{"id":178295,"date":"2015-04-19T07:34:19","date_gmt":"2015-04-19T05:34:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=178295"},"modified":"2015-04-19T08:10:54","modified_gmt":"2015-04-19T06:10:54","slug":"svugdje-oko-nas-su-polupijani-i-poludrogirani-tipovi-odusevljeni-isil-om","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/04\/19\/svugdje-oko-nas-su-polupijani-i-poludrogirani-tipovi-odusevljeni-isil-om\/","title":{"rendered":"&#8216;Svugdje oko nas su polupijani i poludrogirani tipovi odu\u0161evljeni ISIL-om&#8217;"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autor: Marko Vra\u010di\u0107<\/strong> <\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/10\/zlatko-dizdarevic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-161375\" title=\"Zlatko Dizdarevi\u0107\/kliker.info\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/10\/zlatko-dizdarevic-300x221.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"221\" \/><\/a>U razgovoru s intelektualcem, biv\u0161im novinarom i diplomatom <strong>Zlatkom Dizdarevi\u0107em<\/strong> pretresli smo mnoga \u017eari\u0161ta globalne nesigurnosti: od Sirije i Gr\u010dke preko Ukrajine pa sve do kontroverznog tajnovitog TTIP-a. Budu\u0107i da je u nekoliko navrata boravio u Siriji, upoznat je obje strane pri\u010de i tvrdi da problem nije rje\u0161iv vojnim putem. Situacija ga podsje\u0107a na vrijeme Sovjetskog Saveza, odnosno na vrijeme ruske avanture u Afganistanu zbog \u010dega se pojavio i sam Osama bin Laden. Dizdarevi\u0107 Putina opisuje kao stereotipnog Rusa, ali za Zapad jo\u0161 uvijek nepro\u010ditanog. Gr\u010dka je prema ovom iskusnom diplomatu test za to mo\u017ee li ljevica nokautirati desnicu, a ta zemlja postati primjer za to kako se izvla\u010di iz te\u0161ke financijske krize<\/p>\n<ul>\n<li>Vi\u0161e puta upozorili ste da je destabilizacija Sirije posljedica geostrate\u0161ke preraspodjele dobara, odnosno uvod u novi neokolonijalizam. Mo\u017ee li se naslutiti kraj tog prljavog pothvata?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Svaka pri\u010da ima svoj kraj, ali za Siriju to predugo traje. Jedini mogu\u0107i zaklju\u010dak jest taj da se to ne mo\u017ee rije\u0161iti vojnim putem. Vladalo je da \u0107e se to rije\u0161iti kao u Libiji, ali to je druga pri\u010da. S ASAD-om se mora pregovarati. \u0160to god da o njemu mislili, on je legitiman. Potrebno je trezveno politi\u010dko rje\u0161enje i formiranje vlade demokratskog jedinstva koje su jedino mogu\u0107e rje\u0161enje u prijelaznoj fazi. Sirija je uistinu geostrate\u0161ko pitanje jer je bila saveznik Irana kad je on bio najkriti\u010dniji.<\/p>\n<ul>\n<li>Svaki dan slu\u0161amo o brutalnosti ratnika Islamske dr\u017eave u zapadnim medijima. Govori se i o sve ve\u0107em broju prebjega iz zemalja zapadnih demokracija. Za\u0161to je nastala Islamska dr\u017eava i \u010dime mobiliziraju mladi\u0107e i djevojka sa Zapada. Kako se mo\u017ee zaustaviti divljanje d\u017eihadista, a s druge strane bujanje antimuslimanskih osje\u0107aja u zapadnim dru\u0161tvima?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Islamska dr\u017eava geostrate\u0161ka je igra onih koji su je proizveli. Motiv je kapital. Oni u Iraku crpe od tri do pet milijuna dolara nafte dnevno. Idu tragom novca. Kad bi zaista tome u\u0161li u trag, to bi i dokazali. ISIL je sociopatolo\u0161ka tvorevina. Postoji razlika ISIL-a i Al Kaide koja je isklju\u010divo vojna, teroristi\u010dka organizacija koja nema organizaciju, desno ni lijevo. ISIL ima uba\u010dene klerike koji slu\u017ee da pridobiju mase u svom tuma\u010denju islama koji nema veze s Kuranom i Svetim pismom. Kapilarno se \u0161ire na prostore kojima je potreban kapital i uvode svoja pravila. Imaju najbolje oru\u017eje koje se koristi danas u svijetu.