{"id":180330,"date":"2015-05-12T07:57:05","date_gmt":"2015-05-12T05:57:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=180330"},"modified":"2015-05-12T07:57:05","modified_gmt":"2015-05-12T05:57:05","slug":"docekuju-vas-ljudi-koji-slave-ratne-zlocince","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/05\/12\/docekuju-vas-ljudi-koji-slave-ratne-zlocince\/","title":{"rendered":"Do\u010dekuju vas ljudi koji slave ratne zlo\u010dince"},"content":{"rendered":"

Dragi papa Franjo,<\/p>\n

\"rukoljub\/fotografika,duboko smo ohrabreni Va\u0161om skora\u0161njom posjetom na\u0161oj dr\u017eavi. U njenoj najavi je nazna\u010deno da dolazite da potaknete njegovanje dobra i pomognete konsolidaciji bratstva i mira, i zbog toga smo bili slobodni da Vam se obratimo. Kao gra\u0111ani Bosne i Hercegovine, \u017eelimo s Vama podijeliti ono \u0161to mo\u017eda ne\u0107ete \u010duti od politi\u010dara i drugih slu\u017ebenika. Obra\u0107amo se Va\u0161oj Svetosti sa najve\u0107im po\u0161tovanjem u \u017eelji da iznesemo nekoliko problema za koje vjerujemo da su od goru\u0107e va\u017ensti za Bosnu i Hercegovinu i njen narod.<\/p>\n

Katoli\u010dka tiskovna agencija je uz najavu Va\u0161eg dolaska dodala i slijede\u0107u izjavu: “(Njegova svetost) \u0107e tako\u0111er do\u0107i u dr\u017eavu obilje\u017eenu velikim etni\u010dkim i religijskim razlikama, koje su bile klju\u010dan faktor u nedavnom ratu.” Mi smatramo da je ova re\u010denica krajnje problemati\u010dna i da ne odgovara istini.<\/p>\n

Ova velika etni\u010dka i religijska raznolikost je u stvari ne\u0161to na \u0161ta smo ponosni, i \u0161to smatramo velikom predno\u0161\u0107u i bogatstvom za na\u0161u dr\u017eavu i dru\u0161tvo. U sr\u017e na\u0161eg kulturnog bi\u0107a \u010dvrsto je utkana tkanina razli\u010ditih etniciteta i religija; mi ne bismo \u017eivjeli u skladu sa na\u0161im identitetom da u njemu nema prostora za druge. Iako tako\u0111er uklju\u010duje konflikte, patnje i prisilne migracije, na\u0161 multietni\u010dki i multikonfesionalni identitet je zaista na\u0161e prirodno stanje. I ne samo u na\u0161em slu\u010daju – Bosna i Hercegovina je dio Evrope u kojoj muslimani, hri\u0161\u0107ani (katolici i pravoslavci), jevreji i mnogi drugi \u017eive zajedno ve\u0107 vijekovima. Na\u0161a tragedija je da je ova raznolikost kori\u0161tena kroz \u010ditavu istoriju kao izgovor, tj. kao dimna zavjesa, da bi se otela zemlja a ljudi oplja\u010dkali po principu “divide et impera”. Zloupotrebljena je od onih koji grabe mo\u0107 i slu\u017ee specifi\u010dnim interesima i nemilosrdnim osvaja\u010dima \u2013 od lokalnih politi\u010dkih, i ponekad sve\u0107eni\u010dkih, elita.<\/p>\n

Rani post-socijalisti\u010dki period u Bosni i Hercegovini tako\u0111er se ogleda u dva sna\u017ena i povezana procesa: \u201enacionalizaciji sakralnog\u201c i \u201esakralizaciji nacionalnog\u201c. U isto vrijem religija je revitalizirana, \u0161to se shvatilo kao politi\u010dka \u010dinjenica \u2013 religija je ispolitizirana kroz etnicizaciju. U toku ovog procesa, \u201epoimanje\u201c religije se na\u017ealost suzilo: religija je usmjerena i reducirana na etnicitet, umjesto prema svojim priro\u0111enim univerzalnim karakteristikama, svojstvima i misiji; \u010dime su dakle etni\u010dki i religijski identiteti postali jedno te isto.<\/p>\n

Odr\u017eivo i pravi\u010dno politi\u010dko rje\u0161enje ne mo\u017ee se zasnivati na vje\u0161ta\u010dkoj podjeli na\u0161ih ljudi, ustanovljenoj i provo\u0111enoj od strane onih koji im ne \u017eele dobro. Mi \u017eelimo da nastavimo graditi na\u0161e dru\u0161tvo na sna\u017enim temeljima na\u0161eg zajedni\u010dkog kulturnog koda, etike i morala. Moramo obrazovati ljude, promovirati mir i pomirenje, i bespo\u0161tedno raditi na pravdi i rekonstrukciji tragi\u010dno potrgane tkanine dru\u0161tva. Osje\u0107amo se veoma osna\u017eeni \u010dinjenicom da je Va\u0161a Svetost ponudila pomo\u0107 pri tome.<\/p>\n

