{"id":180507,"date":"2015-05-14T17:33:08","date_gmt":"2015-05-14T15:33:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=180507"},"modified":"2015-05-14T17:33:08","modified_gmt":"2015-05-14T15:33:08","slug":"euu-evropi-ugrozena-trecina-ptica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/05\/14\/euu-evropi-ugrozena-trecina-ptica\/","title":{"rendered":"EU:U Evropi  ugro\u017eena tre\u0107ina ptica"},"content":{"rendered":"<p>Tre\u0107ina ptica u Evropi je ugro\u017eena zbog aktivnosti ljudi, pokazuje najobuhvatnija studija Evropske unije o prirodnim stani\u0161tima i divljini koju je prenio britanski list Gardijan (The Guardian).<\/p>\n<p>Izvje\u0161taj EU o stanju prirode u koji je Gardijan imao uvid, pokazuje dramati\u010dan pad me\u0111u nekada uobi\u010dajenim vrstama kao \u0161to su poljske \u0161eve i grlice, uglavnom zbog pritisaka poljoprivrede, ali ugro\u017eavanja ekosistema drugim aktivnostima ljudi.<\/p>\n<p>Nalazi iz izvje\u0161taja \u0107e, navodi Gardijan, oja\u010dati kampanju protiv planova Evropske komisije da preispita i ubla\u017ei dvije klju\u010dne odredbe zakona o \u017eivotnoj sredini, prenosi Beta.<\/p>\n<p>Izvje\u0161taj o stanju prirode ustanovio je da je populacija grlica opala za 90 ili vi\u0161e odsto od 1980. i uskoro bi kao ugro\u017eena vrsta mogla biti stavljena na &#8220;crvenu listu&#8221; Me\u0111unarodne unije za o\u010duvanje prirode. Broj poljskih \u0161eva i jedne podvrste strnadica je prepolovljen.<\/p>\n<p>Od 804 prirodna stani\u0161ta koje je u izvje\u0161taju razmatrala Evropska agencija za \u017eivotnu sredinu, 77 odsto je lo\u0161em stanju, a u skoro tre\u0107ini je pogor\u0161ana situacija od studije iz 2006. godine. Za samo \u010detiri odsto je ustanovljeno da je bilo pobolj\u0161anja.<\/p>\n<p>&#8220;Izvje\u0161taj jasno pokazuje da su evropska divljina i prirodna stani\u0161ta u krizi. Na\u0161a stani\u0161ta polako umiru i na\u0161 prirodni kapital &#8211; odra\u017een vrstama kao \u0161to su ptice i leptiri &#8211; pod ogromnim su pritiskom neodr\u017eive agrarne i zemlji\u0161ne politike&#8221;, rekao je \u0161ef odeljenja za evropske prirodne resurse pri Svjetskom fondu za prirodu (WWF) Andreas Baumiler.<\/p>\n<p>U studiji se navodi da intenzivno poljoprivredno uzgajanje i promjene prirodnih terena predstavljaju najve\u0107u prijetnju za evropsku floru i faunu, iako gubitak biodiverziteta prema procjenama, mo\u017ee ko\u0161tati 450 milijardi eura godi\u0161nje, odnosno tri odsto bruto doma\u0107eg proizvoda.<\/p>\n<p>Poljoprivreda pokriva dvije tre\u0107ine upotrebe zemlji\u0161ta u EU, a uni\u0161tavanje ili preina\u010denje livada, \u0161ikara i \u0161ipraga, \u010desto upotrebom pesticida, za dobijanje ve\u0107eg prostora za uzgajanje desetkovala je populacije ptice, dok su dodatno negativno doprinijeli monokulturna uzgajanja i promjene u re\u017eimima ispa\u0161e.<\/p>\n<p>U izvje\u0161taju se kao negativni uticaja na ptice navode i promjene u vodenim tokovima, fragmentacija stani\u0161ta, kao i lov i krivolov.<\/p>\n<p>Svijetla ta\u010dka u izvje\u0161taju, navodi Gardijan, predstavlja oporavak mnogih ugro\u017eenih pri\u010djih vrsta kao \u0161to su \u017eutoglavi brada\u0161, sivi \u017edral i velika droplja, uglavnom zahvaljuju\u0107i direktivama EU o pticama.<\/p>\n<p>Zvani\u010dnik iz Evropske komisije je rekao da je Komisija organizovala izvje\u0161taj, &#8220;\u0161to jasno pokazuje efikasnost direktiva o pticama i stani\u0161tima&#8221;, ali je dodao da izvje\u0161taj pokazuje da ima jo\u0161 puno posla.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tre\u0107ina ptica u Evropi je ugro\u017eena zbog aktivnosti ljudi, pokazuje najobuhvatnija studija Evropske unije o prirodnim stani\u0161tima i divljini koju je prenio britanski list Gardijan (The Guardian). Izvje\u0161taj EU o stanju prirode u koji je Gardijan imao uvid, pokazuje dramati\u010dan pad me\u0111u nekada uobi\u010dajenim vrstama kao \u0161to su poljske \u0161eve i grlice, uglavnom zbog pritisaka [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-180507","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180507","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=180507"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180507\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=180507"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=180507"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=180507"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}