{"id":180867,"date":"2015-05-20T07:09:51","date_gmt":"2015-05-20T05:09:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=180867"},"modified":"2015-05-20T07:10:37","modified_gmt":"2015-05-20T05:10:37","slug":"da-je-marx-roden-u-20-stoljecu-bio-bi-zeleni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/05\/20\/da-je-marx-roden-u-20-stoljecu-bio-bi-zeleni\/","title":{"rendered":"Da je Marx ro\u0111en u 20. stolje\u0107u, bio bi Zeleni"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>\u00a0Autorica: Martina Salvaro\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-180868 size-medium\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/Yannis-Tsironis-300x224.jpg\" alt=\"Yannis Tsironis\/H-alter\" width=\"300\" height=\"224\" \/>Yannis Tsironis, \u010delnik gr\u010dke stranke Oikologoi Prasinoi i \u010dlan Tsiprasove vlade: &#8220;Naravno, moramo koegzistirati s kapitalizmom, ali smatramo da smo radikali i da imamo dobra rje\u0161enja. \u010cvrsto vjerujemo da tradicionalni ekonomski sistemi, pri tome mislim i na socijalisti\u010dki sistem u kojemu je sve bilo u vlasni\u0161tvu dr\u017eave, a tako\u0111er i na kapitalizam u kojemu je sve u rukama privatnog sektora, ne mare za okoli\u0161, a niti za ljude.&#8221;<\/p>\n<p>Zamjenik gr\u010dkog ministra za obnovu proizvodnje, okoli\u0161 i energiju Yannis Tsironis bio je jedan od govornika na panelu &#8220;Transformiraj. Investiraj. Stvaraj zelena radna mjesta&#8221;, organiziranom u sklopu konferencije Vije\u0107a Europske zelene stranke odr\u017eane u Zagrebu. Tsironis je istaknuti \u010dlan stranke &#8220;Oikologoi Prasinoi&#8221;, Syrizine koalicijske partnerice, i njezin koordinator do trenutka kada, 2013. godine, nije u\u0161ao u Vladu. Urednik je strana\u010dke novine &#8220;Prasini Politiki&#8221;. U Gr\u010dkoj je poznat i kao istaknuti pripadnik studentskog pokreta koji se krajem sedamdesetih godina borio protiv &#8220;mjera \u0161tednje&#8221; na sveu\u010dili\u0161tu dakle za\u010detka odnoga \u0161to danas prepoznajemo kao dio neoliberalnog koncepta smanjenja tro\u0161kova i ru\u0161enja standarda javnih slu\u017ebi, pa tako i javnog obrazovanja.<\/p>\n<p>Tsironis za H-Alter govori o prvim koracima koje je poduzeo kao zamjenik ministra, o planovima za izlazak Gr\u010dke iz krize pomo\u0107u zelenih politika te o vlastitom iskustvu studentskih protesta.<\/p>\n<ul>\n<li>Koji su prvi koraci koje je va\u0161e ministarstvo poduzelo otkada je nova Vlada preuzela vlast u Gr\u010dkoj?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Prvo pitanje koje smo u Ministarstvu za obnovu proizvodnje, okoli\u0161 i energiju morali po\u010deti rje\u0161avati jest pitanje upravljanja otpadom. Gr\u010dka je jedna od zemalja u Europskoj uniji s najni\u017eom stopom odvajanja i recikliranja otpada. Osim toga, suo\u010deni smo s visokim nov\u010danim kaznama koje moramo pla\u0107ati Europskoj uniji zbog ilegalnih deponija. Trenutno ih ima vi\u0161e od 290. No, ula\u017eemo sve napore kako bi ih zatvorili do kraja lipnja ove godine. Za po\u010detak \u0107emo ih zatvoriti, a potom premjestiti otpad na legalna odlagali\u0161ta. Nakon toga planiramo organizirati razvrstavanje i recikliranje.<\/p>\n<p>Drugi veliki problem s kojim se suo\u010davamo ti\u010de se gra\u0111evinskog sektora, te urbanog i ruralnog planiranja. Pro\u0161la vlada donijela je zakone koji su pogodovali interesima krupnog kapitala tako da se gradilo ono \u0161to je investitorima odgovaralo i na mjestima na kojima je njima odgovaralo, a ne planski i u korist naroda i dr\u017eave. Tim su zakonima i propisima urbanisti bili prisiljeni prilagoditi projekte i planove ure\u0111enja prostora velikim investitorima, umjesto obrnuto, da se investitori prilago\u0111avaju urbanisti\u010dkim planovima. Isto je i s ruralnim planiranjem. To je ne\u0161to na \u010demu moramo ozbiljno poraditi.<\/p>\n<p>Tre\u0107a stvar koju bih istaknuo je problem nekontroliranog kr\u010denja \u0161uma. Pro\u0161la vlada je donijela zakone koji su omogu\u0107ili velikim investitorima da kr\u010de \u0161ume bez ikakve kontrole i posljedica. To moramo zaustaviti.