{"id":179850,"date":"2015-05-06T09:05:11","date_gmt":"2015-05-06T07:05:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=179850"},"modified":"2015-05-06T10:32:35","modified_gmt":"2015-05-06T08:32:35","slug":"zasto-novinari-barem-ponekad-trebaju-biti-aktivisti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/05\/06\/zasto-novinari-barem-ponekad-trebaju-biti-aktivisti\/","title":{"rendered":"Za\u0161to novinari (barem ponekad) trebaju biti aktivisti"},"content":{"rendered":"

\"Dan<\/strong><\/em><\/p>\n

Autor: Dan Gillmor<\/a><\/strong><\/em><\/p>\n

Ove sedmice sam na Me\u0111unarodnom festivalu novinarstva u Perugi, u Italiji, odr\u017eao govor na temu \u201cZa\u0161to novinari trebaju biti aktivisti\u201d. Izuzev par odstupanja od teksta, evo \u0161ta sam rekao:<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010dki novinar New York Times-a James Risen je prije dva mjeseca na Twitteru javno osudio odnos Obamine administracije prema \u0161tampi. Administracija je, kazao je on, \u201cnajve\u0107i neprijatelj slobode \u0161tampe u jednoj generaciji.\u201d<\/p>\n

Risenova tirada je postala tema razgovora me\u0111u ljudima koji prate i komentari\u0161u novinarstvo. Neki od njih su kazali da novinar ne treba javno izra\u017eavati takve stavove, jer to mo\u017ee potaknuti \u010ditaoce da dovedu u pitanje opredjeljenje novinara \u2013 kao i njegove novine \u2013 za objektivno izvje\u0161tavanje. Ali urednik zadu\u017een za novinarske standarde ovog lista je rekao Margaret Sullivan, urednici za javnost lista Times, da je Risen u\u010dinio pravu stvar.<\/p>\n

\u201cGeneralno,\u201c rekao je urednik,\u201dna\u0161i izvje\u0161ta\u010di shvataju da ne trebaju izra\u017eavati komentare o temama koje pokrivamo i oni to ne rade… Ja bih ovo stavio u jednu drugu kategoriju.\u201c<\/p>\n

Koju kategoriju? Slobodu \u0161tampe, naravno. I bio je u pravu.<\/p>\n

Ovo je bio va\u017ean trenutak u istoriji New York Times-a. List je zvani\u010dno priznao da nije neutralan \u2013 i da se ne pretvara da je neutralan \u2013 prema ovoj temi. Times je, kao organizacija, zauzeo aktivisti\u010dki stav \u2013 daleko od svoje tradicionalne uloge posmatra\u010da i izvje\u0161ta\u010da.<\/p>\n

Ono \u0161to danas \u017eelim da vam poru\u010dim jeste da svi novinari sebe trebaju smatrati aktivistima u svijetu u kojem sada \u017eivimo.<\/p>\n

Prije nego \u0161to ovo dodatno objasnim, dozvolite da prvo objasnim \u0161ta mislim pod novinarstvom i aktivizmom.<\/p>\n

Novinarstvo mo\u017ee obuhvatiti veoma mnogo stvari, od detaljnog istra\u017eiva\u010dkog rada do povr\u0161ne zabave, ali za na\u0161u svrhu pod tim podrazumijevam pru\u017eanje pomo\u0107i ljudima da razumiju u kakvom svijetu \u017eive da bi mogli donositi bolje odluke o na\u010dinu na koji \u017eive. To \u010desto zahtijeva izno\u0161enje istine bogatima i mo\u0107nima, te razotkrivanje stvari koje bi bogati i mo\u0107ni radije dr\u017eali u tajnosti. Ono obuhvata i iscrpnost, ta\u010dnost, pravi\u010dnost, nezavisnost i \u2013 ovo se ne upotrebljava dovoljno \u2013 transparentnost. Novinarstvo je klju\u010dno za slobodu, jer je ono kamen temeljac slobode govora.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de aktivizma, jednostavno \u0107u upotrijebiti definiciju iz rje\u010dnika:\u201dpolitika ili aktivnost vo\u0111enja sna\u017ene kampanje s ciljem podsticanja politi\u010dkih ili dru\u0161tvenih promjena.\u201c Tome bih dodao \u2013 ponekad je aktivizam i kampanja da se ne\u0161to sprije\u010di.<\/p>\n

U mnogim dijelovima ovog svijeta bavljenje pravim novinarstvom jeste aktivizam \u2013 zato \u0161to je izno\u0161enje istine u pojedinim dru\u0161tvima \u010din kojim se podsti\u010du promjene. Osje\u0107am po\u0161tovanje prema ljudima koji rizikuju svoju slobodu, a ponekad i svoj \u017eivot, da bi svojim sunarodnicima i ostatku svijeta ispri\u010dali \u0161ta se de\u0161ava tu gdje oni \u017eive. U sljede\u0107em govoru \u0107e vam se obratiti jedan od njih.<\/p>\n