<\/p>\n<ul>\n<li>Za\u0161to je u ISIL-u sve vi\u0161e prebjega sa Zapada?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ja sam siguran da i u na\u0161oj blizini ima poludrogiranih i polupijanih, marginaliziranih ljudi koji se odu\u0161evljavaju njihovim idejama. Ne vide nikakvu budu\u0107nost. I tako se priklju\u010duju onima koji se bore protiv bogata\u0161a, prin\u010deva i sistema.<\/p>\n<ul>\n<li>Umirovljeni ameri\u010dki general Wesley Clark navodi kako su ISIL stvorili ameri\u010dki saveznici kako bi sru\u0161ili re\u017eim Ba\u0161ara al Assada. I Osama bin Laden je bio ameri\u010dko sredstvo za borbu protiv Rusa u Afganistanu. Mo\u017ee li se povu\u0107i paralela izme\u0111u d\u017eihadista i talibana?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Osama bin Laden gra\u0111evinski je poduzetnik iz bogate saudijske obitelji. Trebali su sru\u0161iti proruski re\u017eim u Afganistanu. Takvi su ljudi okupljani u vjerske \u0161kole, ali s vojnom obukom. Uba\u010deni su u Afganistan. Htjeli su uni\u0161titi Sovjetski Savez iznutra, ali proizveli su terorizam i zlo. Terorizam je ciljano proizveden. Arabija je poslala Bin Ladena koji je mutirao u neprijatelja Zapada i Amerike. Terorizam ovakvih razmjera i formata nije zapo\u010deo 11. rujna. To je medijska i politi\u010dka prevara, jer je on nastao dosta ranije.<\/p>\n<ul>\n<li>Kada govorimo o ukrajinskoj krizi, prisutna je politika svrstavanja i podjela na dobre i lo\u0161e de\u010dke. Mo\u017ee li se ukrajinska kriza odrediti kao rat pozitivaca protiv negativaca. Koje su klju\u010dne \u010dinjenice koje moramo imati u vidu kada razmatramo ukrajinsku situaciju?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pri\u010da o Ukrajini nije po\u010dela na Krimu. Po\u010dela je kako bi NATO u\u0161ao u Ukrajinu, time i u stomak Rusiji. NATO je po\u010deo ulaziti u jednu po jednu zemlju oko Rusije koja nije bila dovoljno jaka da na to odgovori. Europa je zloupotrijebljena od Amerike, \u0161to ni sama nije shva\u0107ala dok nije postalo svima jasno. Postoje zemlje koje glasno protestiraju protiv toga.<\/p>\n<ul>\n<li>Kako \u0107e se razvijati odnosi Europske unije i Rusije? Vladimir Putin predstavljen je kao trajna prijetnja dobrih odnosa Zapada s Rusijom.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Putin je tipi\u010dni Rus \u010diju psihologiju Zapad nikad nije shvatio. Njegov mentalni kod potpuno je o\u010dekivan \u010dak i stereotipan, ali te\u0161ko shvatljiv Zapadu. Rusi mogu trpjeti koliko ho\u0107ete, a Zapad ni to ne razumije. A spremni su sad trpjeti jo\u0161 i vi\u0161e. Nije to patriotizam, nego jednostavno takav mentalni, narodni kod.<\/p>\n<ul>\n<li>Kako tuma\u010dite tvrdokornost Njema\u010dke i europskih kreditora te Svjetske banke prema Gr\u010dkoj kojoj je na \u010delu radikalno lijeva Siriza?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ne ka\u017ee se bezveze &#8216;du\u017ean k'o Gr\u010dka&#8217;. Centralna Europa ne razumije Mediteran. Grci, ali i Talijani, \u0160panjolci, Portugalci skloni su non\u0161alanciji. Zamislili su da svaki dan saldo bude nula, sve pospremljeno i sre\u0111eno, a to se ne mo\u017ee odr\u017eati. Najva\u017enije pitanje nije ho\u0107e li Gr\u010dka posti\u0107i financijsku disciplinu i vratiti dugove, nego je pitanje dublje politi\u010dko, a to je ho\u0107e li Gr\u010dka postati primjer ostalim dr\u017eavama kako se posti\u017ee financijska stabilizacija i kona\u010dno ho\u0107e li to zna\u010diti pobjedu ljevice nad desnicom.