{"id":177372,"date":"2015-04-09T09:11:34","date_gmt":"2015-04-09T07:11:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=177372"},"modified":"2015-04-10T08:39:17","modified_gmt":"2015-04-10T06:39:17","slug":"zasto-je-ttip-nocna-mora-pogledajte-primjer-kanade","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/04\/09\/zasto-je-ttip-nocna-mora-pogledajte-primjer-kanade\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je TTIP no\u0107na mora"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Nick Dearden*<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Sredi\u0161nji dio trgova\u010dkog i investicijskog sporazuma TTIP-a je mehanizam ISDS, odnosno pravna procedura za rje\u0161avanje sporova izme\u0111u investitora i dr\u017eava. Kanada podlije\u017ee tom mehanizmu u sklopu sporazuma NAFTA. U svojoj su\u0161tini ISDS je korporacijski sudski sustav koji omogu\u0107ava multinacionalnim tvrtkama da tu\u017ee dr\u017eavu kad god im neki njezin propis zasmeta. Iako Europska komisija tvrdi da \u0107e se u sklopu TTIP-a na\u0107i reformirana pravila tog mehanizma te da stoga nema razloga za zabrinutost, ta bi reformirana pravila mogla biti i gora od onih kojima se ve\u0107 dulje vrijeme slamaju poku\u0161aji Kanade da donosi vlastite odluke po pitanju ograni\u010davanja djelovanja stranih korporacija.<\/p>\n

Ako vas bilo tko poku\u0161a uvjeriti da TTIP ne predstavlja prijetnju sposobnosti vlade da za\u0161titi svoje stanovni\u0161tvo poka\u017eite im primjer Kanade. Sredinom o\u017eujka kanadska je vlada izgubila parnicu u kojoj je tu\u017eena zbog toga \u0161to se drznula odbiti otvaranje velikog rudnika \u0161tetnog po okoli\u0161 u saveznoj dr\u017eavi Nova \u0160kotska (Nova Scotia).<\/p>\n

Ovo je najnovija tu\u017eba u velikom popisu sli\u010dnih tu\u017ebi protiv Kanade koje su pokrenute pod okvirom Sjevernoameri\u010dkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) kako bi se sprije\u010dilo uvo\u0111enje mjera za\u0161tite okoli\u0161a. Te tu\u017ebe pokre\u0107u se u sklopu istog mehanizma \u2013 poznatog kao ISDS ili rje\u0161avanje sporova izme\u0111u investitora i dr\u017eava \u2013 koji se nalazi u sredi\u0161tu TTIP-a.<\/p>\n

ISDS je u su\u0161tini korporacijski pravosudni sistem. On omogu\u0107uje stranim korporacijama da tu\u017ee vlade na tajnim sudovima koje nadziru odvjetnici korporacija i na kojima ne postoji pravo na \u017ealbu. Gubitak u parnici mo\u017ee zemlju skupo stajati.<\/p>\n

Najnovija presuda ti\u010de se odluke Kanade da nakon provedene studije o utjecaju projekta na okoli\u0161 blokira izgradnju bazaltnog kamenoloma na 152 hektara u Novoj \u0160kotskoj. To je podru\u010dje klju\u010dno za razmno\u017eavanje nekoliko ugro\u017eenih vrsta, uklju\u010duju\u0107i i rijetke kitove. Ameri\u010dka korporacija Bilcon htjela je otvoriti kamenolom i tvrdi je da je ulo\u017eila vrijeme i novac u njegovo pokretanje. Me\u0111utim, studija o utjecaju na okoli\u0161 utvrdila je da je projekt u suprotnosti s “temeljnim vrijednostima zajednice”.<\/p>\n

Tvrtka tvrdi da kanadska vlada \u010dak nije ni smjela pribjegavati studiji utjecaja na okoli\u0161a i sada tra\u017ei 300 milijuna dolara od\u0161tete.<\/p>\n

Dva aspekta ovog slu\u010daja dokazuju ono \u0161to su kriti\u010dari oduvijek tvrdili o ovakvim korporacijskim sudovima. Prvi je taj da se ovaj slu\u010daj ne odnosi na kr\u0161enje uvjeta ugovora niti na diskriminaciju tvrtke u korist doma\u0107e tvrtke. On se jednostavno odnosi na propis koji stranoj tvrtki nije po volji.<\/p>\n

