{"id":177328,"date":"2015-04-08T18:13:20","date_gmt":"2015-04-08T16:13:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=177328"},"modified":"2015-04-08T18:25:42","modified_gmt":"2015-04-08T16:25:42","slug":"zalbeno-vijece-potvrdilo-dozivotnu-robiju-za-tolimira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/04\/08\/zalbeno-vijece-potvrdilo-dozivotnu-robiju-za-tolimira\/","title":{"rendered":"\u017dalbeno vije\u0107e potvrdilo do\u017eivotnu robiju za Tolimira"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>\u017dalbeno vije\u0107e Tribunala u Hagu je danas izreklo presudu u postupku protiv Zdravka Tolimira, biv\u0161eg pomo\u0107nika komandanta i na\u010delnika Sektora za obavje\u0161tajno-bezbjednosne poslove Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske, optu\u017eenom za zlo\u010dine po\u010dinjene u enklavama Srebrenica i \u017depa tokom 1995. godine.<\/p>\n

\u017dalbeno vije\u0107e je potvrdilo Tolimirovu do\u017eivotnu kaznu zatvora, <\/a>saop\u0161teno je iz Tribunala.<\/p>\n

Me\u0111unarodni sud je podigao optu\u017enice protiv ukupno 20 osoba za zlo\u010dine po\u010dinjene u enklavama Srebrenica i \u017depa i oko njih tokom ljeta 1995. godine. Dana\u0161njom presudom okon\u010dani su postupci protiv 16 optu\u017eenih, dok su postupci protiv Radovana Karad\u017ei\u0107a, Ratka Mladi\u0107a, Jovice Stani\u0161i\u0107a i Franka Simatovi\u0107a jo\u0161 uvijek u toku.<\/p>\n

****<\/p>\n

Sa\u017eetak presude \u017dalbanog vije\u0107a u predmetu<\/p>\n

Tu\u017eilac protiv Zdravka Tolimira<\/p>\n

U nastavku je sa\u017eetak presude koju je danas pro\u010ditao sudija Theodor Meron.<\/p>\n

Ovaj \u017ealbeni postupak ti\u010de se odgovornosti g. Tolimira za krivi\u010dna djela po\u010dinjena u eklavama Srebrenica i \u017depa, u isto\u010dnoj Bosni 1995. godine. U to vrijeme, g. Tolimir je bio pomo\u0107nik komandanta i na\u010delnik Sektora za obavje\u0161tajno-bezbjednosne poslove Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske. Dalje \u0107u Vojsku Republike Srpske pominjati kao VRS.<\/p>\n

Pretresno vije\u0107e je zaklju\u010dilo, uz suprotno mi\u0161ljenje sutkinje Nyambe, da je Tolimir u\u010destvovao u dva udru\u017eena zlo\u010dina\u010dka poduhvata koji se terete u optu\u017enici – udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki poduhvat ubistva vojno sposobnih mu\u0161karaca iz Srebrenice i udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki poduhvat prisilnog uklanjanja stanovni\u0161tva bosanskih Muslimana iz enklava Srebrenica i \u017depa. Pretresno vije\u0107e je konstatovalo, uz suprotno mi\u0161ljenje sutkinje Nyambe, da je Tolimir kriv prema \u010dlanu 7(1) Statuta Me\u0111unarodnog suda za genocid, udru\u017eivanje radi vr\u0161enja genocida, istrebljivanje, ubistvo, progone i nehumana djela kroz prisilno premje\u0161tanje. Pretresno vije\u0107e je, uz suprotno mi\u0161ljenje sutkinje Nyambe, osudilo g. Tolimira na kaznu do\u017eivotnog zatvora.<\/p>\n

Tolimir je podnio 25 \u017ealbenih osnova kojima osporava svoje osude i kaznu. On zahtijeva da \u017dalbeno vije\u0107e ukine sve njegove osude ili, alternativno, zna\u010dajno smanji njegovu kaznu. \u017dalbeno vije\u0107e \u0107e se sada osvrnuti na svaku od Tolimirovih tvrdnji.<\/p>\n

Od prve do \u010detvrte \u017ealbene osnove, g. Tolimir osporava odluku Pretresnog vije\u0107a o formalnom primanju na znanje \u010dinjenica o kojima je ve\u0107 presu\u0111eno i njegovo ocjenjivanje izvjesnih dokaza. Iz razloga navedenih u Presudi, \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, konstatuje da Pretresno vije\u0107e nije pogrije\u0161ilo kada je formalno primilo na znanje 523 \u010dinjenice o kojima je ve\u0107 presu\u0111eno u drugim prvostepenim i drugostepenim presudama na MKSJ i nije pogrije\u0161ilo u svom ocjenjivanju tih \u010dinjenica. \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, odbija Tolimirovu prvu \u017ealbenu osnovu.<\/p>\n

G. Tolimir tako\u0111e osporava oslanjanje Pretresnog vije\u0107a na presretnute razgovore koje je napravila bosansko-muslimanska strana u sukobu. On tvrdi da je prilikom dono\u0161enja zaklju\u010daka o presretnutim razgovorima Pretresno vije\u0107e po\u010dinilo nekoliko gre\u0161aka koje poni\u0161tavaju Prvostepenu presudu. Iz razloga navedenih u Presudi, \u017dalbeno vije\u0107e konstatuje da Pretresno vije\u0107e nije pogrije\u0161ilo u svojoj procjeni presretnutih razgovora. \u017dalbeno vije\u0107e, prema tome, odbija Tolimirovu drugu \u017ealbenu osnovu.<\/p>\n

U okviru svoje tre\u0107e \u017ealbene osnove, Tolimir tvrdi da je Pretresno vije\u0107e pogre\u0161no primjenilo pravo prihvativ\u0161i Richarda Butlera kao vje\u0161taka. On tvrdi da tu\u017eila\u0161tvo nije objelodanilo njegov izvje\u0161taj vje\u0161taka kako to nala\u017ee pravilo 94bis Pravilnika o postupku i dokazima i da je Butlerova dugogodi\u0161nja saradnja s tu\u017eila\u0161tvom trebalo da navede Pretresno vije\u0107e da Butlera smatra istra\u017eiteljem tu\u017eila\u0161tva koji svjedo\u010di o svom vlastitom mi\u0161ljenju. Iz razloga navedenih u pismenoj Presudi, \u017dalbeno vije\u0107e konstatuje da je Pretresno vije\u0107e pogrije\u0161ilo kada je smatralo da je najava tu\u017eila\u0161tva o namjeri da Butlera pozove kao vje\u0161taka bila dovoljna da se ispune zahtjevi pravila 94bis. \u017dalbeno vije\u0107e tako\u0111e konstatuje da je Pretresno vije\u0107e pogrije\u0161ilo kada je zaklju\u010dilo da je g. Tolimir implicitno prihvatio Butlerov status vje\u0161taka tokom su\u0111enja. Me\u0111utim, \u017dalbeno vije\u0107e zaklju\u010duje da ove gre\u0161ke Pretresnog vije\u0107a nisu bile na \u0161tetu g. Tolimira, niti su imale posljedica na njegovu osudu. \u017dalbeno vije\u0107e dalje konstatuje, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, da iz razloga navedenih u Presudi, Pretresno vije\u0107e nije pogrije\u0161ilo u tome \u0161to je Butlera smatralo vje\u0161takom niti u na\u010dinu na koji je ocijenilo njegov iskaz. \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, prema tome, odbija Tolimirovu tre\u0107u \u017ealbenu osnovu.<\/p>\n

