{"id":178593,"date":"2015-04-22T10:32:19","date_gmt":"2015-04-22T08:32:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=178593"},"modified":"2015-04-23T09:50:54","modified_gmt":"2015-04-23T07:50:54","slug":"rat-je-mnoge-stvari-razdvojio-po-neprirodnim-savovima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/04\/22\/rat-je-mnoge-stvari-razdvojio-po-neprirodnim-savovima\/","title":{"rendered":"Rat je mnoge stvari razdvojio po neprirodnim \u0161avovima"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autor: Sa\u0161a Kosanovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/vladika-jovan-palibrk.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-178594\" title=\"Vladika Jovan Palibrk\/Vreme,Foto:  Milovan Milenkovi\u0107\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/vladika-jovan-palibrk.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"223\" \/><\/a>Pred vladikom Jovanom velik je posao. Treba obnoviti hramove, sabrati vjernike i \u0161iriti pravoslavnu vjeru. Ovoj svetoj liturgiji nismo prisustvovali samo mi, nego i du\u0161e hiljada umorenih nedu\u017enih Srba u Jasenovcu i cijeloj Slavoniji \u2013 rije\u010di su patrijarha Irineja izre\u010dene na ustoli\u010denju 27. episkopa slavonskog Jovana \u0106ulibrka. Neko\u0107 slavna i brojna Slavonska eparhija novog je vladiku do\u010dekala na koljenima, uz puno o\u0161te\u0107enih i razorenih hramova. No biv\u0161i zagreba\u010dki student, intelektualac, poliglot, stru\u010dnjak za holokaust i Jasenovac, sudionik alternativnih subkulturnih gibanja 1980-ih, s rado\u0161\u0107u je prihvatio du\u017enost. Primio se, uz pomo\u0107 Hrvatske i Srbije, obnove eparhijskog dvora i crkve u Pakracu, sredi\u0161tu pravoslavlja u zapadnoj Slavoniji. Namjera mu je ondje stvoriti kulturni centar, obnoviti biblioteku i muzej. Njegov dolazak izazvao je prosvjede desni\u010darskih ekstremista, koji su ga na temelju novinske fotografije u padobranskoj uniformi optu\u017eivali da je sudjelovao u ratu, no kada se doznalo da je pripadnikom 63. padobranske brigade postao u sklopu stvaranja vojnog du\u0161ebri\u017eni\u0161tva, prosvjedi su se smirili.<\/p>\n<p><strong>Vizantijski komonvelt i pop-kultura<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Kako ste se zapravo na\u0161li u vojnoj uniformi?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Vojno sve\u0161tenstvo je evropska tradicija i u svim zapadnim zemljama stotinama godina se vojnicima omogu\u0107uje zadovoljenje duhovnih potreba. Ne zaboravite, radilo se o vojsci koja je donedavno bila ekstremno ideologizovana i me\u0111u starijim na\u0161im sve\u0161tenstvom bila na zlu glasu, zbog tretmana vjernika i sve\u0161tenstva. U\u0107i u takvu vojsku sa bremenom svega toga, a odgovorno tvrdim da je ta koli\u010dina naboja i mr\u017enje koja je postojala u JNA sigurno krivac za dobar dio zlo\u010dina na samom po\u010detku rata, to je apsolutno bio izazov. Drago mi je da su branitelji reagovali vrlo korektno kada su dobili pravu informaciju i da se sve smirilo.<\/p>\n<ul>\n<li>Mo\u017eete li pojasniti tezu da su zlo\u010dini na po\u010detku rata i plod ideologizacije u JNA?