{"id":180804,"date":"2015-05-19T07:54:43","date_gmt":"2015-05-19T05:54:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=180804"},"modified":"2015-05-19T00:03:00","modified_gmt":"2015-05-18T22:03:00","slug":"genocid-u-indiji-gdje-je-62-milijuna-zena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/05\/19\/genocid-u-indiji-gdje-je-62-milijuna-zena\/","title":{"rendered":"Genocid u Indiji: Gdje je 62 milijuna \u017eena?"},"content":{"rendered":"<p>Razgovor s Ritom Banerji, aktivistkinjom i feminiskinjom<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright wp-image-180805 size-medium\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/Rita-Banerji-300x224.jpg\" alt=\"Rita Banerji\" width=\"300\" height=\"224\" \/><\/p>\n<p><strong>Autorica: Marinella Matej\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Indija se suo\u010dava s ogromnim problemima \u2013 rodno uvjetovanim poba\u010dajima, ubojstvima radi miraza, ritualnim ubojstvima udovica, napadima kiselinom i ubojstvima djevoj\u010dica do 15 godina starosti, kao i smrtno\u0161\u0107u pri porodu. Indija provodi genocid nad \u017eenama ve\u0107 vi\u0161e od stolje\u0107a. O tome smo razgovarale s Ritom Banerji, aktivistkinjom i feministkinjom, koja je, kako bi ukazala na navedene probleme, pokrenula kampanju &#8220;50 Million Missing&#8221;.<\/p>\n<ul>\n<li>50 Million Missing kampanju ste pokrenuli 2006. godine. Kako ste do\u0161li do tog broja i, nastavno, kampanju? Koliko su precizni popisi stanovni\u0161tva u Indiji?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Brojka od 50 milijuna izra\u010dunata je u jednom znanstvenom radu 2005. godine, temeljenom na popisu stanovni\u0161tva iz 2001. Britanci su svojedobno po\u010deli popisivati stanovni\u0161tvo, i to je zapravo izuzetno intenzivan projekt koji traje godinu dana. Moglo bi biti preciznije jer se podaci ne digitaliziraju odmah, ali se ne unose niti sva ro\u0111enja i smrti, tako da je zapravo svejedno. Kako je zadnji popis bio 2011. godine, mislim da jo\u0161 ne postoje procjene koliko je \u017eena nestalo tijekom stolje\u0107a, ali sam sigurna da bi taj broj sada mogao iznositi vi\u0161e od 50 milijuna.<\/p>\n<p>Kampanju sam pokrenula 2006. godine kada su slu\u017ebeni podaci govorili da se radi o 50 milijuna djevoj\u010dica i \u017eena koje &#8220;nedostaju&#8221; dru\u0161tvu. Prema podacima UN-a, u 2008. godini se radilo o 62 milijuna \u017eena. U praksi, to zna\u010di da u Indiji postoji najmanje 62 milijuna mu\u0161karaca koji nikada ne\u0107e na\u0107i \u017eenske partnerice iz njihove vlastite kulture. \u0160anse za dru\u0161tveni kolaps u takvim uvjetima su ogromne: takav razvoj doga\u0111aja mo\u017ee voditi do \u0161irenja seksualnih zlo\u010dina, perverzija i anarhisti\u010dkog shva\u0107anja reda i poretka. Ionako se ve\u0107 borimo protiv trgovanja djevoj\u010dicama \u0161irom dr\u017eave, koje prodaju kao &#8220;mlade&#8221; u onim regijama gdje je omjer spolova toliko naru\u0161en da mladi\u0107i ne mogu prona\u0107i supruge. Obitelji s mnogo sinova, koje si ne mogu priu\u0161titi \u017eenu za svakoga, \u010desto kupe jednu djevojku koju onda dijele sva bra\u0107a. Uni\u0161teni prirodni omjer mu\u0161karaca i \u017eena vi\u0161e se ne mo\u017ee ispraviti. Vjerovanje da se to doga\u0111a zbog feticida je krivo \u2013 naime, podaci pokazuju da broj ubojstava raste s godinama, odnosno, vi\u0161e je djevoj\u010dica ubijeno od 1 do 15 godine \u017eivota, nego radi rodno uvjetovanih poba\u010daja. Tako\u0111er, feticidi i ubojstva djevoj\u010dica nisu ne\u0161to \u0161to obilje\u017eava isklju\u010divo siroma\u0161ne obitelji \u2013 ubojstva su u\u010destalija kako su roditelji obrazovaniji i bogatiji.<\/p>\n<ul>\n<li>Koji je najve\u0107i uspjeh kampanje?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mislim da je na\u0161 najve\u0107i uspjeh to \u0161to smo pitanje rodno uvjetovanih ubojstava, gendercide, uspjele nametnuti kao pitanje od globalnog zna\u010daja. Mislim da smo prva globalna kampanja koja se bavi pitanjem ubojstava \u017eena radi spola. Kada smo na na\u0161em blogu plasirale konkretne informacije i brojke, ljudi su bili \u0161okirani. Sada ve\u0107ina zna. Tako\u0111er, va\u017eno je i to \u0161to smo uspjele problem plasirati kao globalno kr\u0161enje ljudskih prava, a ne samo kao kr\u0161enje \u017eenskih prava ili samo problem Indije. Kada smo po\u010dele s projektom, 75 posto nas smo bile \u017eene i 25 posto su bili mu\u0161karci. Na\u0161a baza podr\u017eavatelja\/ica na svim dru\u0161tvenim mre\u017eama (pola milijuna ljudi u 205 zemalja) sastoji se od 47 posto mu\u0161karaca i 53 posto \u017eena. To je, zapravo, primjenjeni &#8220;He for She&#8221;.<\/p>\n<ul>\n<li>Sura\u0111ujete li s drugim organizacijama koje rade na polju seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja? Va\u0161a kampanja funkcionira po &#8220;zero fund&#8221; principu, odnosno bez ikakvih sredstava. Imate li problema s volonterima\/kama, mogu li se oni\/e povezani s problemom i odlu\u010diti ulo\u017eiti svoje vrijeme u to?