Tolimir dalje, u okviru svoje \u010detvrte \u017ealbene osnove, osporava kako je Pretresno vije\u0107a ocijenilo iskaze \u0161est svjedoka tu\u017eila\u0161tva koji su sada\u0161nji ili biv\u0161i istra\u017eitelji tu\u017eila\u0161tva. Iz razloga navedenih u Presudi, \u017dalbeno vije\u0107e konstatuje da je Pretresno vije\u0107e primijenilo ispravan pravni standard prilikom ocjenjivanja iskaza ovih svjedoka i da je djelovalo u okviru svog diskrecionog prava prilikom utvr\u0111ivanja te\u017eine koju treba pripisati ovim dokazima. Shodno tome, \u017dalbeno vije\u0107e, odbija Tolimirovu \u010detvrtu \u017ealbenu osnovu.<\/p>\n

U \u017ealbenim osnovama od \u0161est do trinaest, g. Tolimir osporava neke od pravnih i \u010dinjeni\u010dnih zaklju\u010daka Pretresnog vije\u0107a u vezi s istrebljivanjem kao zlo\u010dinom protiv \u010dovje\u010dnosti, genocidom i prisilnim premje\u0161tanjem.<\/p>\n

U okviru devete \u017ealbene osnove, Tolimir osporava po vi\u0161e osnova na\u010din na koji je Pretresno vije\u0107e izra\u010dunalo broj osoba koje su snage bosanskih Srba protivpravno ubile nakon pada Srebrenice. Prvo, on tvrdi da je Pretresno vije\u0107e pogre\u0161no primijenilo pravo izra\u010dunav\u0161i broj osoba ubijenih u okolnostima razli\u010ditim od konkretnih incidenata koji se navode u optu\u017enici. Drugo, on tvrdi da je Pretresno vije\u0107e po\u010dinilo metodolo\u0161ke gre\u0161ke prilikom izra\u010dunavanja ukupnog broja ubijenih. Tre\u0107e, on osporava zaklju\u010dke Pretresnog vije\u0107a u izra\u010dunavanju broja \u017ertava protivpravno ubijenih u \u010detiri konkretna incidenta.<\/p>\n

Kasnije \u0107u se osvrnuti na \u0161estu i devetu \u017ealbenu osnovu.<\/p>\n

Pretresno je konstatovalo je da su nakon pada Srebrenice snage bosanskih Srba protivpravno ubile najmanje 5.749 bosanskih Muslimana. Ovaj broj obuhvata i one ubijene na konkretnim mjestima zlo\u010dina navedenim u paragrafima 21.1-22.4 optu\u017enice i 779 osoba ubijenih u okolnostima koje nisu konkretno navedene u optu\u017enici. \u017dalbeno vije\u0107e nagla\u0161ava da u dono\u0161enju svoje presude, pretresno vije\u0107e mo\u017ee osuditi optu\u017eenog samo za krivi\u010dna djela za koja se tereti u optu\u017enici. Materijalne \u010dinjenice koje se ne navode u optu\u017enici ne mogu poslu\u017eiti kao legitimna osnova za osudu optu\u017eenog. U ovom predmetu, incidenti koji se terete u optu\u017enici nisu samo primjeri ka\u017enjivog pona\u0161anja za koje je Tolimir odgovoran ve\u0107 predstavljaju iscrpan spisak konkretnih navoda kojima se tereti. \u017dalbeno vije\u0107e, prema tome, zaklju\u010duje da je Pretresno vije\u0107e pogrije\u0161ilo kada je konstatovalo da su snage bosanskih Srba protivpravno ubile 779 osoba u okolnostima koje nisu konkretno navedene u optu\u017enici i kada se oslonilo na ovaj ve\u0107i broj u podr\u0161ku svojim zaklju\u010dcima o osudama koje je izreklo g. Tolimiru. Me\u0111utim, \u017dalbeno vije\u0107e nije uvjereno da ova gre\u0161ka u primjeni prava poni\u0161tava Prvostepenu presudu jer g. Tolimir nije pokazao za\u0161to mu ne bi bile izre\u010dene osude na osnovu broja osoba za koje je Pretresno vije\u0107e konstatovalo da su protivpravno ubijene u konkretnim okolnostima navedenim u optu\u017enici.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o tvrdnji g. Tolimira da je Pretresno vije\u0107e po\u010dinilo metodolo\u0161ke gre\u0161ke u izra\u010dunavanju ukupnog broja ubijenih, \u017dalbeno vije\u0107e primje\u0107uje da je Pretresno vije\u0107e do\u0161lo do svojih zaklju\u010daka o broju osoba ubijenih u incidentima konkretno navedenim u optu\u017enici tako \u0161to je analiziralo kombinaciju dokaza koju su sa\u010dinjavali iskazi svjedoka o okolnostima ubistava, forenzi\u010dki dokazi i demografski podaci. Iz razloga navedenih u Presudi, \u017dalbeno vije\u0107e odbacuje Tolimirovo osporavanje zaklju\u010daka Pretresnog vije\u0107a da su osobe identifikovane iz masovnih grobnica u vezi s doga\u0111ajima u Srebrenici ubijene protivpravno. Sli\u010dno tome, iz razloga navedenih u Presudi, \u017dalbeno vije\u0107e odbija Tolimirove argumente kojima osporava pouzdanost demografskih dokaza i dokaza na osnovu analize DNK, na koje se oslonilo Pretresno vije\u0107e.<\/p>\n

\u017dalbeno vije\u0107e tako\u0111e konstatuje da Pretresno vije\u0107e nije pogrije\u0161ilo u izra\u010dunavanju broja bosanskih Muslimana ubijenih u \u010detiri konkretna incidenta navedena u optu\u017enici, kako tvrdi g. Tolimir. Shodno tome, \u017dalbeno vije\u0107e, odbija Tolimirovu devetu \u017ealbenu osnovu.<\/p>\n

