Jedna od 13 vrsta \u017eivotinja bi\u0107e istrijebljena sa Zemlje zbog globalnog zagrijavanja, predvi\u0111a nova studija objavljena u \u010dasopisu Sajens (Science).<\/p>\n
U Sjevernoj Americi i Evropi stanje ne\u0107e biti toliko lo\u0161e, jer nau\u010dnici prognoziraju da \u0107e na tim kontinentima nestati jedna od 20 vrsta, ali \u0107e u Ju\u017enoj Americi, najte\u017ee pogo\u0111enom kontinentu, stopa istrebljenja vrsta porasti na 23 odsto, prenosi Beta.<\/p>\n
Ekolog sa Univerziteta u Konektikatu Mark Urban prikupio je i analizirao 131 srodnu studiju o vrstama, u kojima su kori\u0161\u0107eni razni tipovi kompjuterskih simulacija, i prosje\u010dnu op\u0161tu stopu istrebljenja vrsta u svijetu utvrdio na 7,9 odsto.<\/p>\n
To je prosjek za sve vrste i sve regione, a u obzir su uzeta i razli\u010dita predvi\u0111anja budu\u0107ih trendova emisije zaga\u0111uju\u0107ih industrijskih gasova koji izazivaju zagrijavanje klime.<\/p>\n
Urban je naveo da izra\u010dunata stopa istrebljenja ne zna\u010di da \u0107e sve te vrste nestati, ve\u0107 \u0107e neke jednostavno biti u nezaustavljivom padu.<\/p>\n
Nau\u010dnici koji nisu u\u010destvovali u istra\u017eivanju, smatraju da Urbanova predvi\u0111anja najvjerovatnije potcenjuju istinsku stopu istrebljenja vrsta.<\/p>\n
Biolozi Stjuart Pim sa Univerziteta \u0110uk i Teri Rut sa Univerziteta Stanford, obja\u0161njavaju da je to zato \u0161to Urban uzima u obzir samo temperaturu, a ne i druge faktore kao \u0161to su po\u017eari ili interakcija me\u0111u \u017eivotinjama.<\/p>\n
Do kraja vijeka, po najgorem scenariju, ukoliko emisija ugljen-dioksida nastavi da raste, jedna od \u0161est vrsta \u017eivotinja \u0107e nestati ili \u0107e biti na putu nestanka, naveo je Urban. To je, dodaje on, vi\u0161e nego sveukupna stopa, jer stopa od 7,9 odsto uzima u obzir neke projekcije da \u0107e svijet smanjiti ili u najmanjem slu\u010daju usporiti emisiju ugljen-dioksida.<\/p>\n
Kako sada klima postaje toplija, vrste \u017eivotinja imaju tendenciju selidbe bli\u017ee polovima i na vi\u0161e nadmorske visine, ocijenio je Urban.<\/p>\n
Ali, nekim vrstama, naro\u010dito na planinama, ponestaje prostora za selidbu, jer jednostavno nema vi\u0161e mjesta na koje mogu da odu da bi izbjegle vru\u0107inu.<\/p>\n
Pim i Urban ocjenjuju da je istrebljenje vrsta zbog globalnog otopljavanja palo u zasjenak ve\u0107e stope istrebljenja koju tako\u0111e izaziva \u010dovjek: gubitka prirodnih stani\u0161ta.<\/p>\n
U toku je ogromno istrebljenje, i za svaku vrstu koja nestane iz prirodnih razloga, 1.000 vrsta nestane zbog neprirodnih uzroka koje izaziva \u010dovjek, naveo je Pim.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Jedna od 13 vrsta \u017eivotinja bi\u0107e istrijebljena sa Zemlje zbog globalnog zagrijavanja, predvi\u0111a nova studija objavljena u \u010dasopisu Sajens (Science). U Sjevernoj Americi i Evropi stanje ne\u0107e biti toliko lo\u0161e, jer nau\u010dnici prognoziraju da \u0107e na tim kontinentima nestati jedna od 20 vrsta, ali \u0107e u Ju\u017enoj Americi, najte\u017ee pogo\u0111enom kontinentu, stopa istrebljenja vrsta porasti […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-179636","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/179636","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=179636"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/179636\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=179636"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=179636"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=179636"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}