{"id":179840,"date":"2015-05-06T08:04:06","date_gmt":"2015-05-06T06:04:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=179840"},"modified":"2015-05-06T09:45:06","modified_gmt":"2015-05-06T07:45:06","slug":"nije-svaka-reakcija-na-hranu-alergija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/05\/06\/nije-svaka-reakcija-na-hranu-alergija\/","title":{"rendered":"Nije svaka reakcija na hranu alergija"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-116481\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/06\/hrana-150x147.jpg\" alt=\"hrana\" width=\"150\" height=\"147\" \/>Razli\u010dite vrste preosjetljivosti na namirnice imaju sli\u010dne simptome, ali druga\u010dije uzroke. U jednom slu\u010daju dolazi do imunolo\u0161kog procesa zbog stvaranja antitijela, naj\u010de\u0161\u0107e poslije uzimanja mlijeka, jaja, oraha.<\/p>\n<p>Najnovije epidemiolo\u0161ke studije pokazuju da se sve vi\u0161e ljudi suo\u010dava sa problemom presjetljivosti na hranu. Evropska akademija za alergologiju i klini\u010dku imunologiju klasifikovala je svaku reakciju organizma na hranu kao hiperosjetljivost, pri \u010demu se sve netoksi\u010dne reakcije na hranu dijele na alergije i intolerancije.<\/p>\n<p>Iako se pojedini simptomi mogu preklapati, postoje jasne biohemijske i fiziolo\u0161ke razlike izme\u0111u alergije i netolerancije na hranu.<\/p>\n<p>Alergija je imunolo\u0161ka reakcija organizma koju prati stvaranje antitijela (IgE). Kod djece nastaje naj\u010de\u0161\u0107e nakon uzimanja mlijeka, jaja ili oraha, a kod odraslih nakon jedenja ribe, \u0161koljki, kikirikija, oraha, za\u010dina, povr\u0107a, vo\u0107a, celera, senfa, susama, kukuruza, jaja, mlijeka, mlije\u010dnih proizvoda, soje i proizvoda od soje.<\/p>\n<p>S druge strane, netolerancija na hranu je nemogu\u0107nost organizma da prihvati pojedine namirnice ili njihove molekule, \u0161to se ogleda razli\u010ditim biohemijskim reakcijama u organizmu. Naj\u010de\u0161\u0107a je preosjetljivost na ugljene hidrate ili masti, a rje\u0111a na proteine. Mogu\u0107i simptomi su povra\u0107anje, proliv, gr\u010devi ili bol u stomaku, nadutost, masna stolica i razli\u010dita upalna stanja.<\/p>\n<p>Kada su u pitanju poznate alergije na hranu (jagode, orasi, kikiriki, \u0161koljke, morski plodovi), radi se o prejakom imunolo\u0161kom odgovoru organizma, uzrokovanom interakcijom proteinske komponente iz hrane i imunolo\u0161kog sistema. U slu\u010daju prave alergije na hranu, prisutna su tzv. brza(IgE) antitijela.<\/p>\n<p>Ako imunolo\u0161ka reakcija izostane, tada govorimo o nealergijskoj preosjetljivosti na hranu, pi\u0107e ili aditive u namirnicama. Uzrok je nedostatak nekog specifi\u010dnog enzima (npr. laktaza) koji je potreban za varenje, ili je u pitanju patolo\u0161ka reakcija na neke prirodne sastojke u namirnici.<\/p>\n<p>Iako je nealergijsku preosjetljivost &#8211; intoleranciju, relativno te\u0161ko otkriti, jer u njoj u\u010destvuju tzv. spora IgG antitijela, danas su dostupni dijagnosti\u010dki testovi koji pokazuju koje namirnice mogu da se uzimaju bez negativnog uticaja na zdravlje, a koje bi trebalo da se izbjegavaju.<\/p>\n<p>Mada su kod nas i u svijetu ovi testovi vrlo popularni, postoji niz zvani\u010dnih udru\u017eenja (Kanadsko udru\u017eenje za alergiju i imunologiju , Ameri\u010dka akademija za alergijsku astmu i imunologiju, Evropska akademija za alergiju i klini\u010dku imunologiju koja su upozorila da utvr\u0111ivanje intolerancije na hranu putem merenja IgG antitijela nije ba\u0161 pozuzdano. Pozitivan rezultat IgG antitijela mo\u017ee da se o\u010dekuje kod zdravih odraslih osoba i djece. Drugim rije\u010dima, ako jedemo puno paradajza ili pijemo dosta zelenog \u010daja, ove namirnice \u0107e se na testu najvjerovatnije pojaviti kao one koje treba da izbjegavamo.<\/p>\n<p>Mnogobrojna testiranja, me\u0111utim, pokazuju da sve vi\u0161e ljudi ne podnosi kravlje mlijeko i mlije\u010dne proizvode, \u017eitarice, jaja, neke vrste vo\u0107a, dizana testa.<\/p>\n<p>Mnogi ne znaju da su zbog netolerancije na odre\u0111ene namirnice vrlo \u010deste tegobe kao \u0161to su glavobolja, vrtoglavica, suv ka\u0161alj, nadutost, gr\u010devi u stomaku, mu\u010dnina ili problemi sa varenjem, ekcem, dermatitis.<\/p>\n<p>Nau\u010dna istra\u017eivanja su potvrdila da se kod veoma visokog procenta hroni\u010dnih bolesnika, kod vi\u0161e od 70 odsto, nakon \u0161to po uputstvima svog ljekara i nutricioniste promjene na\u010din ishrane, zdravstveno stanje bitno pobolj\u0161a.<\/p>\n<p>Za\u0161to se uop\u0161te javlja preosjetljivost na odre\u0111ene namirnice? Probavni enzimi, molekuli klju\u010dni za normalnu probavu, sintetizuju se u odre\u0111enim organima probavnog sistema i izlu\u010duju direktno u \u0161upljinu probavne cijevi. U slu\u010daju njihovog manjka, nedostatka ili slabije efikasnosti, probava pojedinih namirnica mo\u017ee da bude ote\u017eana i da rezultira odre\u0111enim tegobama. Reakcije koje nastaju odre\u0111uju ho\u0107e li nastupiti alergija ili intolerancija.<\/p>\n<p>Novosti.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Razli\u010dite vrste preosjetljivosti na namirnice imaju sli\u010dne simptome, ali druga\u010dije uzroke. U jednom slu\u010daju dolazi do imunolo\u0161kog procesa zbog stvaranja antitijela, naj\u010de\u0161\u0107e poslije uzimanja mlijeka, jaja, oraha. Najnovije epidemiolo\u0161ke studije pokazuju da se sve vi\u0161e ljudi suo\u010dava sa problemom presjetljivosti na hranu. Evropska akademija za alergologiju i klini\u010dku imunologiju klasifikovala je svaku reakciju organizma na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-179840","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/179840","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=179840"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/179840\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=179840"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=179840"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=179840"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}