U okviru \u0161este \u017ealbene osnove g. Tolimir osporava osudu koja mu je izre\u010dena za istrebljivanje. Njegov glavni argument je da je Pretresno vije\u0107e pogre\u0161no primijenilo pravo primjenjuju\u0107i neispravan pravni standard za mens rea istrebljivanja kao zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti, tvrde\u0107i da su \u017ertve ovog zlo\u010dina morale biti odabrane na osnovu njihovog statusa civila. Tolimir dalje tvrdi da je Pretresno vije\u0107e pogrije\u0161ilo kada je zaklju\u010dilo da su ubistva g. Mehmeda Hajri\u0107a, predsjednika op\u0161tine i predsjednika Ratnog predsjedni\u0161tva \u017depe; pukovnika Avde Pali\u0107a, komandanta \u017depske brigade ABiH, koja je bila stacionirana u \u017depi i g. Amira Imamovi\u0107a, koji je bio na \u010delu jedinice Civilne za\u0161tite (dalje u tekstu: trojica vo\u0111a iz \u017depe) bila dio “jedne jedine operacije ubijanja” po\u0161to su ubijeni u periodu nakon operacije ubijanja u Srebrenici.<\/p>\n

\u017dalbeno vije\u0107e podsje\u0107a da premda utvr\u0111ivanje actus reus zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti zahtijeva da je krivi\u010dno djelo izvr\u0161eno kao dio ra\u0161irenog i sistematskog napada na civilno stanovni\u0161tvo, \u017ertve krivi\u010dnog djela u osnovi ne moraju biti civili. Stoga \u017dalbeno vije\u0107e odbacuje Tolimirove argumente da je Pretresno vije\u0107e primijenilo neispravan standard za utvr\u0111ivanje mens rea.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o Tolimirovom argumentu da ubistva trojice vo\u0111a iz \u017depe nisu bila dio jedne operacije ubijanja koja je obuhvatala masovna ubistva mu\u0161karaca iz Srebrenice, \u017dalbeno vije\u0107e podsje\u0107a da je actus reus krivi\u010dnog djela istrebljivanja “djelo li\u0161avanja \u017eivota u velikim razmjerama” a mens rea je namjera li\u0161avanja \u017eivota u velikim razmjerama. Procjena “velikih razmjera” vr\u0161i se od slu\u010daja do slu\u010daja, uzimaju\u0107i u obzir okolnosti u kojima je do\u0161lo do ubijanja. Premda se actus reus krivi\u010dnog djela istrebljivanja mo\u017ee utvrditi sabiranjem odvojenih incidenata, \u017dalbeno vije\u0107e je zaklju\u010dilo da “se ne mo\u017ee zadovoljiti element li\u0161avanja \u017eivota u velikim razmjerama kolektivnim uzimanjem u obzir razli\u010ditih doga\u0111aja po\u010dinjenih u razli\u010ditim prefekturama, u razli\u010ditim okolnostima, od strane razli\u010ditih po\u010dinilaca i u du\u017eem vremenskom periodu, tj. u periodu od dva mjeseca”.<\/p>\n

\u017dalbeno vije\u0107e primje\u0107uje da je Pretresno vije\u0107e zaklju\u010dilo da postoje zajedni\u010dki faktori izme\u0111u ubistava trojice vo\u0111a iz \u017depe i masovnih ubistava mu\u0161karaca i dje\u010daka iz Srebrenice. To su: \u010dinjenica da je do ubistava do\u0161lo u sedmicama nakon pada dvije enklave, \u010dinjenica da su sve \u017ertve bili bosanski Muslimani, nasilna priroda ubistava, op\u0107i identitet po\u010dinilaca ubistava kao pripadnika snaga bosanskih Srba i veza s cjelokupnim ciljem snaga bosanskih Srba “uklanjanja stanovni\u0161tva bosanskih Muslimana iz enklava”. Me\u0111utim, \u017dalbeno vije\u0107e primje\u0107uje da je Pretresno vije\u0107e zaklju\u010dilo da su trojica vo\u0111a iz \u017depe ubijeni krajem avgusta i u septembru, dakle nakon glavnog napada na civilno stanovni\u0161tvo koji je trajao do kraja jula 1995. i obuhvatao vojne operacije protiv obje enklave, uklanjanje hiljada civila iz Srebrenice i \u017depe i ubijanja mu\u0161karaca bosanskih Muslimana iz Srebrenice. U vrijeme ubistava trojice vo\u0111a iz \u017depe, obje enklave su bile prazne i civilno stanovni\u0161tvo je bilo premje\u0161teno na teritoriju pod kontrolom ABiH. Nadalje, \u017dalbeno vije\u0107e konstatuje da se ubistvo trojice vo\u0111a iz \u017depe tereti u optu\u017enici i da je Pretresno vije\u0107e konstatovalo da je to predvidljiva posljedica UZP-a prisilnog uklanjanja a ne UZP-a ubistva. \u017dalbeno vije\u0107e nadalje primje\u0107uje da su prije ubistava, trojica vo\u0111a iz \u017depe izdvojena od ostalih zarobljenih mu\u0161karaca bosanskih Muslimana koji nisu ubijeni ve\u0107 su na kraju bili predmet sporazuma o razmjeni zarobljenika. Shodno tome, \u017dalbeno vije\u0107e nije uvjereno da su ubistva trojice vo\u0111a iz \u017depe bila dio iste operacije ubijanja \u010dija su meta bili mu\u0161karci i dje\u010daci iz Srebrenice. Iz tih razloga, \u017dalbeno vije\u0107e prihvata djelimi\u010dno \u0161estu \u017ealbenu osnovu, u onoj mjeri u kojoj se ona odnosi na ubistva trojice vo\u0111a iz \u017depe, a odbija ostatak te \u017ealbene osnove.<\/p>\n

U okviru trinaeste \u017ealbene osnove, Tolimir osporava zaklju\u010dke Pretresnog vije\u0107a da je odvo\u017eenje autobusima bosanskih Muslimana iz Poto\u010dara 12. i 13. jula 1995. i iz \u017depe 25-27. jula 1995. predstavljalo krivi\u010dno djelo prisilnog premje\u0161tanja. On tvrdi da je Pretresno vije\u0107e pogrije\u0161ilo kada je zaklju\u010dilo da je premje\u0161tanje stanovni\u0161tva bilo prisilno po\u0161to su vlasti bosanskih Muslimana u Sarajevu i \u017depi tra\u017eile da se evakui\u0161e civilno stanovni\u0161tvo Srebrenice i \u017depe prije nego \u0161to je do\u0161lo do napada na dvije enklave. On tako\u0111e tvrdi da Pretresno vije\u0107e nije dalo obrazlo\u017eeno mi\u0161ljenje jer nije objasnilo da je civilno stanovni\u0161tvo Srebrenice i \u017depe bilo raseljeno unutar dr\u017eavne granice, tvrde\u0107i da po\u0161to je granica izme\u0111u Republike Srpske i Bosne i Hercegovine bila de jure ili de facto granica, premje\u0161tanje stanovni\u0161tva preko te granice ne mo\u017ee predstavljati krivi\u010dno djelo prisilnog premje\u0161tanja.<\/p>\n