U zapadnim demokratijama sa \u010dvr\u0161\u0107om tradicijom slobode govora i slobodne \u0161tampe, predod\u017eba o novinarima kao aktivistima se \u010desto smatra stajanjem na jednu stranu, \u0161to je u suprotnosti sa novinarskim normama. Ali postoji duga i \u010dasna istorija onoga \u0161to nazivamo\u201dnovinarstvom zagovaranja\u201c, tj. razotrivanja nepravdi s apsolutnim ciljem izazivanja bijesa javnosti, a zatim javne akcije koja bi dovela do promjena. U Americi su se po\u010detkom 20. vijeka ljudi koje smo zvali\u201dborcima protiv korupcije\u201c (eng. muckrakers) sjajno bavili ovom vrstom novinarstva. Danas su filmska radnica Laura Poitras, koja \u0107e ovdje govoriti ve\u010deras putem video veze, i njene kolege me\u0111u mnogima koji nastavljaju ovu tradiciju. (Obavezno pogledajte film CitizenFour; sjajan je).<\/p>\n

Danas imamo i novu kategoriju novinarstva u ovoj sferi \u2013 novinarstvo kojim se bave ljudi koji su prvo zagovara\u010di, a zatim medijski stvaraoci. Govorim o organizaciji Human Rights Watch, koja dosljedno podr\u017eava sjajno izvje\u0161tavanje o temama u vezi s ljudskim pravima \u0161irom svijeta.<\/p>\n

Govorim o organizaciji American Civil Liberties Union (ACLU), koja se u mojoj zemlji dosljedno bavi najboljim novinarstvom \u2013 u vi\u0161e zna\u010denja te rije\u010di \u2013 o prijetnjama na\u0161im osnovnim slobodama. U interesu transparentnosti, trebam pomenuti i svog izuzetno talentovanog ne\u0107aka Daniela Kahna Gillmora, koji radi za ACLU.<\/p>\n

U pro\u0161losti su se ove organizacije i nevladine organizacije sli\u010dne njima \u0161irom svijeta bavile novinarstvom. Ali da bi do\u0161li do publike, morali su da ubijede tradicionalne medijske ku\u0107e da posvete pa\u017enju, a zatim da objave ili emituju izvje\u0161taje zasnovane na informacijama koje su prikupile ove nevladine organizacije. Sada je, u digitalnom dobu, svaka organizacija bilo koje vrste u isto vrijeme i medijska ku\u0107a i mo\u017ee direktnije doprijeti do publike. Saradnja sa tradicionalnim novinarima je jo\u0161 uvijek korisna, ali vi\u0161e nije apsolutno nu\u017ena kao \u0161to je nekad bila. Mi novinari treba da pozdravimo ulazak zagovara\u010da u ekosistem novinarstva \u2013 i da im odamo priznanje za njihov rad. Uzgred, American Civil Liberties Union vjerovatno podnosi vi\u0161e sudskih tu\u017ebi za otvaranje dosjea o temama koje se ti\u010du slobode, koriste\u0107i Ameri\u010dki zakon o slobodnom pristupu informacijama, nego sve tradicionalne medijske ku\u0107e zajedno.<\/p>\n

Ne \u017eelim time re\u0107i da se svi zagovara\u010di bave novinarstvom \u2013 daleko od toga. U mnogim slu\u010dajevima dobijamo neistinitu, nepravi\u010dnu propagandu. Moramo znati razlikovati to dvoje, kao novinari i kao javnosti \u2013 a to je jedna sasvim druga pri\u010da.<\/p>\n

Dakle, imamo polaznu liniju novinarskog aktivizma \u2013 svuda oko nas i \u010desto veoma dragocjenu \u2013 o cijelom nizu tema. Zbog toga se mnogi tradicionalni novinari, naro\u010dito u mojoj zemlji, osje\u0107aju neugodno. Za\u0161to? Zato \u0161to nam govore, stalno iznova, da je jedna od su\u0161tinskih vrijednosti novinarstva objektivnost, odnosno neutralnost.<\/p>\n

Ali, \u010dak i oni novinari koji se mole na oltaru objektivnosti trebaju priznati da, barem o nekim pitanjima, nikako ne mogu biti objektivni. Odnosno, u najmanju ruku, ne bi to trebali biti. O nekim pitanjima moramo zauzeti stavove, iako nas ti stavovi mogu suprotstaviti politici ljudi i institucija o kojima izvje\u0161tavamo.<\/p>\n