<\/p>\n<ul>\n<li>Koji su konkretni prijedlozi zelenih politika kada je rije\u010d o rje\u0161avanju humanitarne krize u Gr\u010dkoj?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mislim da je premijer donio mudru odluku kada je imenovao ministarstvo obnove proizvodnje, jer imamo za cilj primjeniti zelene politike pri obnovi ekonomije i industrijskog sektora. Mislim da se, kada je rije\u010d o poljoprivredi, moramo orijentirati na lokalnu kulturu i tradiciju, jer danas smo u situaciji da imamo prazna sela u planinama u kojima je stanovni\u0161tvo nekada proizvodilo tradicionalne proizvode visoke kvalitete. Trebamo njegovati poljoprivredne specifi\u010dnosti Gr\u010dke, mislim na kulture koje tradicionalno uspjevaju kod nas, te pametno ulo\u017eiti u poljoprivredu kako bismo postali konkurentni na europskom tr\u017ei\u0161tu i do\u0161li do krajnjih korisnika. Drugi je korak povratiti kontrolu nad gra\u0111evinskim sektorom i rekonstruirati ga imaju\u0107i na umu energetsku u\u010dinkovitost. Gr\u010dki gra\u0111evinski sektor je tipi\u010dan primjer ekonomskog balona. Gradilo se i gradilo, \u0161to legalno \u0161to ilegalno, bez ikakvog dugoro\u010dnog plana, i sada imamo puno stambenih i poslovnih prostora koji su prazni i propadaju. Mislim da bi postoje\u0107e prostore trebalo obnoviti na na\u010din da pove\u0107amo njihovu energetsku u\u010dinkovitost i da ujedno prestanemo graditi nove prostore. Ovo je veliki izazov jer trebamo donijeti i provesti nove zakone. To ne\u0107e biti lako jer imamo velikih problema s vlasni\u0161tvom nad nekretninama.<\/p>\n<p>Primjerice, vlasni\u0161tvo nad nekretninom dijeli 20 do 50 ljudi, a nema jasnih pravila o dono\u0161enju odluka koje se ti\u010du cijele zgrade. Tako da smo u situaciji da jedan vlasnik mo\u017ee onemogu\u0107iti provo\u0111enje programa za \u0161tednju i proizvodnju energije za sve ostale. Osim toga, ve\u0107ina vlasnika ne \u017eivi u tim prostorima nego ih iznajmljuje, tako da ve\u0107 stvaraju profit od samog iznajmljivanja. Sada je na nama da donesemo zakone koji \u0107e ih potaknuti da se ipak odlu\u010de uklju\u010diti u program Europske unije i pove\u0107aju energetsku u\u010dinkovitost stana, u \u0161to trebaju ulo\u017eiti, no \u0161to \u0107e im dugoro\u010dno donijeti profit.<\/p>\n<p>Tre\u0107a bitna stvar su pogoni za recikliranje, koje sam ve\u0107 spomenuo, a u kojima \u0107e, ve\u0107 na samom po\u010detku projekta, posao prona\u0107i oko 60 000 radnika. Osim toga radimo na poticanju radnika za organiziranje u radni\u010dke kooperative u svim sektorima, jer je takvo poslovanje jeftinije i u\u010dinkovitije.<\/p>\n<ul>\n<li>Kritika koja se \u010desto \u010duje na ra\u010dun Zelenih stranaka jest da nisu dovoljno radikalne u svojim politikama. Kako odgovarate na njih?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Da je Marx ro\u0111en u 20. stolje\u0107u, mislim da bi bio Zeleni. Smatram da imamo radikalne odgovore na probleme trenutnog sistema. Naravno, moramo koegzistirati s kapitalizmom, ali smatramo da smo radikali i da imamo dobra rje\u0161enja. \u010cvrsto vjerujemo da tradicionalni ekonomski sistemi, pri tome mislim i na socijalisti\u010dki sistem u kojemu je sve bilo u vlasni\u0161tvu dr\u017eave, a tako\u0111er i na kapitalizam u kojemu je sve u rukama privatnog sektora, ne mare za okoli\u0161, a niti za ljude. Dokaz toga da niti jedan od ta dva sustava nije mario za ekologiju, klimatske su promjene s kojima se suo\u010davamo. Visoki profit ne zna\u010di razvitak dru\u0161tva. Ovaj rast mora stati. Gr\u010dka kriza je upravo dobar pokazatelj toga. Na\u0161a koalicija s ljevicom ipak dokazuje da ona treba na\u0161e ideje i suradnju kako bi izna\u0161la primjerena rje\u0161enja za izlazak iz krize.<\/p>\n<ul>\n<li>U svojoj biografiji ka\u017eete da ste shvatili da je politi\u010dka ekologija jedina radikalna alternativa. Mo\u017eete li objasniti?