Kada je zaklju\u010dilo da je premje\u0161tanje stanovni\u0161tva iz Srebrenice i \u017depe bilo prisilno, Pretresno vije\u0107e je citiralo uvrije\u017eeni princip me\u0111unarodnog humanitarnog prava da “prisilno raseljavanje nije opravdano ako je humanitarna kriza koja ga je prouzrokovala rezultat upravo protivpravnog djelovanja optu\u017eenog”. Iz razloga navedenih u Presudi, \u017dalbeno vije\u0107e ne nalazi nikakvu gre\u0161ku u procjeni dokaza od strane Pretresnog vije\u0107a i njegovom zaklju\u010dku da je premje\u0161tanje stanovni\u0161tva iz enklava Srebrenica i \u017depa bilo prisilno. \u017dalbeno vije\u0107e tako\u0111e konstatuje da Pretresno vije\u0107e nije propustilo da pru\u017ei obrazlo\u017eeno mi\u0161ljenje, kako to tvrdi g. Tolimir. Pretresno vije\u0107e je razumno zaklju\u010dilo da su civili bili prisilno premje\u0161teni u druga podru\u010dja BiH, na primjer Kladanj, \u0161to ne predstavlja podru\u010dje preko de jure ili de facto granice. Premda Pretresno vije\u0107e nije izri\u010dito zaklju\u010dilo da je civilno stanovni\u0161tvo Srebrenice i \u017depe bilo raseljeno unutar dr\u017eavnih granica, jasno je da je Pretresno vije\u0107e konstatovalo da je civilno stanovni\u0161tvo premje\u0161teno u podru\u010dja unutar dr\u017eavnih granica BiH. Iz tih razloga, \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, odbija trinaestu \u017ealbenu osnovu.<\/p>\n

U okviru osme, desete, jedanaeste i dvanaeste \u017ealbene osnove, g. Tolimir osporava vi\u0161e pravnih i \u010dinjeni\u010dnih nalaza Pretresnog vije\u0107a u vezi s krivi\u010dnim djelom genocida. Pretresno vje\u0107e je konstatovalo da je g. Tolimir kriv za genocid po\u010dinjen ubijanjem mu\u0161karaca iz Srebrenice, nano\u0161enjem te\u0161kih tjelesnih i du\u0161evnih povreda mu\u0161karcima iz Srebrenice i \u017eenama, djeci i starcima iz Srebrenice i \u017depe, i nametanjem za\u0161ti\u0107enoj grupi \u017eivotnih uslova koji su sra\u010dunati da dovedu do njenog uni\u0161tenja. Gospodin Tolimir prvo tvrdi da je Pretresno vije\u0107e pogre\u0161no primijenilo pravo kada je konstatovalo da se bosanski Muslimani u isto\u010dnoj Bosni kvalifikuju kao dio za\u0161ti\u0107ene grupe prema \u010dlanu 4 Statuta (osma \u017ealbena osnova). Drugo, on tvrdi da je Pretresno vije\u0107e pogrije\u0161ilo u primjeni prava i utvr\u0111ivanju \u010dinjenica u svojoj analizi actus reus genocida time \u0161to je: (i) pogre\u0161no tuma\u010dilo te\u0161ku tjelesnu povredu kao genocidno djelo u osnovi i primijenilo to pogre\u0161no tuma\u010denje na \u010dinjenice u predmetu (djelimi\u010dno sedma i djelimi\u010dno deseta \u017ealbena osnova); i (ii) pogre\u0161no tuma\u010dilo izraz “fizi\u010dko uni\u0161tenje” prema \u010dlanu 4(2)(c) Statuta (djelimi\u010dno deseta \u017ealbena osnova). Tre\u0107e, g. Tolimir tvrdi da je Pretresni vije\u0107e pogre\u0161no primijenilo pravo u svojoj analizi mens rea potrebne za genocid (djelimi\u010dno sedma \u017ealbena osnova, jedanaesta i dvanaesta \u017ealbena osnova).<\/p>\n

Iz razloga navedenih u Presudi, \u017dalbeno vije\u0107e smatra neosnovanom tvrdnju g. Tolimira da je Pretresno vije\u0107e pogre\u0161no primijenilo pravo jer nije dalo obrazlo\u017eeno mi\u0161ljenje o tome za\u0161to se bosanski Muslimani kvalifikuju kao za\u0161ti\u0107ena grupa u smislu \u010dlana 4 Statuta i za\u0161to su bosanski Muslimani isto\u010dne BiH bili znatan dio te grupe. U dono\u0161enju svog zaklju\u010dka o tom pitanju, Pretresno vije\u0107e je citiralo i analogno primijenilo obrazlo\u017eenje dato u Prvostepenoj presudi u predmetu Popovi\u0107 i drugi i Drugostepenoj presudi u predmetu Krsti\u0107 o tome za\u0161to stanovni\u0161tvo bosanskih Muslimana Srebrenice, premda mali procenat ukupnog muslimanskog stanovni\u0161tva BiH, predstavlja znatan dio te grupe. Pretresno vije\u0107e je, prema tome, smatralo da se obrazlo\u017eenje dato u drugim relevantnim predmetima jednako primjenjuje na stanovni\u0161tvo koje je navedeno u optu\u017enici, odnosno stanovni\u0161tvo bosanskih Muslimana u enklavama Srebrenica, \u017depa i Gora\u017ede. \u017dalbeno vije\u0107e ne nalazi nikakvu gre\u0161ku u takvom pristupu. \u017dalbeno vije\u0107e, prema tome, odbija Tolimirovu osmu \u017ealbenu osnovu.<\/p>\n

