne Gore\u201d br. 57\/11, 17\/13, 04\/14) kojima je regulisan postupak po pritu\u017ebi na rad sudija, i dalje na snazi. Prihvataju\u0107i ovakav stav Sudskog savjeta zna\u010dilo bi suspendovanje primjene va\u017ee\u0107ih zakona zbog mi\u0161ljenja Venecijanske komisije, koje mi\u0161ljenje u kona\u010dnom nije uva\u017eeno prilikom dono\u0161enja novog Zakona o Sudskom savjetu i sudijama iz marta 2015. (\u201cSlu\u017ebeni list CG”, br. 11\/2015) koji upravo \u010dlanom 27, st. 1, ta\u010d. 5, kojim je regulisana nadle\u017enost Sudskog savjeta, propisuje da Sudski savjet, pored nadle\u017enosti utvr\u0111enih Ustavom (\u2026) razmatra pritu\u017ebe na rad sudija i predsjednika sudova.<\/p>\n

Stav Sudskog savjeta da mo\u017ee da cijeni rad sudije samo u postupcima koji nijesu okon\u010dani, nije utemeljen ni u jednom va\u017ee\u0107em pravnom propisu u Crnoj Gori. Naime, ne postoji propis kojim je zabranjeno Sudskom savjetu da razmatra pritu\u017ebe na rad sudija u okon\u010danim predmetima.<\/p>\n

Nepostupanje predsjednika Komisije za Eti\u010dki kodeks sudija, Dobrice \u0160ljivan\u010danina<\/strong><\/span><\/p>\n

Iako je pritu\u017eba na rad sudija dostavljena svim \u010dlanovima Sudskog savjeta, pa tako i \u010dlanu Savjeta koji je istovremeno i predsjednik Komisije za Eti\u010dki kodeks sudija, Dobrici \u0160ljivan\u010daninu, on nije na\u0161ao za shodno da na osnovu pritu\u017ebe u kojoj je ukazano na vi\u0161estruka kr\u0161enja Eti\u010dkog kodeksa sudija preduzme mjere po zakonu i poslovniku, u skladu sa svojim nadle\u017enostima.<\/p>\n

Zakon o Sudskom savjetu \u010dl. 54, st. 3 (“Sl. list Crne Gore”, br. 13\/2008, 39\/2011, 31\/2012, 46\/2013 i 51\/2013) (koje odredbe va\u017ee do 1. januara 2016) daje ovla\u0161\u0107enje Komisiji za Eti\u010dki kodeks sudija da mo\u017ee podnijeti predlog za utvr\u0111ivanje disciplinske odgovornosti sudije zbog vrije\u0111anja ugleda sudijske funkcije u slu\u010dajevima utvr\u0111enim zakonom. Poslovnikom o na\u010dinu rada i odlu\u010divanja Komisije za Eti\u010dki kodeks sudija \u010dlanom 4 je propisano da je zadatak Komisije da prati primjenu Eti\u010dkog kodeksa sudija, postupa po inicijativama za pokretanje postupka za utvr\u0111ivanje povrede Eti\u010dkog kodeksa sudija, donosi odluku da li odre\u0111eno pona\u0161anje sudije predstavlja povredu Eti\u010dkog kodeksa sudija, podnosi Disciplinskoj komisiji predlog za utvrdjivanje disciplinske odgovornosti u skladu sa zakonom.<\/p>\n

Nepostupanje predsjednika Vi\u0161eg suda u Podgorici i predsjednika Osnovnog suda u Podgorici<\/strong><\/span><\/p>\n

