{"id":179034,"date":"2015-04-27T08:32:59","date_gmt":"2015-04-27T06:32:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=179034"},"modified":"2015-04-28T10:31:39","modified_gmt":"2015-04-28T08:31:39","slug":"koje-su-najvece-prijetnje-feminizmu-danas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/04\/27\/koje-su-najvece-prijetnje-feminizmu-danas\/","title":{"rendered":"Koje su najve\u0107e prijetnje feminizmu danas?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Finn Mackay<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Koje su najve\u0107e prijetnje feminizmu danas? Ovo pitanje postavljeno mi je kao panelistu na bristolskom Festivalu \u017eenske knji\u017eevnosti. Te\u0161ko je odgovoriti jer postoji toliko mnogo prijetnji pokretu. No, prije svega, \u0161to uop\u0107e podrazumijevam pod feminizmom?<\/p>\n

Za mene, feminizam je globalan, politi\u010dki pokret za oslobo\u0111enje \u017eena i dru\u0161tva temeljen na jednakosti za sve ljude. Iako sam koristio rije\u010d jednakost u toj definiciji, feminizam je mnogo vi\u0161e od toga. Kad bi feminizam bio isklju\u010divo o \u017eenskoj jednakosti s mu\u0161karcima pogre\u0161no bi sugerirao da je svijet sasvim u redu takav kakav je sad; da je svim mu\u0161karcima sjajno (a nije) i da je sve \u0161to \u017eene trebaju u\u010diniti do\u0107i do toga gdje su mu\u0161karci sada.<\/p>\n

Feminizam je jedan od najstarijih i najmo\u0107nijih dru\u0161tvenih pokreta u povijesti; to je revolucionarni pokret, a to zna\u010di promjenu. Toliko toga nije u redu s trenutnim sustavom da ne mo\u017eemo samo krpati rubove, moramo po\u010deti ispo\u010detka; na\u0161 krajnji cilj ne mo\u017ee biti jednakosti u nejednakome svijetu. To je ujedno i razlog za\u0161to se feminizam ne bori jednostavno preokrenuti sada\u0161nji odnos snaga i postaviti \u017eene na \u010delo umjesto mu\u0161karaca (iako je to \u010dest mit o feministi\u010dkoj politici). Feminizam je za promjenu, a ne smjenu stra\u017ee.<\/p>\n

Ako \u017eelimo ispraviti na\u0161 neuravnote\u017een svijet, onda se moramo rije\u0161iti patrijarhata kao sustava socijalnog upravljanja. Pod patrijarhatom mislim na mu\u0161ku nadmo\u0107; mislim na dru\u0161tvo u kojem svakim izvorom mo\u0107i – pogotovo glavnim institucijama vlasti – ve\u0107inom dominiraju mu\u0161karci. Ne morate i\u0107i daleko kako bi to prona\u0161li, ne doga\u0111a se to samo u stranim zemalja ili diktatorskim re\u017eimima; Velika Britanija je patrijarhalna, ba\u0161 kao i ostatak svijeta. Patrijarhat mo\u017ee izgledati druga\u010dije i uzeti razli\u010dite oblike, ali to je ista stara mu\u0161ku nadmo\u0107.<\/p>\n

Westminstersku politiku, primjerice, \u010dini gotovo 80 posto ve\u0107inski bijelih mu\u0161karaca; jo\u0161 uvijek \u010dekamo vlast koja bi izgledala kao ljudi kojima se usu\u0111uje vladati. Poslovni lideri, sudstvo, vi\u0161i policijski du\u017enosnici, vodstvo obrazovanja i medija: gdje god pogledate na\u0107i \u0107ete da je vlast u rukama mu\u0161karaca. To je seksizam. To zna\u010di da je na\u0161e dru\u0161tvo oblikovano samo jednom polovicom stanovni\u0161tva; da odra\u017eava, zala\u017ee se i normalizira svoje grupne stavove i svoju viziju vlasti.<\/p>\n

Ali ta struktura mo\u0107i je ispucala, oduvijek je bila; to je razlog za\u0161to se stalno mora podupirati silom, nasiljem i prijetnjom nasilja. Ova drevna neravnote\u017ea dovela nas je na rub planetarne krize, stvorila je provalije izme\u0111u zemalja i naroda. Situacija nije prirodna; ne mo\u017eemo gledati na stvari kako trenutno jesu i re\u0107i da je tako trebalo biti. Trebamo poku\u0161ati promijeniti stanje kako god mo\u017eemo, a tu nastupa feminizam.<\/p>\n