Isto tako, \u017dalbeno vije\u0107e smatra neosnovanim Tolimirov argument da je Pretresno vije\u0107e pogre\u0161no primijenilo pravo i pogre\u0161no utvrdilo \u010dinjeni\u010dno stanje kada je konstatovalo da su snage bosanskih Srba nanijele te\u0161ke tjelesne i du\u0161evne povrede mu\u0161karcima bosanskim Muslimanima iz Srebrenice, kako je to definisano u \u010dlanu 4(2)(b) Statuta. \u017dalbeno vije\u0107e podsje\u0107a da je prihva\u0107eno da “prijetnje smr\u0107u” i znanje o predstoje\u0107oj smrti predstavljaju te\u0161ke du\u0161evne povrede prema \u010dlanu 4 Statuta. Nadalje, nema ni\u0161ta u Statutu niti u Konvenciji o genocidu \u0161to spre\u010dava pretresno vije\u0107e da razmatra povrede koje su \u017ertve pretrpjele prije smrti kao odvojen actus reus genocida. Nadalje, \u017dalbeno vije\u0107e ne nalazi nikakvu gre\u0161ku u zaklju\u010dku Pretresnog vije\u0107a da prisilno premje\u0161tanje stanovni\u0161tva bosanskih Muslimana iz Srebrenice predstavlja nano\u0161enje te\u0161kih du\u0161evnih povreda pa stoga i djelo genocida prema \u010dlanu 4(2)(b) Statuta. Ni\u0161ta u sudskoj praksi Me\u0111unarodnog suda niti u Konvenciji o genocidu ne potkrepljuje Tolimirovu tvrdnju da prisilno premje\u0161tanje mo\u017ee predstavljati genocid samo ako se raseljeno stanovni\u0161tvo prebacuje u koncentracione logore ili na mjesta pogubljenja. Uzev\u0161i u obzir zaklju\u010dke Pretresnog vije\u0107a o bolnom procesu razdvajanja \u017eena, djece i staraca od mu\u0161kih \u010dlanova njihovih porodica u Srebrenici, o strahu i neizvjesnosti u pogledu njihove sudbine i sudbine njihovih zato\u010denih ro\u0111aka mu\u0161karaca i o u\u017easnim uslovima njihovog putovanja na teritoriju pod kontrolom ABiH, \u017dalbeno vije\u0107e je uvjereno da je Pretresno vije\u0107e dovoljno obrazlo\u017eilo svoj zaklju\u010dak da su patnjama \u017eena, djeca i staraca koji su prisilno premje\u0161teni iz Srebrenice njima nanesene te\u0161ke du\u0161evne povrede i da one time predstavljaju djelo genocida prema \u010dlanu 4(2)(b).<\/p>\n

Nadalje, iz razloga navedenih u Presudi, \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, tako\u0111e odbija tvrdnju g. Tolimira da je Pretresno vije\u0107e pogre\u0161no primijenilo pravo i pogre\u0161no utvrdilo \u010dinjeni\u010dno stanje kada je zaklju\u010dilo da su snage bosanskih Srba koje su po\u010dinile djela u osnovi navedena u \u010dlanu 4(2)(a)-(c) imale genocidnu namjeru.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o Tolimirovom osporavanju zaklju\u010daka Pretresnog vije\u0107a o nano\u0161enju te\u0161kih tjelesnih ili du\u0161evnih povreda stanovni\u0161tvu bosanskih Muslimana prisilno premje\u0161tenom iz \u017depe, \u017dalbeno vije\u0107e podsje\u0107a da te\u0161ka du\u0161evna povreda proizilazi samo iz djela koja imaju te\u0161ke i dugoro\u010dne negativne posljedice na sposobnost pripadnika za\u0161ti\u0107ene grupe da vode normalan i konstruktivan \u017eivot i prijete fizi\u010dkim uni\u0161tenjem grupe kao takve. \u017dalbeno vije\u0107e konstatuje da, za razliku od prisilnog premje\u0161tanja bosanskih Muslimana iz Srebrenice, Pretresno vije\u0107e nije donijelo nikakve zaklju\u010dke, niti citiralo nikakve dokaze o dugoro\u010dnim posljedicama operacije prisilnog premje\u0161tanja na stanovni\u0161tvo \u017depe. \u017dalbeno vije\u0107e dalje podsje\u0107a da je za djela koja spadaju pod \u010dlan 4(2)(b) Statuta potreban dokaz rezultata, tj. da je nanesena te\u0161ka du\u0161evna povreda. \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Sekule i sudije G\u00fcneya, konstatuje da u odsustvu zaklju\u010daka ili pozivanja na dokaze o dugoro\u010dnim posljedicama operacije prisilnog premje\u0161tanja na stanovni\u0161tvo \u017depe i op\u0107enito na stanovni\u0161tvo bosanskih Muslimana isto\u010dne BiH i veze izme\u0111u okolnosti pod kojima je do\u0161lo do operacije premje\u0161tanja u \u017depi i fizi\u010dkog uni\u0161tenja za\u0161ti\u0107ene grupe u cjelini, nijedan razuman presuditelj o \u010dinjenicama nije mogao konstatovati da su bosanski Muslimani koji su prisilno premje\u0161teni iz \u017depe pretrpjeli te\u0161ke du\u0161evne povrede u smislu \u010dlana 4(2)(b) Statuta. Shodno tome, \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Sekule i sudije G\u00fcneya, djelimi\u010dno usvaja desetu \u017ealbenu osnovu i ukida osudu Tolimiru za genocid nano\u0161enjem te\u0161kih du\u0161evnih povreda stanovni\u0161tvu bosanskih Muslimana isto\u010dne BiH prema \u010dlanu 4(2)(b) Statuta, u mjeri u kojoj je ova osuda utemeljena na operacijama bosanskih Srba u \u017depi. Ovaj zaklju\u010dak ne zna\u010di da bosanski Muslimani \u017depe nisu bili \u017ertve genocida. \u017dalbeno vije\u0107e nagla\u0161ava da je jedino pitanje kojim se ovdje bavi to da li je Pretresno vije\u0107e pogrije\u0161ilo kada je konstatovalo da je operacija prisilnog premje\u0161tanja u \u017depi nanijela premje\u0161tenom muslimanskom stanovni\u0161tvu te\u0161ke du\u0161evne povrede u smislu definicije tog izraza u \u010dlanu 4(2)(b) Statuta. \u017dalbeno vije\u0107e ovdje podsje\u0107a na svoj raniji zaklju\u010dak da Pretresno vije\u0107e nije pogrije\u0161ilo kada je konstatovalo da su bosanski Muslimani \u017depe bili dio ciljanog dijela za\u0161ti\u0107ene grupe pa su prema tome bili me\u0111u krajnjim \u017ertvama genocida po\u010dinjenog nad Muslimanima isto\u010dne BiH.<\/p>\n