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Vrlo jednostavno. Ideologizacija u partizanskom pokretu bila je uzrok velikih zlo\u010dina i osvete na kraju rata, a ne zaboravite da je va\u017ee\u0107a jugoslovenska ideologija podrazumijevala osvetu kao sasvim po\u017eeljan oblik pravde, sjetimo se Nazorovih stihova i osveta na\u0161a crvena \u0107e biti. Jugoslavija je imala jak totalitarni i represivni aparat. Evo vam i mog primjera: Neue Slowenische Kunst su 1987. ponudili plakat za Dan mladosti, malo prera\u0111en nacisti\u010dki plakat. Ideolo\u0161ka komisija koja ga je ocjenjivala prihvatila ga je objeru\u010dke, a onda je puknuo skandal. Ne bi me \u010dudilo i da su ovi iz NSK-a sami ukazali da je to nacisti\u010dki plakat, jer je cilj bio pokazati da svaka totalitarna ideologija ima sli\u010dan na\u010din razmi\u0161ljanja. U ranim jutarnjim satima 1. maja 1987. uhapsili i mene, jer je netko u Novoj Gradi\u0161ci, mom gradi\u0107u, ne\u0161to uradio s plakatom koji je naslijedio ovaj, u me\u0111uvremenu zabranjeni plakat. Ne\u0161to je napisao, a kako sam ja bio prijatelj s ljudima iz NSK-a, uhapsili su me. Cijeli su me dan ispitivala \u010detvorica inspektora, nastoje\u0107i iz mene iscijediti za\u0161to sam to uradio. Zemlja kojoj je to bio problem u trenutku dok su se preispitivali razlozi njezina postojanja i opstanka apsolutno je morala propasti!<\/p>\n<ul>\n<li>Kako ste se odlu\u010dili za sve\u0107eni\u010dki poziv?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Dakle 1980-ih, kada se pojavio novi talas, tri su na\u0161e scene bile formirane prema trima gradovima: Ljubljana prema Berlinu, Zagreb prema Londonu, Beograd prema New Yorku. One su se razlikovale u odnosu tradicionalne ili nacionalne kulture prema pop-kulturi. Prema njujor\u0161kom modelu, pop-kultura je bila kontrakultura. Po britanskom sistemu, to su u su\u0161tini dvije odvojene kulture, koje u nekim momentima mogu na\u0107i zajedni\u010dki jezik, na primjer kada Beatlesi primaju titulu Sir zato \u0161to su poslu\u017eili britanskom imperiju. U njema\u010dkom modelu prakti\u010dki nema razlike izme\u0111u popularne i nacionalne kulture, pa njema\u010dkoj kulturi podjednako pripadaju Dream Engineering i Einst\u00fcrzende Neubauten kao i Goethe, Schiller, Anselm Kiefer ili bilo tko drugi. NSK je upravo to donio sa sobom, susret u kojem se prepoznaje nadgradnja izme\u0111u nacionalne i pop-kulture. U tome je njihov veliki doprinos izgra\u0111ivanju novog slovenskog identiteta u drugoj polovini 1980-ih. S druge strane, sve to govorim zato \u0161to postoji jedno ogledalo koje zaobilazi Zagreb, postoji samo izme\u0111u Slovenije i isto\u010dnog dijela Jugoslavije. To je zato \u0161to je NSK dobrim dijelom ponikao iz ideje nastale u \u2018Odbrani i poslednjim danima\u2019. Ne samo da je Dejan Knez, u to vrijeme nosilac Laibacha, boravio u Beogradu, da je prva izlo\u017eba Laibacha bila u Sre\u0107noj novoj galeriji SKC-a, veze su bile brojne. A ogledalo toga javilo se ondje gdje se najmanje moglo o\u010dekivati, u Makedoniji \u2013 tamo je do\u0161lo do spoja tradicionalne i pop-kulture koji je bio veoma organski, bez loma izme\u0111u njih. To je ono \u0161to su sa sobom donijeli najprije Padot na Vizantija, pa poslije, u nekim varijantama, grupe Telonauka Sovr\u0161ena, Mizar\u2026 da bi vrhunac bio dosegnut, naravno, u Anastasiji. Grade\u0107i taj spoj izme\u0111u predanjskog koje dolazi iz, kazat \u0107u, Vizantijskog komonvelta a ne iz Makedonije, dakle izme\u0111u Vizantijskog komonvelta i pop-kulture, mi smo se gradili kao generacija.<\/p>\n<p><strong>Prigrlili smo istinsku crkvu<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Tu se doga\u0111a va\u0161 susret s Hristom?