O\u010dite prijetnje feminizmu danas iste su kao \u0161to su oduvijek bile, od kojih su glavne postojanje patrijarhata i napad tog sustava protiv svega \u0161to ugro\u017eava njegov opstanak. Me\u0111utim, tu su jo\u0161 opasnije i manje o\u010dite prijetnje. Te opasnosti skrivaju se u sjeni i dolaze dijelom u obliku verzije feminizma poznat kao ‘choice feminizam’.<\/p>\n

Ovaj termin se koristi kako bi se ukazalo na u\u010destalu pojavu, pri \u010demu se jezik oslobo\u0111enja, preuzet iz feministi\u010dke politi\u010dke teorije, obr\u0107e i koristi protiv \u017eena. Choice feminizam mo\u017ee se na\u0107i posebno u medijskim prikazima \u0161to feminizam jest i kako osna\u017eivanje \u017eena mo\u017ee izgledati. Postoji poku\u0161aj, na\u017ealost prili\u010dno uspje\u0161an, da se feminizam prika\u017ee kao jednostavno pravo \u017eene na izbor. Ne izbor o tome treba li se kandidirati za parlament, odnosno potaknuti transparentnost pla\u0107a u uredu ili pokrenuti sindikat nezaposlenih radnika\/ica ili osnivanje skupine za osna\u017eivanje \u017eena u svom gradu; daleko od toga.<\/p>\n

Umjesto toga, to su izbori o tome koliko \u0161minke nositi, da li i\u0107i ‘prirodno’ ili isprobati maskaru s kojom trepavice izgledaju kao la\u017ene, ili koji dijetalni proizvod kupiti ili da li napraviti prvi potez s mu\u0161karcem ili ne – ili druge takve moderne i o\u0161tre odluke s kojima se suo\u010davaju \u017eivahne, odva\u017ene, oslobo\u0111ene \u017eene dana\u0161njice. Ispri\u010dajte me dok mi je muka.<\/p>\n

Ljudi donose odluke svaki dan unutar seta ograni\u010denih mogu\u0107nosti i unutar konteksta koji oblikuje ne samo mogu\u0107e izbore, ve\u0107 i one koji su najatraktivniji ili manje rizi\u010dni. Ljudi imaju tendenciju donositi sigurne odluke, one zbog kojih se ne\u0107e razlikovati od drugih i one koje su dru\u0161tveno sankcionirane i nagra\u0111ene. Tako\u0111er, budimo realni na trenutak: mi zapravo donosimo razli\u010dite dosadne odluke svake sekunde, da li oti\u0107i po \u010da\u0161u vode ili ne, da li ponijeti ki\u0161obran ili ne. Nema ni\u0161ta inherentno feministi\u010dko u dono\u0161enju odluka.<\/p>\n

Niti je slu\u010daj da po definiciji svaki izbor koji \u017eena napravi mora biti feministi\u010dki, samo zato \u0161to je ona \u017eena koja koristi svoje navodno ‘pravo’ da izabere. To nije pravo. Prava bi bila jednaka pla\u0107a s \u010dovjekom koji sjedi pored vas rade\u0107i isti posao; prava bi bila zemlja u kojoj se ne dogodi 80.000 silovanja svake godine; prava bi bila pristupa\u010dna skrb o djeci koja ne ko\u0161ta polovicu va\u0161e pla\u0107e; prava bi bila da ne morate trpjeti seksualno uznemiravanje na ulici na dnevnoj bazi; prava ne bi bilo dru\u0161tvo u kojem su svaki tjedan dvije \u017eene ubijene od svojih mu\u0161kih partnera; prava ne bi bilo potajno dobivanje otkaza kad zatrudnite.<\/p>\n

\u0160to ako smo izabrali\/e biti feministi\/feministkinje? \u0160to ako smo se izabrali organizirati zajedno kako bi promijenili svijet na bolje? \u0160to ako smo odlu\u010dili zavr\u0161iti posao koji su zapo\u010dele na\u0161e sestre prije vi\u0161e od 40 godina i dokinuti neravnote\u017eu mo\u0107i izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca? To je, naravno, kolektivna snaga koju mi predstavljamo, revolucionarni potencijal koji mora biti pripitomljen i raspr\u0161en.<\/p>\n

Libela<\/a>\/Guardian<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Moramo se rije\u0161iti patrijarhata kao sustava socijalnog upravljanja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-179034","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/179034","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=179034"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/179034\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=179034"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=179034"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=179034"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}