Predsjednicima Vi\u0161eg suda u Podgorici i Osnovnog suda u Podgorici, 23. decembra 2014. dostavljena je pritu\u017eba na rad sudije Osnovnog suda u Podgorici, Gorana \u0110ukovi\u0107a, odnosno sudija Vi\u0161eg suda u Podgorici, Milijane Popovi\u0107, Hasnije Simonovi\u0107 i Evice Durutovi\u0107 uz obavije\u0161tenje da je ista pritu\u017eba dostavljena i Sudskom savjetu. Kada je od podno\u0161enja pritu\u017ebe i obavje\u0161tenja o pritu\u017ebama poslatih predsjednicima Osnovnog i Vi\u0161eg suda u Podgorici, pro\u0161lo vi\u0161e od dva mjeseca, HRA se 3. marta 2015. godine jo\u0161 jednom obratila predsjednicima Osnovnog i Vi\u0161eg suda u Podgorici, molbom za dostavljanje informacija o preduzetim radnjama po pritu\u017ebama. Za razliku od predsjednika Osnovnog suda, od kojeg do dana\u0161njeg dana nismo dobili bilo kakvu povratnu informaciju, predsjednik Vi\u0161eg suda u Podgorici je HRA obavijestio dopisom od 6. marta 2015. da se za ishod postupanja po pritu\u017ebi obratimo Sudskom savjetu, po\u0161to smo pritu\u017ebu prvo dostavili tom tijelu, dok smo njega samo o tome obavijestili, te da je u pitanju pravosna\u017ena odluka koja se eventualno mo\u017ee ispitivati u postupku po vanrednim pravnim ljekovima.<\/p>\n

Me\u0111utim, predsjednik Vi\u0161eg suda u Podgorici, kao i predsjednik Osnovnog suda u Podgorici, trebalo je da razmotre na\u0161u pritu\u017ebu, i da, ako utvrdi da postoji razlog, pokrenu disciplinski postupak podno\u0161enjem predloga za utvr\u0111ivanje disciplinske odgovornosti sudije u skladu sa \u010dlanom 54, st. 2 Zakona o Sudskom savjetu (“Sl. list Crne Gore”, br. 13\/2008, 39\/2011, 31\/2012, 46\/2013 i 51\/2013 – odredba va\u017ei do 2016). Ne postoji odredba koja bi predsjednika suda obavezivala da \u010deka da mu se Sudski savjet obrati zahtjevom da postupi po pritu\u017ebi.<\/p>\n

Nepostupanje po pritu\u017ebama, odnosno nepokretanje postupka za utvr\u0111ivanje disciplinske odgovornosti sudije kada predsjednik suda zna ili bi morao znati da postoje uslovi za to je prekr\u0161aj koji povla\u010di disciplinsku odgovornost (propisano odredbama \u010dl. 50, st. 2 Zakona o sudskom savjetu (“Slu\u017ebeni list CG”, br. 13\/2008, 39\/2011, 31\/2012, 46\/2013 i 51\/2013) koje va\u017ee do 1. januara 2016. i \u010dl. 33v, st. 1, ta\u010d. 2 i 3 Zakona o sudovima (“Slu\u017ebeni list RCG”, br. 5\/2002, 49\/2004 i \u201cSlu\u017ebeni listu CG”, br. 22\/2008, 39\/2011, 46\/2013 i 48\/2013).<\/p>\n

Nepostupanje disciplinskog tu\u017eioca Advokatske komore \u017divka Savovi\u0107a i predsjednika Advokatske komore Zdravka Begovi\u0107a<\/strong><\/span><\/p>\n

Pritu\u017ebu na neprofesionalni rad advokata Bo\u0161ka Lali\u010di\u0107a, koji je okrivljenu S.\u010c. zastupao po slu\u017ebenoj du\u017enosti suprotno Kodeksu profesionalne etike advokata HRA je podnijela 16. decembra 2014. godine predsjedniku Advokatske komore Zdravku Begovi\u0107u i disciplinskom tu\u017eiocu Advokatske komore \u017divku Savovi\u0107u. Do dana\u0161njeg dana nismo obavije\u0161teni da su preduzete bilo kakve radnje od strane Advokatske komore Crne Gore i njenog Disciplinskog tu\u017eioca po toj pritu\u017ebi.<\/p>\n