<\/p>\n<ul>\n<li>Kako gledate na budu\u0107nost Balkana odnosno na sudbinu dr\u017eava koje su nastale raspadom Jugoslavije?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mislim da je velika dr\u017eava bila najbolje rje\u0161enje. Za\u0161to se raspala, to je vrlo kompleksno pitanje. Neki su htjeli nacionalnu emancipaciju. Te\u0161ko je odgovoriti za\u0161to sve to, ali tako je kako je. Za Balkan je najbolje da postane dio Europske unije. Tako treba ubrzati postupak priklju\u010denja Srbije, BiH, Crne Gore. Balkan kao dio Unije bio bi prosperitetniji nego sada.<\/p>\n<ul>\n<li>Tajenje informacija sadr\u017eaja u Sporazumu izme\u0111u SAD-a i EU-a, poznatom po kratici TTIP diglo je na noge mnoge politi\u010dki osvije\u0161tene gra\u0111ane i udruge. Kako gledate na taj famozni TTIP?<\/li>\n<\/ul>\n<p>To je korporacijski sporazum koji potpuno ide u korist SAD-a i multinacionalnih kompanija. Okrenut je protiv mnogih elemenata u Europi i napada gra\u0111anina Europe. Ugro\u017eava socijalni interes, koji je svojevrsno o\u010duvano europsko naslje\u0111e te nadalje recimo ekolo\u0161ki interes. Ekskluzivno postoji u korist korporacija.<\/p>\n<p>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;-<\/p>\n<address>OBRAZOVANJEM PROTIV ZALU\u0110ENOSTI ISIL-om i DRUGIM EKSTREMIZMIMA<\/address>\n<address>\u00a0<\/address>\n<address>Gosti diskusije nakon prikazivanja filma &#8216;Sveta zemlja&#8217; na 9. Festivalu tolerancije bio je i politolog te povjesni\u010dar Boris Havel. &#8216;Koliko je sirijska stvar odmakla u apsurd, osobno sam se uvjerio kada sam ugledao mrtvog vojnika Islamske dr\u017eave, a nad njegovim tijelom njegove roditelje. Nisu oplakivali poginulog sina, nego se molili Alahu da i njegov brat polo\u017ei \u017eivot za ISIL i islam. Mislim da je obrazovanje najbolje rje\u0161enje&#8217;, rekao je Havel. Istaknuo je kako se kao kr\u0161\u0107anin pojavio na obje strane: palestinskoj i \u017eidovskoj. &#8216;Jedni i drugi prihvatili su me kao prijatelja i vjerovali mome znanju. Pozitivno je jo\u0161 i to da su primjerice roditelji poginulih mladi\u0107a s obje strane osnovali udrugu koja zemljom (Izraelom) \u0161iri ideju pomirenja. Dakle, bez obzira na to \u0161to su pucali i ubijali jedni druge, njihovi roditelji shvatili su apsurd i dr\u017ee se zajedno&#8217; &#8211; poru\u010dio je Boris Havel.<\/address>\n<p><a href=\"http:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/svijet\/378021\/Svugdje-oko-nas-su-polupijani-i-poludrogirani-tipovi-odusevljeni-ISIL-om.html\" target=\"_blank\">T-portal<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dizdarevi\u0107: Islamska dr\u017eava geostrate\u0161ka je igra onih koji su je proizveli<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-178295","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/178295","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=178295"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/178295\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=178295"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=178295"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=178295"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}