Tolimir nadalje osporava zaklju\u010dak Pretresnog vije\u0107a da su uslovi proistekli iz ‘kombinovanog u\u010dinka’ operacija prisilnog premje\u0161tanja \u017eena i djece i ubijanja mu\u0161karaca, bosanskih Muslimana, bili namjerno izazvani i sra\u010dunati da bi vodili ka fizi\u010dkom uni\u0161tenju bosansko muslimanskog stanovni\u0161tva u isto\u010dnoj BiH. Od \u017dalbenog vije\u0107a se ranije nije tra\u017eilo da se pozabavi pitanjem koja djela se mogu kvalifikovati kao actus reus genocida po \u010dlanu 4(2)(c) Statuta. No, to je vije\u0107e uvjerenja da su pravni principi koje navodi Pretresno vije\u0107e dosljedni postoje\u0107oj sudskoj praksi MKSJ-a i MKSR-a, kao i jeziku i duhu Konvencije o genocidu. \u017dalbeno vije\u0107e zaklju\u010duje da namjerno nametanje uslova \u017eivota sra\u010dunatih da dovedu do fizi\u010dkog uni\u0161tenja za\u0161ti\u0107ene grupe u cjelini ili jednom njenom dijelu, osim ubijanja, uklju\u010duje i metode fizi\u010dkog uni\u0161tenja putem kojih po\u010dinilac u kona\u010dnici \u017eeli da nastupi smrt \u010dlanova te grupe. Takve metode uni\u0161tavanja uklju\u010duju uskra\u0107ivanje hrane, medicinske brige, zaklona ili odje\u0107e, kao i nedostatnu higijenu, sistematsko protjerivanje iz domova ili iscrpljenost kao rezultat prekomjernog rada ili fizi\u010dkog iznurivanja.<\/p>\n

Pretresno vije\u0107e je razmatralo ‘kombinovani u\u010dinak’ (i) ‘operacija prisilnog premje\u0161tanja’ u vezi srebreni\u010dkih muslimanskih \u017eena, djece i starijih iz Poto\u010dara i muslimanskog stanovni\u0161tva \u017depe i (ii) ubijanja najmanje 5.749 mu\u0161karaca, bosanskih Muslimana iz Srebrenice, te je zaklju\u010dilo da su ‘te operacije izvr\u0161ene s ciljem uni\u0161tavanja te zajednice bosanskih Muslimana i spre\u010davanja ponovnog formiranja te grupe na tom podru\u010dju\u2019 (odnosno u isto\u010dnoj BiH). Po mi\u0161ljenju \u017dalbenog vije\u0107a, to \u0161to je Pretresno vije\u0107e spojilo operacije ubijanja i prisilnog premje\u0161tanja po \u010dlanu 4(2)(c) Statuta bila je pogre\u0161ka, jer je to protivno samoj sudskoj praksi koju Pretresno vije\u0107e citira u paragrafu 740 prvostepene presude. \u017dalbeno vije\u0107e podsje\u0107a da se \u010dlan 4(2)(c) Statuta odnosi na metode uni\u0161tavanja koje ne dovode odmah do ubijanja \u010dlanova grupe, ali se u kona\u010dnici \u017eeli posti\u0107i njihovo fizi\u010dko uni\u0161tenje. Zbog toga \u017dalbeno vije\u0107e prihva\u0107a Tolimirov argument da Pretresno vije\u0107e nije pravno smjelo razmatrati kombinovani u\u010dinak ubijanja i operacija prisilnog premje\u0161tanja po \u010dlanu 4(2)(c) Statuta.<\/p>\n

\u017dalbeno vije\u0107e nadalje \u017eeli primijetiti da je svojim na\u010dinom primjene \u010dlana 4(2)(c) Statuta Pretresno vije\u0107e smatralo da je uni\u0161tavanje d\u017eamija u Srebrenici i \u017depi dodatno djelo koje su snage bosanskih Srba nametnule uslovima \u017eivota za\u0161ti\u0107ene grupe sra\u010dunatim da rezultiraju njenim uni\u0161tenjem. I samo Pretresno vije\u0107e priznaje da su djela koja predstavljaju ‘kulturni genocid’ isklju\u010dena iz okvira Konvencije o genocidu. Stoga je Pretresno vije\u0107e pogre\u0161no primijenilo pravo kada je uni\u0161tavanje d\u017eamija u Srebrenici i \u017depi razmatralo u okviru \u010dlana 4(2)(c) Statuta.<\/p>\n

U svjetlu gore navedenih pravnih gre\u0161aka \u017dalbeno vije\u0107e \u0107e sada prou\u010diti \u010dinjeni\u010dne zaklju\u010dke Pretresnog vije\u0107a i dokaze u spisu da bi utvrdilo da li su operacije prisilnog premje\u0161tanja muslimanskog stanovni\u0161tva Srebrenice i \u017depe, s izuzetkom ubijanja mu\u0161karaca iz Srebrenice i uni\u0161tavanja d\u017eamija u dvijema enklavama, provedene pod takvim okolnostima kojima bi se za\u0161ti\u0107enoj grupi nametnulo uslove \u017eivota koji ispunjavaju kriterij \u010dlana 4(2)(c) Statuta. U tom smislu, \u017dalbeno vije\u0107e podsje\u0107a na svoj zaklju\u010dak u predmetu Krsti\u0107 da sama operacija prisilnog premje\u0161anja ne predstavlja fizi\u010dko uni\u0161tenje kao takvo i da raseljavanje za\u0161ti\u0107ene grupe u cijelosti ili djelomi\u010dno ne predstavlja genocidan \u010din sam po sebi.<\/p>\n

Nakon \u0161to je pa\u017eljivo razmotrilo relevantne dokaze, \u017dalbeno vije\u0107e nije se uvjerilo da su operacije prisilnog premje\u0161tanja u Srebrenici i \u017depi, ako ih se sagleda odvojeno od ubijanja mu\u0161kog stanovni\u0161tva Srebrenice, provedene pod okolnostima sra\u010dunatim da bi rezultirale potpunim ili djelimi\u010dnim fizi\u010dkim uni\u0161tenjem za\u0161ti\u0107ene grupe, odnosno Muslimana u isto\u010dnoj BiH. U sudskom spisu nema dokaza da su prisilna premje\u0161tanja, ako ih se analizira odvojeno od operacije ubijanja i od uni\u0161tavanja d\u017eamija u Srebrenici i \u017depi, provedena sa ciljem uni\u0161tavanja grupe, za razliku od njenog uklanjanja iz te regije. Premda je \u017dalbeno vije\u0107e uvjerenja da je postojao smi\u0161ljeni plan da se protjera \u017eene, djecu i starije, bosanske Muslimane, iz Srebrenice i svo muslimansko stanovni\u0161tvo iz \u017depe, \u017dalbeno vije\u0107e zaklju\u010duje da nije utvr\u0111eno van razumne sumnje da je takva politika uklanjanja, provedena putem UZP-a prisilnog uklanjanja, imala za cilj da se fizi\u010dki uni\u0161ti to stanovni\u0161tvo.<\/p>\n