Bosna i Hercegovina treba svu pomo\u0107 koju mo\u017ee dobiti u mu\u010dno sporom procesu ponovne izgradnje povjerenja me\u0111u svojim etni\u010dkim grupama. Iskreno suo\u010davanje sa zvjerstvima po\u010dinjenim u toku rata je klju\u010dan element tog procesa. Takvo suo\u010davanje zavisi od kraja poricanja i opravdavanja zlo\u010dina po\u010dinjenih od strane onih sa \u201ena\u0161e\u201c strane; od priznanja i iskrene osude tih zlo\u010dina, od pravne i moralne odgovornosti. Me\u0111utim, mi jo\u0161 uvijek svjedo\u010dimo glorifikaciji pojedinaca koji su, iako progla\u0161eni krivim i osu\u0111eni za ratne zlo\u010dine, svejedno slavljeni kao heroji i mu\u010denici. Da bi Bosna i Hercegovina postala \u201enormalna\u201c zemlja, moramo izvr\u0161iti temeljito uklanjanje takvih nacionalisti\u010dkih spektakla iz javnog prostora. Moramo eliminisati fa\u0161isti\u010dke pojmove iz politike, obrazovanja, medija i ulice. To je najmanje \u0161to na\u0161a zemlja zaslu\u017euje, nakon \u0161to je tako veliki broj osoba ubijeno, ranjeno, silovano, zato\u010deno u koncentracionim logorima i iseljeno na osnovu njihove etni\u010dke pripadnosti.<\/p>\n

Dozvolite nam da ilustriramo za\u0161to ovo smatramo fa\u0161isti\u010dkom logikom i pona\u0161anjem kroz nesretan nedavni primjer. U prilogu (Slika 1), mo\u017eete vidjeti kako Dragan \u010covi\u0107, \u010dlan Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine, koji \u0107e biti Va\u0161 doma\u0107in u toku Va\u0161e posjete Sarajevu, te Marinko \u010cavar, trenutni predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, javno do\u010dekuju osu\u0111enog ratnog zlo\u010dinca Darija Kordi\u0107a[1], koji se vratio iz stranog zatvora nakon \u0161to je odslu\u017eio dvije tre\u0107ine svoje kazne od 25 godina zatvora. Nakon velike javne sve\u010danosti na ovoj fotografiji, uslijedila je Sveta misa i govor kojeg je Kordi\u0107 odr\u017eao sa oltara (Slika 2). Nije se mogla \u010duti niti jedna rije\u010d kajanja, nije bilo katarze niti tako potrebne metanoje.<\/p>\n

Ljudi poput Kordi\u0107a mo\u017eda ne razumiju takve koncepte, ali pripadnici klera koji su ga do\u010dekali i proslavili njegov povratak iz zatvora, pogotovo tokom njegovih posjeta Zagrebu (gdje je Kordi\u0107a do\u010dekali biskup Vlado Ko\u0161i\u0107 iz Siska) i Mostaru, sigurno moraju. Umjesto toga, odabrali su da po\u010dinitelje zlo\u010dina oslobode optu\u017ebi, tako ih pretvoriv\u0161i u mu\u010denike. Provincijal Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije, dr.fr. Miljenko \u0160teko omogu\u0107io je Kordi\u0107u institucionalnu podr\u0161ku, pa \u010dak i prostor da dr\u017ei ogled o svom \u201eiskustvu vjere\u201c. Osobe druge etni\u010dke pripadnosti ovo shvataju kao oblik poricanja njihovih patnji i veli\u010danje zlo\u010dina po\u010dinjenih nad njima. Njihove rane ne zacjeljuju, ve\u0107 se produbljuju.<\/p>\n

Ovo nije ni u kojem smislu jedini primjer podr\u017eavanja ratnih zlo\u010dinaca od strane sve\u0107enstva, ve\u0107 samo najnoviji. Niti je ovo fenomen specifi\u010dan za Katoli\u010dku crvku u Bosni i Hercegovini. Njihove kolege iz Srpske pravoslavne crkve i Islamske zajednice su tako\u0111er javno izra\u017eavali podr\u0161ku za one koji su osu\u0111eni ili optu\u017eeni za ratne zlo\u010dine i zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti. Previ\u0161e je \u010dlanova sve\u0107enstva u svim religijskim skupinama koji ne slu\u017ee svom narodu, ve\u0107 svojoj naciji.<\/p>\n

Vrlo smo tu\u017eni zbog \u010dinjenice da \u0107e isti ti ljudi koji su radosno do\u010dekali ratne zlo\u010dince biti me\u0111u onima koji \u0107e do\u010dekati Vas i po\u017eeljeti Vam dobrodo\u0161licu u Bosnu i Hercegovinu.<\/p>\n

U posljednjih hiljadu godina, Katoli\u010dka crkva u Bosni i Hercegovini je bila su\u0161tinski dio onoga \u0161to je na\u0161 identitet. Doprinos Crkve, njenih sve\u0107enika i vjernika u na\u0161em duhovnom, kulturnom i nau\u010dnom napretku je neizmjeran.<\/p>\n

