{"id":179665,"date":"2015-05-03T11:55:16","date_gmt":"2015-05-03T09:55:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=179665"},"modified":"2015-05-03T11:55:16","modified_gmt":"2015-05-03T09:55:16","slug":"glog","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/05\/03\/glog\/","title":{"rendered":"Glog"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-179666\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/glog-foto-vnovosti.jpg\" alt=\"glog, foto vnovosti\" width=\"150\" height=\"119\" \/>Glog, narodni lek za kardiovaskularne probleme, raste na obodima \u0161uma, du\u017e puteva i ograda. Ubla\u017eava klimakteri\u010dne tegobe, ali i otklanja stres i nervozu.<\/p>\n<p>Raste svuda i izuzetno je lekovit. Ovako bi najkra\u0107e mogao da se opi\u0161e glog (Crataegus oxyacantha), o \u010dijem blagotvornom dejstvu postoje zapisi jo\u0161 iz 14. veka. Naj\u010de\u0161\u0107e raste na obodima \u0161uma, du\u017e puteva i ograda, dok je u Holandiji i ukrasno drvo. Kod ove trnovite biljke naro\u010dito su lekovite cvasti koje treba da se beru pre potpunog otvaranja. Me\u0111utim, ni\u0161ta manje vredni nisu ni listovi i plod.<\/p>\n<p>\u010cajevi i drugi preparati od gloga predstavljaju pravi izbor za sr\u010dane tegobe, ali ih treba uzimati uz obaveznu terapiju koju propisuju lekari. Delotvornost gloga na srce i sr\u010dane bolesti ispoljava se zahvaljuju\u0107i posebnim jedinjenjima, poznatim kao oligomerni procijanidi, ali i drugim korisnim sastojcima.<\/p>\n<p>Cvet gloga se bere u prole\u0107e i su\u0161i u tankom sloju u hladovini na mestu gde postoji strujanje vazduha. Osu\u0161en, pakuje se u papirne vre\u0107e. Da bi se dobio kilogram osu\u0161enih cvetova, treba pripremiti pet do \u0161est kilograma sirovih.<\/p>\n<p>List se bere posle cvetanja, tako\u0111e su\u0161i u hladu, ali se pakuje u vre\u0107e od jute. Za kilogram suvih listova treba spremiti oko tri kilograma sirovog li\u0161\u0107a. Plod, oporog i kiselog ukusa sazreva u poznu jesen kada se i bere, a onda su\u0161i i koristi u lekovite svrhe. Sakuplja se bez peteljki i tako\u0111e pakuje u jutane vre\u0107e. Od oko dva kilograma sve\u017eih plodova, nakon su\u0161enja dobija se kilogram osu\u0161enih. Gorak i kiseo ukus ostaje sve do prvih mrazeva. Posle mrazeva plodovi postaju mek\u0161i i ukusniji.<\/p>\n<p>U cvetovima i listovima najvi\u0161e ima flavonoida, etarskog ulja, holina, tanina, zbog \u010dega se preporu\u010duju u vidu \u010dajeva kao blagi prirodni lek za smirenje. Delotvorni su i protiv ateroskleroze, sni\u017eavanja krvnog pritiska, ja\u010danja srca i otklanjanje klimakteri\u010dnih tegoba. Iako se veoma mnogo koristi kao kardiotonik, svojstva cveta nisu do kraja odgonetnuta. Zna se da pobolj\u0161ava koronarnu cirkulaciju, smanjuje rizik od napada angine pektoris i potpoma\u017ee normalicaciju krvnog pritiska.<\/p>\n<p>U plodu prednja\u010de vitamin C, provitamin A, limunska i vinska kiselina, karotin, \u0161e\u0107er i pektin, kao i minerali kalcijum i fosfor. U narodnoj medicini \u010daj od su\u0161enog ploda preporu\u010duje se za ja\u010danje i regulisanje rada srca, a posebno kod sr\u010danih smetnji nastalih usled nervne napetosti. S obzirom na adstrigensno svojstvo, preporu\u010duje se kod dijareje i jakog menstrualnog krvarenja. Protiv dijareje je posebno delotvoran delimi\u010dno propr\u017een plod. U Kini se plod gloga koristi kod oslabljene peristaltike creva, nastale zbog poreme\u0107aja varenja i nadimanja.<\/p>\n<p>\u010cAJEVI, SOK, KAPI<\/p>\n<p>Ka\u0161ika me\u0161avine cveta i lista prelije se sa pola litre klju\u010dale vode, procedi i zasladi medom. Pije se tokom dana, od dve do tri \u0161oljice. \u010caj mo\u017ee da se napravi i ako se ka\u0161ika smrvljenih plodova potopi se u pola litre hladne vode i ostavi da odstoji izme\u0111u sedam do osam sati. Nakon toga se malo prokuva, procedi, zasladi medom i tako\u0111e pije u dve do tri \u0161oljice tokom dana. Ovi \u010dajevi su delotvorni kod povi\u0161enog krvnog pritiska i ateroskleroze. Tako\u0111e, ka\u0161ika me\u0161avine cveta gloga i hajdu\u010dke trave ubla\u017eava hipertenziju.<\/p>\n<p>Sok od sve\u017eih plodova delotvoran je kod sr\u010dane slabosti, dijareje, lo\u0161eg varenja. Za pripremu kapi potrebno je me\u0161avinu od 20g suvih isitnjenih cvetova i listova preliti sa 200 ml 70-procentnog alkohola. Sadr\u017eaj zatim povremeno prome\u0161ati, a posle tri nedelje stajanja ocediti i filtrirati kroz gazu. Nakon toga piti dva puta dnevno po 20 kapi, pome\u0161anih u malo vode.<\/p>\n<p>Novosti.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Glog, narodni lek za kardiovaskularne probleme, raste na obodima \u0161uma, du\u017e puteva i ograda. Ubla\u017eava klimakteri\u010dne tegobe, ali i otklanja stres i nervozu. Raste svuda i izuzetno je lekovit. Ovako bi najkra\u0107e mogao da se opi\u0161e glog (Crataegus oxyacantha), o \u010dijem blagotvornom dejstvu postoje zapisi jo\u0161 iz 14. veka. Naj\u010de\u0161\u0107e raste na obodima \u0161uma, du\u017e [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-179665","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/179665","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=179665"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/179665\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=179665"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=179665"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=179665"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}