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Na\u0161 ulazak u ono \u0161to je Vizantija i, na kraju, u ono \u0161to je vjera, \u0161to je Hristos, bio je u principu jako bezbolan, jer nije postojao umni lom. Imate jednu zna\u010dajku po kojoj se jugoslovenska pop-kultura razlikuje od britanske i ameri\u010dke: u na\u0161oj nemate Boga ni u tragovima. Blues i rhythm and blues nastaju potpuno na biblijskim motivima. Kako je to iskori\u0161teno, druga je stvar. Ali pogledate li Roberta Johnsona, on je nerazumljiv bez Biblije. To je sve kao skalpelom izbrisano iz jugoslovenske pop-kulture. Dakle tijekom procesa nastajanja Anastasije \u2013 a stvarali smo je Goran Trajkovski, sada\u0161nji vladika Metodij Zlatanov, Kiril Zlatanov, pokojni Lazar Le\u010di\u0107, ja i drugi \u2013 do\u017eivjeli smo li\u010dni preobra\u017eaj. Pogledate li Anastasijin \u2018Premin\u2019, to je jedna biblijska himna s biblijskim slavljem i preispitivanjem u najboljoj tradiciji bizantske kulture. Mi smo se jednostavno na\u0161li tu, jednog dana smo se probudili, bili svjesni tko smo i \u0161to smo i prigrlili crkvu iz najdublje dubine. Kada ka\u017eem prigrlili crkvu, to zna\u010di istinsku crkvu\u2026 crkvu su\u0161tinsku, onu koja stvara jednog Tarkovskog ili himnu Jovana Damaskina ili koja ka\u017ee da \u0107e ljepota spasiti svijet. To je bio na\u0161 svijet, u kojem smo se prepoznali.<\/p>\n<ul>\n<li>Je li Crkva prepoznala va\u0161e ideje, jeste li u njoj na\u0161li ono \u0161to ste tra\u017eili?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pa, znate kako, nije uvijek stvar u nala\u017eenju, nego i u stvaranju. Moram priznati da je svima nama jako te\u0161ko pao rat 1991., on je mnoge stvari razdvojio po nekim neprirodnim \u0161avovima. Kako u biv\u0161oj Jugoslaviji, tako i za crkvu koja \u017eivi bez granica. Imali ste ljude poput pokojnoga Hrvoja Horvati\u0107a, prvog \u010dovjeka kr\u0161tenog u Hramu sv. Save na Vra\u010daru. Takve stvari su sasje\u010dene ovim ratom. Mnoge stvari koje su nadilazile obi\u010dne, svakodnevne, suhe granice bile su sasje\u010dene.<\/p>\n<ul>\n<li>Nakon svega, dolazite u Pakrac, u sredinu koja je pre\u017eivjela genocid u NDH i koja je raseljena u Domovinskom ratu. \u0160to ste zatekli?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Stradanje u Drugome svjetskom ratu klju\u010dni je moment koji sve nas odre\u0111uje. Prvo, ovdje nemamo sela bez strati\u0161ta. Nije se govorilo (a to su vlastodr\u0161ci poslije rata dobro znali!) da ti ljudi nisu stradali zato \u0161to su bili antifa\u0161isti, nego zato \u0161to su bili pravoslavni Srbi, Jevreji, Cigani ili zaista antifa\u0161isti \u2013 Hrvati ili bosanski muslimani. Za mene je Hrvat antifa\u0161ist, koji je ubijen u Jasenovcu zato \u0161to se pobunio protiv dr\u017eave koja je tvrdila da govori u njegovo ime, heroj u anti\u010dkom smislu. To su pravi heroji, istinski, ljudski heroji koji zavre\u0111uju da ih Homer opi\u0161e. Me\u0111utim, \u010dinjenica da su ljudi stradali radi svoje vjere veoma je dobro upotrijebljena poslije rata. Kao dijete sam zapamtio propagandu i \u010duvenu re\u010denicu u kojoj se pita gdje je Bog bio kada se doga\u0111ao Jasenovac\u2026 nije to bilo zbog Jasenovca. Vrlo brzo, 1980-ih, po\u010deli smo se pitati gdje su partizani bili tada, a ja vrlo \u010desto i ljude koji prave mitove od Jugoslovenske vojske u otad\u017ebini pitam gdje su tada bili ti veliki nacionalisti i patrioti. Kada je o Jasenovcu rije\u010d, mnogi su tu izgubili obraz\u2026 Jako je dobro poznato da posljedice jedne takve traume mogu biti radikalne. Odricanje od vlastitog identiteta, pogotovo za Srbe u Hrvatskoj, golemim je dijelom ne samo posljedica ideolo\u0161ke manipulacije i klime u poslijeratnoj Jugoslaviji nego, prije svega, straha od toga \u0161to \u0107e biti s vama ako taj svoj identitet potvr\u0111ujete i javno demonstrirate. Jer ako \u010dovjek koji vas je klao sada \u0161eta ulicama s vama, a bilo je takvih slu\u010dajeva, bojite se da \u0107e ponovno upasti u va\u0161u ku\u0107u.