\u017dalbeno vije\u0107e isti\u010de da ovaj zaklju\u010dak ne predstavlja zaklju\u010dak da bosanski Muslimani iz \u017depe nisu bili \u017ertve genocida. \u017dalbeno vije\u0107e je potvrdilo zaklju\u010dak Pretresnog vije\u0107a da su bosanski Muslimani iz \u017depe, zajedno sa Muslimanima iz Srebrenice i isto\u010dne BiH op\u0107enito, \u010dlanovi za\u0161ti\u0107ene grupe u smislu \u010dlana 4 Statuta i da su kao takvi bili kona\u010dne \u017ertve genocidnog poduhvata protiv Muslimana isto\u010dne BiH.<\/p>\n

Shodno tome, \u017dalbeno vije\u0107e djelimi\u010dno prihva\u0107a Tolimirovu 10. \u017ealbenu osnovu u onoj mjeri u kojoj ona osporava zaklju\u010dke Pretresnog vije\u0107a po \u010dlanu 4(2)(c) Statuta za nametanje uslova sra\u010dunatih da dovedu do uni\u0161tenja za\u0161ti\u0107ene grupe i ukida osu\u0111uju\u0107u presudu za genocid po \u010dlanu 4(2)(c) Statuta.<\/p>\n

Gospodin Tolimir nadalje osporava zaklju\u010dak Pretresnog vije\u0107a da su snage bosanskih Srba ubile trojicu vo\u0111a iz \u017depe s namjerom da uni\u0161te muslimansko stanovni\u0161tvo isto\u010dne BiH kao takvo.<\/p>\n

\u017dalbeno vije\u0107e se sla\u017ee sa Pretresnim vije\u0107em da selektivno ciljanje vode\u0107ih li\u010dnosti u zajednici mo\u017ee predstavljati genocid i da mo\u017ee biti pokazatelj genocidne namjere. Da bi se izveo zaklju\u010dak o genocidu dovoljno je da su vo\u0111e bile odabrane zbog u\u010dinka koji bi njihov nestanak imao na pre\u017eivljavanje grupe kao takve. Pretresno vije\u0107e je zaklju\u010dilo da su sva trojica vo\u0111a iz \u017depe bila uhap\u0161ena i zato\u010dena ubrzo nakon zavr\u0161etka operacije prisilnog premje\u0161tanja u \u017depi krajem jula 1995. i da su Haji\u0107 i Imamovi\u0107 bili ubijeni negdje u augustu 1995., dok je Pali\u0107 ubijen po\u010detkom septembra 1995. Iz tih je zaklju\u010daka jasno da do tih ubistava nije do\u0161lo prije ili istovremeno sa prisilnim premje\u0161tanjem stanovni\u0161tva \u017depe, ve\u0107 da je do njih do\u0161lo naknadno. \u017dalbeno vije\u0107e podsje\u0107a da karakter napada na vodstvo treba sagledati u kontekstu sudbine ili onog \u0161ta se dogodilo s ostatkom grupe u vrijeme napada ili nakon njega.<\/p>\n

U prvostepenoj presudi nema zaklju\u010daka niti spominjanja dokaza o tome kako je nestanak trojice vo\u0111a iz \u017depe uticao na pre\u017eivljavanje bosansko muslimanskog stanovni\u0161tva \u017depe. Pretresno vije\u0107e je propustilo objasniti kako je njihovo zato\u010davanje i ubistvo (do \u010dega je do\u0161lo tjednima nakon \u0161to je svo stanovni\u0161tvo \u017depe prisilno premje\u0161teno iz enklave) imalo bilo kakvog uticaja ‘na opstanak predmetne grupe kao takve’. S obzirom na \u010dinjenicu da je operacija prisilnog premje\u0161tanja bosanskih Muslimana \u017depe dovr\u0161ena prije nego su trojica vo\u0111a iz \u017depe bili zato\u010deni i ubijeni, te u nedostatku bilo kakvih zaklju\u010daka o tome da li je i kako gubitak te tri istaknute li\u010dnosti uticao na sposobnost bosanskih Muslimana iz \u017depe da pre\u017eive u periodu nakon premje\u0161tanja, zaklju\u010dak o postojanju genocidne namjere nije jedini razuman zaklju\u010dak koji se moglo izvu\u0107i iz spisa. Stoga \u017dalbeno vije\u0107e zaklju\u010duje da je Pretresno vije\u0107e pogrije\u0161ilo kada je zaklju\u010dilo da su snage bosanskih Srba ubile trojicu vo\u0111a iz \u017depe s konkretnom namjerom da uni\u0161te dio bosansko muslimanskog stanovni\u0161tva kao takvog i prihva\u0107a 12. \u017ealbenu osnovu g. Tolimira.<\/p>\n

U \u017ealbenim osnovama 5 i 14 do 20, g. Tolimir osporava pravne i \u010dinjeni\u010dne zaklju\u010dke Pretresnog vije\u0107a o njegovoj odgovornosti za sudjelovanje u dva udru\u017eena zlo\u010dina\u010dka poduhvata \u2013 udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki poduhvat ubistva i udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki poduhvat prisilnog uklanjanja. Kao prvo, u 5. \u017ealbenoj osnovi g. Tolimir osporava zaklju\u010dak Pretresnog vije\u0107a da je UZP vid odgovornosti u me\u0111unarodnom obi\u010dajnom pravu. Iz razloga navedenih u presudi, \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, zaklju\u010duje da su tvrdnje g. Tolimira neosnovane i odbacuje njegovu 5. \u017ealbenu osnovu. \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, tako\u0111e ne nalazi osnovu u tvrdnjama g. Tolimira da je Pretresno vije\u0107e pogre\u0161no primijenilo pravo i pogre\u0161no utvrdilo \u010dinjeni\u010dno stanje kad je izvelo zaklju\u010dke o relevantnim vojnim principima VRS-a i o njegovom polo\u017eaju pomo\u0107nika komandanta i na\u010delnika Sektora za obavje\u0161tajno-bezbjednosne poslove. Pretresno vije\u0107e je razumno zaklju\u010dilo da su, u skladu sa redovnim vojnim lancem komandovanja, bezbjedonosni organi bili neposredno pot\u010dinjeni komandantima tih brigada ili jedinica u svakodnevnom radu, a da je na\u010delnik Sektora za obavje\u0161tajno-bezbjednosne poslove rukovodio, koordinirao i nadzirao rad pot\u010dinjenih obavje\u0161tajno-bezbjednosnih organa kada se radilo o pitanjima povezanima sa bezbjedno\u0161\u0107u ili obavje\u0161tajnim poslovima. Nadalje, \u017dalbeno vije\u0107e potvr\u0111uje zaklju\u010dke Prestresnog vije\u0107a o ovlastima g. Tolimira i o informacijama koje je imao na raspolaganju. Zbog toga \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, odbija 14. \u017ealbenu osnovu g. Tolimira.<\/p>\n