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Bila je to 1979. kada smo se mi studenti organizirali kako bismo se suprostavili potpuno nedemokratskom zakonu koji se odnosio na sveu\u010dili\u0161ta, a koji je donijela tada\u0161nja vlada. Blokirali smo prostore fakulteta na otprilike mjesec dana. Sve smo odlu\u010divali zajedno, mi studenti me\u0111u sobom, bez stranaka, bez sindikata. Organizirali smo alternativna predavanja u prostorima fakulteta, diskusije na kojima smo razgovarali \u0161to dalje, i raznovrsna dru\u017eenja. Tisu\u0107e ljudi je prolazilo tim prostorom koji smo kontrolirali, bila je velika odgovornost na nama. Trebalo je paziti da se sve uklju\u010di, a opet za\u0161tititi pokret od negativnih utjecaja, ideja i ljudi koji su ga htjeli uni\u0161titi. Uspostavili smo demokratski na\u010din organiziranja, studenti su donosili odluke u vezi svega sami me\u0111u sobom. To je bio jedini pokret u Gr\u010dkoj koji je uspio prosvjedima natjerati vladu da naknadno opozove ve\u0107 usvojen zakon. Bio je to zakon 815\/78 kojim su poku\u0161ali uvesti mjere \u0161tednje na Sveu\u010dili\u0161te, poput manjeg broja izlazaka na ispite i nemogu\u0107nosti pauze studiranja, \u0161to bi nekoga tko je morao raditi ili je imao privatnih problema onemogu\u0107ilo u daljnjem studiranju. Radilo se o zakonu koji je bio nedemokratski i njegovim provo\u0111enjem vi\u0161e od polovice studenata izgubilo bi pravo studiranja. Dobili smo bitku kada je zakon opozvan, ali smo izgubili rat. Jer, reforme na Sveu\u010dili\u0161tu su se i dalje provodile. Problem tog na\u0161eg lijevog pokreta je bio u tome \u0161to nismo znali kako iz defenzive prije\u0107i u ofenzivu. Ho\u0107u re\u0107i, mi smo se protivili stvarima koje smo smatrali lo\u0161ima, ali nismo imali rije\u0161enja kako ih u\u010diniti boljima. Znali smo \u0161to ne valja i govorili smo ne, ne i ne, ali nismo znali \u0161to drugo napraviti. Bili smo protiv reformi koje je druga strana predlagala, ali nismo predlagali svoje reforme. Nakon te prve bitke koju smo dobili slijedilo ih je jo\u0161 mnogo, no mi nismo bili spremni. Tako da smo na kraju bili pora\u017eeni. Kada smo me\u0111u sobom o tome raspravljali zaklju\u010dili smo da konstruktivni radikalni prijedlozi dolaze od politi\u010dkog ekolo\u0161kog pokreta. Tada smo 1983. u Ateni osnovali EKO, alternativni ekolo\u0161ki pokret.<\/p>\n<ul>\n<li>Je li to iskustvo studentskih prosvjeda koje ste pro\u0161li utjecalo na va\u0161e politi\u010dko djelovanje?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Naravno da je utjecalo, bilo je to veliko iskustvo za mene. Kroz zelene politike poku\u0161avamo potaknuti ljude da vi\u0161e sudjeluju u politi\u010dkom \u017eivotu, da sami odlu\u010duju o stvarima koje ih se ti\u010du. Gra\u0111ani bi trebali imati pravo odlu\u010divanja ho\u0107e li se u njihovoj neposrednoj blizini izgraditi, primjerice, vjetroelektrane. Oni su ti koji trebaju odlu\u010diti, a ne velike kompanije. Gra\u0111ani se trebaju, u zakonskim okvirima, sami organizirati. Dobar primjer je Rescoop, inicijativa koju je pokrenula Federacija skupina i zadruga gra\u0111ana za obnovljivu energiju u Europi. Naravno, s pravom na odlu\u010divanje i samoorganiziranje dolazi velika odgovornost, to je mo\u017eda najvrjednije \u0161to sam nau\u010dio u studenskom pokretu.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.h-alter.org\/vijesti\/da-je-marx-rodjen-u-20-stoljecu-bio-bi-zeleni\" target=\"_blank\">H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u00a0Autorica: Martina Salvaro\u00a0 Yannis Tsironis, \u010delnik gr\u010dke stranke Oikologoi Prasinoi i \u010dlan Tsiprasove vlade: &#8220;Naravno, moramo koegzistirati s kapitalizmom, ali smatramo da smo radikali i da imamo dobra rje\u0161enja. \u010cvrsto vjerujemo da tradicionalni ekonomski sistemi, pri tome mislim i na socijalisti\u010dki sistem u kojemu je sve bilo u vlasni\u0161tvu dr\u017eave, a tako\u0111er i na kapitalizam [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-180867","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180867","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=180867"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180867\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=180867"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=180867"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=180867"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}