Tim istra\u017eiva\u010da ameri\u010dke Nacionalne okeanske i atmosferske slu\u017ebe (NOAA) otkrio je prvu toplokrvnu ribu, pi\u0161e danas Dejli mejl.<\/p>\n
Rije\u010d je o mjese\u010devoj ribi ili opah (Lampris guttatus) koja neprestanim pomjeranjem peraja stvara toplotu koju zadr\u017eava u \u0161krgama.<\/p>\n
Za razliku od drugih riba, tijelom mjese\u010deve ribe, uklju\u010duju\u0107i srce, kru\u017ei topla krv, \u0161to pospje\u0161uje njene op\u0161te sposobnosti, prenosi Tanjug.<\/p>\n
Opah \u017eivi u Sjevernom Atlantiku, Sjevernom moru i u Sredozemnom moru, hrane\u0107i se ribama i lignjama.<\/p>\n
Tamno narad\u017easte je boje s bijelim ta\u010dkama i jarko crvenim perajama. Odrasle jedinke te\u017ee preko 70 kilograma i veli\u010dine su automobilske gume.<\/p>\n
Njena prosje\u010dna temperatura tijela isnosi oko 5 stepeni Celzijusa, i pove\u0107ava njenu efikaksnost kao lovca u hladnim morskim dubinama.<\/p>\n
Naime, stvorenja koja \u017eive na dubinama ve\u0107im od 200 metara se sporo kre\u0107u, \u010duvaju\u0107i energiju, dok je mjese\u010deva riba br\u017ea, pa samim tim i opasnija grabljivica.<\/p>\n
“Toplokrvnost \u010dini ovu ribu efikasnijim predatorom koji br\u017ee pliva i br\u017ee reaguje, te vidi daleko bolje”, objasnio je dr Nikolas Vegner, autor studije objavljene u \u010dasopisu Science.<\/p>\n
Ribe su uglavnom hladnokrvne ili ektodermne \u017eivotinje, premda tuna i neke vrste morskih pasa mogu da zagriju odre\u0111ene djelove tijela poput mozga i o\u010diju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tim istra\u017eiva\u010da ameri\u010dke Nacionalne okeanske i atmosferske slu\u017ebe (NOAA) otkrio je prvu toplokrvnu ribu, pi\u0161e danas Dejli mejl. Rije\u010d je o mjese\u010devoj ribi ili opah (Lampris guttatus) koja neprestanim pomjeranjem peraja stvara toplotu koju zadr\u017eava u \u0161krgama. Za razliku od drugih riba, tijelom mjese\u010deve ribe, uklju\u010duju\u0107i srce, kru\u017ei topla krv, \u0161to pospje\u0161uje njene op\u0161te sposobnosti, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-180597","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180597","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=180597"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180597\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=180597"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=180597"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=180597"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}