<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u010cim osoba shvati da je to globalni problem, problem ljudskih prava \u2013 pove\u017ee se s i po\u017eeli djelovati. Izuzetno smo zadovoljni\/e s ljudima koji volontiraju na na\u0161im blogovima, prezentacijama, koji prevode, itd. U smislu organizacije, ne radimo niti s jednom organizacijom u nekom kontinuitetu. Va\u017eno pitanje je u kojoj mjeri bi suradnja s velikim organizacijama pomogla projektu ili \u017eeni u nevolji. Imali smo situaciju mlade \u017eene koju je obitelj njezina mu\u017ea napala kiselinom, tra\u017ee\u0107i dotu. Gotovo je umrla. Morali smo joj osigurati operaciju, ali nam niti jedna velika organizacija nije \u017eeljela pomo\u0107i! Pomo\u0107 smo dobili\/e iz Interplasta \u2013 volonterske organizacije kirurga\/inja. Davali su nam medicinske savjete i vodili nas kroz krizna razdoblja. Human Rights Law Newtork su napravili sjajan posao s tu\u017ebom na sudu.<\/p>\n<p>Na\u0161a najve\u0107a \u017eenska organizacija za pomo\u0107 pri nasilju u obitelji svojedobno je kroz grozna savjetovanja \u017eenama davala krive naputke i vodila grupe podr\u0161ke \u017ertvama na na\u010din da su vi\u0161e \u0161kodile tim \u017eenama nego koristile. Suradnja s drugim organizacijama ima svoje dobre i lo\u0161e strane.<\/p>\n<ul>\n<li>Jesu li problemi na koje ukazujete kampanjom 50 Million Missing globalni ili specifi\u010dni za Indiju?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Globalni su. Indijske zajednice u UK-u, SAD-u, Kanadi, Norve\u0161koj \u2013 sve imaju &#8220;modificirani&#8221; broj djevoj\u010dica prema dje\u010dacima. Tako\u0111er prakticiraju smrtonosne forme nasilja, kao \u0161to su ubojstva radi miraza i ubojstva iz \u010dasti.<\/p>\n<ul>\n<li>Za\u0161to je to toliko ra\u0161ireno &#8211; feticid, infanticid, ubojstva radi miraza i iz \u010dasti? Je li to pitanje tradicije ili patrijarhata?<\/li>\n<\/ul>\n<p>U mnogim kulturama je odr\u017ean patrijarhat, ali se u njima ne provodi genocid nad \u017eenama. Genocid nad \u017eenama se doga\u0111a iz istog razloga kao i ostali oblici genocida \u2013 jer je ciljana skupina na margini i dehumanizirana, te se radi toga uni\u0161tava bez imalo gri\u017enje savjesti ili krivnje. One su jednostavno jednokratne, nebitne.<\/p>\n<ul>\n<li>Mo\u017eete li nam ukratko objasniti slu\u010daj Purvi Patel i je li dozvoljen poba\u010daj u Indiji?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Purvi Patel je Indijka. Pobacila je u SAD-u, gdje je i uhi\u0107ena, od strane ameri\u010dke policije, pod ameri\u010dkim zakonima, gdje je odrasla i \u010dija je gra\u0111anka.<\/p>\n<p>U Indiji poba\u010daj nikada nije bio moralno pitanje, to je ne\u0161to \u0161to dolazi iz kr\u0161\u0107anstva. Zapravo su Britanci ti koji su zabranili poba\u010daj. Kasnije je opet dekriminaliziran, ali ne iz feministi\u010dke perspektive koja \u017eenama dozvoljava kontrolu nad njihovim tijelima. Mora postojati lije\u010dni\u010dka dozvola \u2013 u slu\u010daju silovanja, zdravlja i sli\u010dno. Neo\u017eenjene \u017eene mogu i\u0107i kod lije\u010dnika\/ica koje poznaju, ali je najve\u0107i problem dru\u0161tvena stigma u slu\u010daju trudno\u0107e kao \u0161to je kod Purvi Patel.<\/p>\n<p>Naime, ona je kao gra\u0111anka SAD-a optu\u017eena pod zakonima o feticidu, koji su osmi\u0161ljeni kako bi se \u017eene za\u0161titile od tre\u0107e strane \u2013 supru\u017enika, partnera ili neznanca. No, sve se \u010de\u0161\u0107e doga\u0111a da dr\u017eave te zakone koriste kako bi kaznile \u017eene. Optu\u017eena je za feticid, jer je navodno sama prekinula trudno\u0107u, i zanemarivanje djeteta, jer ga je bacila u sme\u0107e, \u0161to je samo po sebi kontradiktorno.<\/p>\n<p>Abortiranje \u017eenskih fetusa je ilegalno u Indiji (iako veoma ra\u0161ireno) i nikada nisam vidjela da su neku \u017eenu tretirali kao kriminalku radi toga i zatvorili.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.libela.org\/razgovor\/6168-genocid-u-indiji-gdje-je-62-milijuna-zena\/\" target=\"_blank\">Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p> Genocid nad \u017eenama se doga\u0111a iz istog razloga kao i ostali oblici genocida \u2013 jer je ciljana skupina na margini i dehumanizirana, te se radi toga uni\u0161tava bez imalo gri\u017enje savjesti ili krivnje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-180804","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180804","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=180804"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180804\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=180804"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=180804"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=180804"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}