<\/p>\n<p><strong>O beatifikaciji Stepinca<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Kako nakon svega graditi u Hrvatskoj vlastiti nacionalni identitet?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Nakon Drugoga svjetskog rata pitanje nacionalnog identiteta kod Srba bilo je zametnuto radi jugoslovenskog identiteta, u kojem su pronalazili uto\u010di\u0161te. \u0160to su vi\u0161e bili ideologizirani, vi\u0161e su imali tendenciju prepoznavati se u jugoslavenstvu. Ja taj identitet u novim uvjetima tek upoznajem. Me\u0111utim, kada je rije\u010d o duhovnoj strani, velika je \u0161ansa prepoznavanja u jednoj dubljoj dimenziji pravoslavlja, u dimenziji koja nadilazi ukras na nacionalnom \u0161e\u0161iru ili dimenziju obi\u010dajnosti. Sve one mogu ostati, ali pravoslavlje prvo daje \u017eivoga Hrista \u2013 zna\u010di, ako ste to, onda ste ono \u0161to je govorio vladika Nikolaj, sve\u010dovjek, istinski kozmopolit koji ne poznaje, kao \u0161to ka\u017ee apostol Pavle, \u2018ni Grka ni Jevrejina\u2019. To je najva\u017enije, jer onda svaki \u010dovjek postaje brat, bez obzira na vjeru i nacionalnost. S druge strane, imate mogu\u0107nost prepoznavanja u Vizantijskom komonveltu, koji je \u0161iri od nacionalnog tora, u kojem va\u0161e osobno naslije\u0111e postaju Dostojevski i Tarkovski, postaju ne\u0161to \u0161to vam osobno pripada, \u0161to je izniklo iz va\u0161eg identiteta i onamo se vra\u0107a.<\/p>\n<ul>\n<li>Ve\u0107ina Srba koji su ostali u Hrvatskoj govori hrvatskim jezikom i dio je hrvatske kulture. Mnogi nisu vjernici. \u0160to ih, osim tradicije, \u010dini Srbima?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Hmm, ostaje kao u holokaustu, moram tako re\u0107i, to \u0161to ga drugi percipiraju kao Srbina.<\/p>\n<ul>\n<li>Smatrate li da je nacionalnost ne\u0161to \u0161to \u010dovjek naslje\u0111uje ili ne\u0161to \u0161to mo\u017ee izabrati?<\/li>\n<\/ul>\n<p>To bi bilo francusko poimanje nacionalnosti: svakoga se jutra probudite i definirate jeste li toga dana Francuz, Belgijanac ili Kinez. To kod nas nije tako jer uvijek postoji taj drugi koji vas definira, a bojim se da je u ovom trenutku i u Francuskoj tako. Jer ako vam upadne pet ljudi i pobije vas ma\u0161inkama, nisu vas pobili na osnovi toga \u0161to ste vi tog jutra odlu\u010dili biti, nego na osnovi toga kako vas oni vide. Bojim se da smo u Evropi sve vi\u0161e u tom vremenu.<\/p>\n<ul>\n<li>Imate li kakvu poruku za Srbe koji ka\u017eu da su nacionalno neopredijeljeni?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Tim sam se Weltanschauungom, pogledom na svijet, bavio razumijevaju\u0107i holokaust. Asimilacija njema\u010dkih ili ma\u0111arskih Jevreja je bila potpuna. \u010cesto mi prijatelji u Izraelu pri\u010daju kako je nemogu\u0107e \u017eivjeti s njema\u010dkim Jevrejima zato \u0161to su oni vi\u0161e Nijemci od Nijemaca samih. Me\u0111utim, kada je do\u0161la 1933., i ti \u2018najnjema\u010dkiji\u2019 Jevreji su definirani kao Jeveji, izdvojeni kao Jevreji, odvajani od dru\u0161tva kao Jevreji, transportirani u logor kao Jevreji i ubijani kao Jevreji.<\/p>\n<ul>\n<li>Kakav je va\u0161 stav o beatifikaciji kardinala Stepinca?