Puni smo zahvalnosti za svu pomo\u0107 koju su Crkva i njeni ljudi pru\u017eili nama u toku rata. Ve\u0107ina njih su bili u najmanju ruku heroji. Uvijek \u0107emo se sje\u0107ati Gabrielle Moreno Locatellija, pacifiste i studenta iz Lombardije, \u010dlana \u201eBeati i costruttori di pace\u201c-a, koji je izgubio \u017eivot u Sarajevu tokom opsade grada. Gra\u0111ani ove dr\u017eave su vje\u010dno zahvalni na podr\u0161ci koju su dobili od pape Ivana Pavla II, koji je tokom rata neprestano govorio o Bosni i Hercegovini i dizao svoj glas protiv nacionalizma. Zato je od presudne va\u017enosti da ova generacija sve\u0107enstva odgovori na poziv na istinski mir i pomirenje.<\/p>\n

Najsvetiji O\u010de, svaka Va\u0161a rije\u010d i gesta \u0107e duboko odjeknuti u na\u0161em dru\u0161tvu i u svijetu. Radujemo se \u0161to \u0107emo Vas do\u010dekati i ukazati Vam po\u0161tovanje u na\u0161oj dr\u017eavi. Osje\u0107amo se blagoslovljenima \u0161to je Va\u0161a Svetost odabrala da posjeti Sarajevo. \u010cvrsto vjerujemo da Va\u0161a posjeta mo\u017ee ozna\u010diti po\u010detak ere istinskog mira i pomirenja, na dobrobit generacija Bosanaca i Hercegovaca.<\/p>\n

Sa dubokim po\u0161tovanjem i uz sve druge dobre \u017eelje Va\u0161oj Svetosti,<\/p>\n

Aleksandar Brezar, prevodilac, novinar, scenarista<\/p>\n

Aleksandar Hemon, pisac, dobitnik nagrade McArthur Genius<\/p>\n

Alen Voloder, programer<\/p>\n

Brano Jakubovi\u0107 i Vedran Mujagi\u0107 , \u010dlanovi \u201eDubioze Kolektiv\u201c<\/p>\n

Damir Arsenijevi\u0107, profesor na Univerzitetu De Montfort i Univerzitetu u Tuzli,<\/p>\n

Dino Abazovi\u0107, profesor, sociolog<\/p>\n

Franjo \u0160ar\u010devi\u0107, matemati\u010dar, aktivista<\/p>\n

Gorana Mlinarevi\u0107, pravnica za me\u0111unarodna ljudska prava,<\/p>\n

Ines Tanovi\u0107 Sijer\u010di\u0107, aktivistkinja, istori\u010darka umjetnosti<\/p>\n

Jasmila \u017dbani\u0107, rediteljica, dobitnica nagrade Zlatni medvjed na Berlinaleu<\/p>\n

Kumjana Novakova, filmski festival ljudskih prava \u201ePravo ljudski\u201c<\/p>\n

Nid\u017eara Ahmeta\u0161evi\u0107, novinarka<\/p>\n

Refik Hod\u017ei\u0107, novinar, aktivista<\/p>\n

Sabina \u0160abi\u0107, mirovna aktivistkinja, producentica<\/p>\n

Saida Mustajbegovi\u0107, sociologinja, novinarka<\/p>\n

Sa\u0161a Stani\u0161i\u0107, pisac, dobitnik nagrade Sajma knjiga u Leipzigu<\/p>\n

Ulvija Tanovi\u0107, prevoditeljica<\/p>\n

Zoran Herceg, umjetnik, aktivista<\/p>\n

Zoran Ivan\u010di\u0107, mirovni aktivista<\/p>\n

[1] Na osnovu njegove pojedina\u010dne kriminalne odgovornosti (\u010cl. 7 \u00a7 1 Statuta ICTY-a), Kordi\u0107 je progla\u0161en krivim i osu\u0111en od strane ICTY-a po sljede\u0107im ta\u010dkama optu\u017enice: te\u0161ka kr\u0161enja \u017denevskih konvencija (\u010cl. 2 Statuta ICTY-a: hotimi\u010dno li\u0161avanje \u017eivota; ne\u010dovje\u010dno postupanje; protupravno zatvararnje civila); kr\u0161enja zakona ili obi\u010daja ratovanja (\u010cl. 3 Statuta ICTY-a: protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nu\u017edom; plja\u010dkanje javne ili privatne imovine; uni\u0161tavanje ili hotimi\u010dno o\u0161te\u0107ivanje vjerskih ili obrazovnih institucija); zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti (\u010cl. 5 Statuta ICTY-a: progoni na politi\u010dkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje).<\/address>\n
Kontrapress<\/a><\/address>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pismno Papi: Vrlo smo tu\u017eni zbog \u010dinjenice da \u0107e isti ti ljudi koji su radosno do\u010dekali ratne zlo\u010dince biti me\u0111u onima koji \u0107e do\u010dekati Vas i po\u017eeljeti Vam dobrodo\u0161licu u Bosnu i Hercegovinu, navode u otvorenom pismu papi Franji umjetnici, novinari i aktivisti iz BiH<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-180330","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180330","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=180330"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180330\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=180330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=180330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=180330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}