Drugi aspekt je taj da se ovim slu\u010dajem odri\u010de Kanadi mogu\u0107nost da donosi odluke na temelju potrebe za za\u0161titom okoli\u0161a, kao \u0161to je istaknuo suprotstavljeni glas na ovom su\u0111enju. Donald McRae je upozorio: “nametnut \u0107e se strah komisijama za za\u0161titu okoli\u0161a koje \u0107e biti zabrinute da ne stave prevelik naglasak na socio-ekonomske probleme ili probleme ljudskog okoli\u0161a u onim slu\u010dajevima kada bi njihova procjena mogla dovesti do zahtjeva za naknadu \u0161tete prema uvjetima NAFTA-e”. Rekao je da \u0107e se presuda “pokazati velikim korakom unatrag u podru\u010dju za\u0161tite okoli\u0161a” i “zna\u010dajnim zadiranjem u nadle\u017enost zemlje.”<\/p>\n

Kanada je u\u010destala meta tu\u017ebi zbog svojih propisa za\u0161tite okoli\u0161a. Prethodni slu\u010dajevi uklju\u010duju \u017eestoku osudu Kanade zbog poku\u0161aja da zabrani uvoz toksi\u010dnog otpada i poku\u0161aja da zabrani dodavanje opasne kemikalije MMT u benzin. U potonjem slu\u010daju Kanada je poni\u0161tila zabranu.<\/p>\n

Samo nekoliko dana prije sudskog rje\u0161enja u korist Bilcona, Kanadi je upu\u0107ena prijetnja kaznom zbog propisa koji je od naftnog diva Exxon Mobila zahtijevao da dio svojih profita od eksploatacije nafte na podmorju ulo\u017ei u lokalno gospodarstvo. Prijetnjom se htjelo poru\u010diti da \u0107e tu\u017eba protiv tog zahtjeva, ako on ne bude povu\u010den, biti samo vrh sante leda u usporedbi s drugim ‘naknadama’ koje \u0107e se tra\u017eiti. To je jo\u0161 jedan primjer u kojem se posve umjerenom i razumnom dr\u017eavnom propisu suprotstavljaju i prijete neizabrani odvjetnici korporacija koje ne ve\u017ee demokratska odgovornost.<\/p>\n

\u010cesto se tvrdi da su na meti korporacijskih sudova ‘samo’ zemlje u razvoju u kojima su zakonski standardi nepouzdani i neizvjesni. To bi samo po sebi bilo lo\u0161e, no Kanada nije zemlja u razvoju, a ipak je izgubila milijune dolara na ovim korporacijskim sudovima nakon \u0161to je s SAD-om potpisala investicijski sporazum sli\u010dan TTIP-u. Ovi slu\u010dajevi trebaju predstavljati pouku europskim vladama.<\/p>\n

Europska komisija \u017eeli da povjerujemo da \u0107e pri sastavljanju TTIP-a provesti reformu pravila koja se odnose na korporacijski sudski postupak i da stoga nema razloga za zabrinutost. No ta bi reforma pravila, na temelju onoga \u0161to smo o takvim reformama vidjeli do sada, zapravo mogla pogor\u0161ati stvari. Todd Weiler, iskusni pravni arbitar specijaliziran za pitanja investicija, za taj je reformirani sustav pravila rekao: “Sjajan je taj novi sporazum Kanade i EU … prije smo morali raspravljati o svemu tome [pravima stranih ulaga\u010da] … A sada imamo ovaj veliki popis. Jednostavno obo\u017eavam kad poku\u0161avaju objasniti stvari.”<\/p>\n

U prijelomnom izvje\u0161taju kojeg je krajem o\u017eujka objavio Odbor donjeg doma britanskog parlamenta za biznis (House of Commons Business Select Committee) stoji da Odbor nije uvjeren u postojanje potrebe za korporacijskim sudskim sustavom. ISDS-u se tako\u0111er protive Laburisti\u010dka stranka, \u0160kotska nacionalna stranka, Stranka zelenih (koja se u stvari protivi cijelom sporazumu) te 97 posto ispitanika u nedavnim konzultacijama koje je proveo Odbor. Nedavno je ve\u0107i broj demokratskih \u010dlanova ameri\u010dkog Senata ozna\u010dio ISDS kao razlog svojeg suprotstavljanja TTIP-u.<\/p>\n

Primjer Kanade pokazuje za\u0161to je va\u017eno da se svi ovi politi\u010dari dr\u017ee stavova koje su zauzeli. Korporacijski sudski sustav iz temelja podriva na\u0161u sposobnost da za\u0161titimo okoli\u0161. Na koji god ga se na\u010din reformira, za njega nema mjesta u demokratskom dru\u0161tvu.<\/p>\n

Slobodni filozofski<\/a><\/p>\n

*Nick Dearden voditelj je organizacije Global Justice Now (koja se prethodno zvala World Development Movement) i biv\u0161i direktor Jubilee Debt Campaign.<\/address>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako vas bilo tko poku\u0161a uvjeriti da TTIP ne predstavlja prijetnju sposobnosti vlade<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-177372","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/177372","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=177372"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/177372\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=177372"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=177372"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=177372"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}