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kada je do\u0161lo do beatifikacije Stepinca, delegacija Carigradske patrijar\u0161ije veoma je o\u0161tro reagirala. Za\u0161to to govorim? Postoji tendencija da se to pitanje zatvori u srpsko-hrvatske odnose, a ono uvelike nadilazi te odnose i najizravnije je vezano uz pitanje Vatikana u Drugome svjetskom ratu. Sje\u0107ate se kada je papa Benedikt XVI, kojeg ina\u010de jako cijenim, trebalo da do\u0111e u Izrael? Kao \u2018predradnja\u2019 tom dolasku, u Jad Va\u0161emu je odr\u017ean veoma ozbiljan nau\u010dni skup, kojem su prisustvovali katoli\u010dki i jevrejski istori\u010dari. Tema je bila uloga pape Pija XII i Vatikana u ratu. Vidimo da Pio XII jo\u0161 nije kanoniziran, tako da je pitanje uloge Vatikana u to vrijeme veoma va\u017eno i otvoreno svjetsko pitanje. Jako mi je va\u017eno da se Stepinac izbjegne kao isklju\u010diva srpsko-hrvatska razmirica ili predmet, da se promatra s daleko \u0161irih horizonata.<\/p>\n<ul>\n<li>Govorili smo o Katoli\u010dkoj crkvi, ali mnogi kritiziraju i ulogu SPC-a u ratovima 1990-ih. Kakav je va\u0161 stav o tome?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Postavimo to ovako: kome je 1991. glas crkve doista ne\u0161to zna\u010dio? Mislite li da je onaj milijun okupljen na Gazimestanu slu\u0161ao glas crkve? Znamo vrlo dobro \u010diji se glas slu\u0161alo. Srpska crkva je na po\u010detku ovog rata, imaju\u0107i lo\u0161e historijsko iskustvo, zabranila sve\u0161tenicima bavljenje politikom. Znate li ikojeg koji je u posljednjih 25 godina bio poslanik u Srbiji, Republici Srpskoj ili Crnoj Gori? Neke stvari su apsolutno shva\u0107ene i izvukle su se pouke. U drugima mo\u017eemo to re\u0107i ovako. Patrijarh Pavle je bio Bo\u017eji \u010dovjek koji je mnogo toga ostavljao na savjesti i nije bio \u010dovjek koji \u0107e povu\u0107i sankcije protiv nekoga. A ako ho\u0107ete moje mi\u0161ljenje, ponekad je trebao.<\/p>\n<p><strong>Vaskrsna poruka: Nije stvar samo u pre\u017eivljavanju, nego i u stvaranju<\/strong><\/p>\n<p>Ja li\u010dno i moja generacija smo svjedoci da mo\u017eemo ponavljati biblijske rije\u010di: \u2018Bijah mrtav i o\u017eivjeh!\u2019 Mi smo se sreli sa \u017eivim, vaskrslim Hristom i, ako smo mi gledali kako vaskrsava Hristos i iz pepela Jasenovca i onog pepela jednoga agresivnoga ateisti\u010dkog vremena, onda je sve mogu\u0107e! Ne treba se upla\u0161iti pred onim \u0161to nailazi svaki dan, jer je crkva Bo\u017eja prevazi\u0161la i Nerona i Dioklecijana i mnogo te\u017ea vremena i uspjela je ne samo da pre\u017eivi, jer nije stvar samo u pre\u017eivljavanju, nego i u stvaranju. Da stvara prvo blagost, dobrotu u du\u0161i, ali i ljepotu oko sebe. Da stvara Svetu Sofiju carigradsku, da stvara Eufrazijevu baziliku, da stvara jednog Nastasijevi\u0107a i Tarkovskog, taj duh Bo\u017eji, duh vaskrsloga Hrista u kojem ni na\u0161i mu\u010denici i stradalnici u Jasenovcu nisu mrtvi, sivi grobovi, nego svjedoci Hristovi.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.portalnovosti.com\/vladika-jovan-rat-je-mnoge-stvari-razdvojio-po-neprirodnim-savovima\" target=\"_blank\">Portal novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vladika Jovan: Ja li\u010dno i moja generacija smo svjedoci da mo\u017eemo ponavljati biblijske rije\u010di: \u2018Bijah mrtav i o\u017eivjeh!\u2019 <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-178593","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/178593","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=178593"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/178593\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=178593"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=178593"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=178593"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}