Koja su to pitanja? New York Times je odabrao jedno: sloboda \u0161tampe. Nadam se da se niko ovdje ne bi osporio potrebu zauzimanja stava za slobodu \u0161tampe.<\/p>\n

Ali, ja bih sugerisao da je ovo samo jedno od nekoliko temeljnih pitanja zbog kojih su novinari koji ne zauzmu aktivisti\u010dki stav nepodobni da se zovu novinarima. Sva ova pitanja su dio \u0161irih tema koje \u010dine su\u0161tinu slobode, me\u0111u kojima su: slobodna izra\u017eavanja, sloboda udru\u017eivanja, sloboda sara\u0111ivanja, sloboda inoviranja.<\/p>\n

Mi tu ne mo\u017eemo biti neutralni. Trebamo biti otvoreno pristrasni na strani otvorenosti i slobode. I ta\u010dka.<\/p>\n

Mo\u0107ne vlade i korporacije predvode napad na ove su\u0161tinske vrijednosti, obi\u010dno u ime na\u0161e za\u0161tite ili da nam pru\u017ee vi\u0161e udobnosti. U tom procesu, ova mo\u0107na tijela stvaraju niz ta\u010daka zagu\u0161enja. Daju sve od sebe da zaklju\u010daju veliki dio na\u0161e tehnologije i komunikacija i stvaraju sistem u kojem drugi kontroli\u0161u ono \u0161to govorimo i radimo na webu.<\/p>\n

To je izdaja obe\u0107ane decentralizacije Interneta, gdje govor i inovacija i saradnja \u010desto po\u010dinju na rubovima ove mre\u017ee nad mre\u017eama, gdje nikoma nije trebalo odobrenje da se time bavi. Ta\u010dke zagu\u0161enja zna\u010de da moramo tra\u017eiti odobrenje.<\/p>\n

\u0160ta su ove ta\u010dke zagu\u0161enja? Najo\u010ditije je ono \u0161to se de\u0161ava samom Internetu. Za po\u010detak uzmimo direktnu cenzuru, koja predstavlja rastu\u0107i trend u isuvi\u0161e mnogo dijelova svijeta. Ne mogu zamisliti da bi se bilo ko ovdje mogao pobuniti protiv novinarskog aktivizma na tom frontu.<\/p>\n

Nadgledanje je tako\u0111e postalo metoda pomo\u0107u koje vlasti \u2013 \u010desto u saradnji sa velikim kompanijama \u2013 prate \u0161ta novinari i aktivisti rade \u2013 daleko prevazilaze\u0107i zadatak zaustavljanja terorizma i rje\u0161avanja te\u0161kih krivi\u010dnih djela. Nadgledanje ima mjerljiv efekat obeshrabrivanja slobode izra\u017eavanja i nijedno dru\u0161tvo koje se sveobuhvatno nadgleda ne mo\u017ee tvrditi da u\u017eiva osnovnu slobodu. Iz istorije znamo da to umrtvljuje inovativnost i kulturu. Ako se aktivno ne suprotstavimo masovnom nadgledanju, nepodobni smo da se zovemo novinarima.<\/p>\n

Jo\u0161 jedna ta\u010dka zagu\u0161enja je telekomunikacijska industrija. U Americi i u mnogim drugim zemljama \u2013 a \u010desto u saradnji sa vladama \u2013 veliki telekomi ka\u017eu da oni trebaju imati pravo odlu\u010divanja o tome koje \u0107e informacije do\u0107i do ure\u0111aja koje ljudi imaju, kojim redosljedom i kojom brzinom, te da li \u0107e uop\u0161te do\u0107i do njih. Upravo o tome se govori u debati o neutralnosti mre\u017ee u SAD-u: da li ove odluke trebamo donositi mi, na rubovima mre\u017ea, ili telekom kompanije koje pru\u017eaju pristup Internetu. Ako ne povedemo kampanju za otvorene i istinski konkurentne mre\u017ee, nepodobni smo da se zovemo novinarima.<\/p>\n

\u201cIntelektualna imovina\u201c je dragocjen koncept, ali i ona je ta\u010dka zagu\u0161enja. Hollywood i njegovi saveznici poku\u0161avaju da zaklju\u010daju ili kontroli\u0161u inovativne tehnologije koje prijete poslovnim modelima vode\u0107ih kompanija. Oni, me\u0111u ostalim taktikama, zloupotrebljavaju sisteme za\u0161tite patenata i autorskih prava. I nikada, ba\u0161 nikada, ne odustaju. Posljednji podli napad od strane ove grupe je tajno dogovoreni sporazum pod nazivom Transpacifi\u010dko partnerstvo. Ovaj sporazum predstavlja najnoviji poku\u0161aj kartela koji \u0161titi svoju intelektualnu imovinu da sprije\u010di inovacije i govor koje ne mo\u017ee kontrolisati \u2013 me\u0111u mnogim drugim negativnim posljedicama. (Znamo ne\u0161to o tome, jer je Wikileaks objavio nacrte nekoliko poglavlja ovog glomaznog sporazuma.) Ako javnosti ne objasnimo \u0161ta se de\u0161ava, a zatim ne provedemo kampanju za otvoreniji proces i za pravo na inovacije, nepodobni smo da se zovemo novinarima.<\/p>\n