Nakon \u0161to je od podno\u0161enja i ove pritu\u017ebe pro\u0161lo 70 dana, HRA se 26. februara 2015. Komori obratila urgencijom kojom je tra\u017eila informacije o preduzetim radnjama po pritu\u017ebi, da bi istog dana od Komore dobili potvrdu da je urgencija, odnosno upit primljen i da \u0107e odmah biti proslije\u0111en Disciplinskom tu\u017eiocu i predsjedniku Advokatske Komore. Budu\u0107i da se nakon ove urgencije niko u ime Komore nije obratio, nakon sedam dana, 5. marta 2015, HRA je ponovo urgirala drugim dopisom u kojem je podsjetila Komoru na podnesenu pritu\u017ebu iz decembra 2014. i prvu urgenciju iz februara 2015, me\u0111utim do dana\u0161njeg dana od ovog tijela nije dobijena ni jedna povratna informacija.<\/p>\n

Na osnovu \u010dlana 94 Statuta Advokatske komore Crne Gore Disciplinski tu\u017eilac postupa po prijavi fizi\u010dkog ili pravnog lica, organa Advokatske komore ili po sopstvenoj inicijativi. \u010clanom 95 Statuta propisano je da Disciplinski tu\u017eilac, ako ocijeni da iz prijave proilaze obilje\u017eja povrede du\u017enosti advokata i osnovi sumnje da je povreda du\u017enosti izvr\u0161ena, obavje\u0161tava prijavljenog uz dostavljanje kopije prijave i prilo\u017eenih dokaza sa pozivom da se u roku od 8 dana od prijema prijave izjasni, dok od podnosioca prijave ili drugih dr\u017eavnih organa, fizi\u010dkih ili pravnih lica mo\u017ee tra\u017eiti dodatna obja\u0161njenja i dokaze (\u010dl. 96). U kona\u010dnom, po prispije\u0107u izja\u0161njenja ili proteku roka od 8 dana, te nakon sprovo\u0111enja potrebnih izvi\u0111aja, Disciplinski tu\u017eilac odlu\u010duje da li \u0107e pokrenuti postupak i podi\u0107i optu\u017enicu ili \u0107e odbaciti prijavu.<\/p>\n

Nakon podno\u0161enja pritu\u017ebe u decembru 2014, Advokatskoj komori Crne Gore i njenom Disciplinskom tu\u017eiocu poslate su jo\u0161 dvije urgencije koje, kako smo naveli, nisu dale rezultata. Disciplinski tu\u017eilac je bio du\u017ean da u skladu sa citiranim odredbama Statuta, preduzme konkretne radnje u cilju provjere navoda i \u010dinjenica opisanih u pritu\u017ebi i odlu\u010di da li \u0107e da podigne optu\u017enicu ili da odbaci prijavu.<\/p>\n

Nepostupanje Advokatske komore i njenog Disciplinskog tu\u017eioca kojim se \u0161titi krajnje neprofesionalno postupanje advokata u postupku odbrane po slu\u017ebenoj du\u017enosti, ovoj ustanovi ne mo\u017ee slu\u017eiti na \u010dast.<\/p>\n

Tea Gorjanc-Prelevi\u0107,
\nizvr\u0161na direktorica NVO Akcija za ljudska prava<\/p>\n

Ljiljana Rai\u010devi\u0107,
\nizvr\u0161na direktorica NVO Sigurna \u017eenska ku\u0107a<\/p>\n

Maja Rai\u010devi\u0107,
\nizvr\u0161na direktorica NVO Centar za \u017eenska prava<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Obavje\u0161tenje o postupanju Sudskog savjeta, predsjednika Osnovnog suda u Podgorici, Vi\u0161eg suda u Podgorici i Advokatske komore Crne Gore po pritu\u017ebama na rad sudija i advokata u slu\u010daju protiv moldavske dr\u017eavljanke Svetlane \u010cabotarenko (S.\u010c.) koje su podnijete prije pet mjeseci <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-180882","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180882","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=180882"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180882\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=180882"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=180882"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=180882"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}