Kad smo kod Wikileaksa, da pomenemo jo\u0161 jednu ta\u010dku zagu\u0161enja: vode\u0107e sisteme pla\u0107anja kao \u0161to su Mastercard, Visa i PayPal. Oni su gotovo zatvorili Wikileaks zaustavljaju\u0107i njegovo finansiranje. Samo je nekoliko medijskih ku\u0107a to primijetilo, a jo\u0161 manje ih se po\u017ealilo. Ipak, ako ne\u0107ete biti pla\u0107eni za svoj rad, od \u010dega \u0107ete \u017eivjeti? Centralizovana industrija pla\u0107anja po automatizmu ima ogromnu mo\u0107 nad sposobno\u0161\u0107u novinara da zara\u0111uju za \u017eivot. Ako ne povedemo kampanju protiv njenih samovoljnih odluka, nepodobni smo da se zovemo novinarima.<\/p>\n

Hajdemo sada biti iskreni u jednoj stvari: mi smo pomogli u stvaranju nekih od ovih ta\u010daka zagu\u0161enja \u2013 biraju\u0107i udobnost umjesto slobode, oslanjaju\u0107i se na centralizovane Internet platforme kao \u0161to su Facebook, Twitter i Google. Moram ista\u0107i da ove kompanije zaista pru\u017eaju korisne usluge. I \u010desto poku\u0161avaju biti zagovara\u010di slobode govora, mada to ne rade dosljedno.<\/p>\n

Ali, da li je novinarima jasno da Internet dobija nove urednike, naime ljude koji rade za neke od ovih kompanija? Da li je novinarima jasno da hrane\u0107i Facebook hrane kompaniju koja \u0107e biti njihov najve\u0107i finansijski konkurent? Da je ovo samo pitanje poslovanja, ne bih ga ni pominjao. Ali, to je mnogo vi\u0161e od toga. Ovdje se radi o tome da li \u0107e uslovi pru\u017eanja usluga malog broja divovskih kompanija, umjesto Prvog amandmana i drugih sli\u010dnih zakona, efektivno odrediti na\u0161a prava slobodnog govora. Ako ne budemo zagovornici otvorene, decentralizovane tehnologije i komunikacija, nepodobni smo da se zovemo novinarima.<\/p>\n

Korporativne online sile nas tako\u0111e \u0161pijuniraju. To je njihov poslovni model. Novinari toga postaju svjesni, vi\u0161e u Evropi nego u SAD-u, ali svi moramo vi\u0161e razmi\u0161ljati o tome kako ove kompanije mogu koristiti i zloupotrijebiti ogromne koli\u010dine podataka. Ako ne povedemo kampanju za privatnost protiv korporacija, a ne samo vlada, nepodobni smo da se zovemo novinarima.<\/p>\n

Ne tra\u017eim od novinara da zanemare sve nijanse ovih tema; \u017eivot i poslovanje i politika su zaista slo\u017eeni. Ali kada se radi o stvarima koje direktno prijete na\u0161im mo\u017eda i najosnovnijim slobodama \u2013 bez kojih bi novinarstvo bilo mnogo te\u017ee, ako ne i nemogu\u0107e \u2013 nema izgovora za\u0161to nismo objasnili \u0161ta je na kocki. Niti ima izgovora \u0161to nismo poduzeli direktniju akciju.<\/p>\n

Su\u0161tinske slobode \u2013 izra\u017eavanja, udru\u017eivanja i tako dalje \u2013 treba da budu sva\u010dije pravo. Novinari imaju du\u017enost da budu njihovi branitelji.<\/p>\n

I stoga svoje prijatelje novinare molim sljede\u0107e: zauzmite stav, glasno i ponosno. Budite aktivisti. To je dio va\u0161eg posla, osim ako vi\u0161e volite svijet zagu\u0161enja i da vas drugi kontroli\u0161u.<\/p>\n

www.media.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u017delim da vam poru\u010dim da svi novinari sebe trebaju smatrati aktivistima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":179851,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-179850","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/179850","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=179850"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/179850\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/179851"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=179850"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=179850"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=179850"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}