U svojoj 15. \u017ealbenoj osnovi g. Tolimir osporava zaklju\u010dak Pretresnog vije\u0107a da je UZP prisilnog uklanjanja postojao i zaklju\u010dke o njegovom sudjelovanju u tome. Konkretno, on tvrdi da je Pretresno vije\u0107e pogrije\u0161ilo kada je: (i) zaklju\u010dilo da je rukovodstvo RS u maju 1992. usvojilo ciljeve koji dokazuju politiku da treba protjerati muslimansko stanovni\u0161tvo iz isto\u010dne BiH, pogre\u0161no tuma\u010de\u0107i Direktivu 7 i njenu povezanost s Direktivom 7\/1 i naknadna vojna nare\u0111enja VRS-a; (ii) zaklju\u010dilo da je VRS sudjelovala u ograni\u010davanju konvoja UNPROFOR-a i humanitarne pomo\u0107i; (iii) uzelo u obzir napad na srebreni\u010dku enklavu kroz tunel no\u0107u sa 23. na 24. juna 1995.; i (iv) zaklju\u010dilo da je status ‘za\u0161ti\u0107enih zona’ bio nepovrediv prema me\u0111unarodnom pravu premda one nisu bile u potpunosti demilitarizirane. Iz razloga koji se navode u presudi, \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, nalazi da te tvrdnje g. Tolimira nemaju osnove. Na isti na\u010din, \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, smatra neosnovanim argumente g. Tolimira da je Pretresno vije\u0107e pogre\u0161no primijenilo pravo i pogre\u0161no utvrdilo \u010dinjeni\u010dno stanje kad je zaklju\u010dilo da je on bitno doprinio UZP-u prisilnog uklanjanja.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de njegove odgovornosti u okviru UZP-u ubistva, Tolimir prvo tvrdi da je Pretresno vije\u0107e po\u010dinilo \u010dinjeni\u010dnu i pravnu pogre\u0161ku kada je zaklju\u010dilo da su dva incidenta ubijanja, konkretno ubistva 600 do 1.000 bosanskih Muslimana u skladi\u0161tu u Kravici 13. i 14. jula 1995. i ubistva \u0161estorice bosanskih Muslimana iz Srebrenice koja je po\u010dinila jedinica \u2019\u0160korpioni\u2019 na lokaciji blizu Trnova, po\u010dinjena da se postigne zajedni\u010dki cilj UZP-a ubistva.<\/p>\n

Iz razloga navedenih u presudi, \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, ne smatra da je Pretresno vije\u0107e pogrije\u0161ilo kad je zaklju\u010dilo da su ubistva kod skladi\u0161ta u Kravici bila dio zajedni\u010dkog plana ubijanja i odbacuje 19. \u017ealbenu osnovu g. Tolimira.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de osporavanja koje iznosi g. Tolimir na ra\u010dun zaklju\u010daka Pretresnog vije\u0107a o ubistvima \u0161estorice bosanskih Muslimana blizu Trnova, \u017dalbeno vije\u0107e ukazuje na to da Pretresno vije\u0107e nije izri\u010dito zaklju\u010dilo da je postojala veza izme\u0111u pripadnika jedinice ‘\u0160korpioni’ koji su po\u010dinili ubistva kod Trnova i nekog od \u010dlanova UZP-a i da su zbog toga ta ubistva bila dio UZP-a ubistva. Pretresno vije\u0107e je samo aludiralo na takav zaklju\u010dak, zaklju\u010div\u0161i na osnovu ‘dokaza u cjelini’, uklju\u010duju\u0107i i dokaze o ubistvima kod Trnova, da je postojao zajedni\u010dki plan da se ubije mu\u0161karce, bosanske Muslimane, iz Srebrenice. \u017dalbeno vije\u0107e je zaklju\u010dilo da je propust Pretresnog vije\u0107a da dalje obrazlo\u017ei nu\u017enu povezanost izme\u0111u po\u010dinilaca i nekog \u010dlana UZP-a jednak nepostojanju obrazlo\u017eenog mi\u0161ljenja. U svjetlu ove pravne gre\u0161ke Pretresnog vije\u0107a, \u017dalbeno vije\u0107e \u0107e razmotriti da li \u010dinjeni\u010dni zaklju\u010dci Pretresnog vije\u0107a u cijelosti omogu\u0107uju razumnom presuditelju o \u010dinjenicama da uspostavi vezu izme\u0111u jedinice ‘\u0160korpioni’ i nekog \u010dlana UZP-a ubistva.<\/p>\n

\u017dalbeno vije\u0107e primje\u0107uje da iako je Pretresno vije\u0107e utvrdilo da je jedinica ‘\u0160korpioni’ u relevantno vrijeme djelovala pod vodstvom snaga bosanskih Srba, nije utvrdilo pod \u010dijim vodstvom ili u skladu sa \u010dijim nare\u0111enjima su djelovali. \u017dalbeno vije\u0107e podsje\u0107a da Pretresno vije\u0107e nije zaklju\u010dilo da su svi pripadnici snaga bosanskih Srba tako\u0111e bili i \u010dlanovi UZP-a ubistva. Premda dokazi na koje se pozvalo Pretresno vije\u0107e ukazuju na to da su tu \u0161estoricu mu\u0161karaca pripadnici jedinice ‘\u0160korpioni’ prevezli iz Srebrenice na podru\u010dje Trnova gdje su naknadno ubijeni, \u017dalbeno vije\u0107e nije uvjerenja da je Pretresno vije\u0107e na temelju tih \u010dinjenica moglo razumno zaklju\u010diti da su pripadnici jedinice ‘\u0160korpioni’ po\u010dinili tih \u0161est ubistava u Trnovu u cilju ostvarenja zajedni\u010dkog plana UZP-a ubistva. Zbog toga \u017dalbeno vije\u0107e prihvata 20. \u017ealbenu osnovu g. Tolimira.<\/p>\n

U svojoj 16. \u017ealbenoj osnovi g. Tolimir osporava zaklju\u010dke Pretresnog vije\u0107a da je znao i namjeravao provesti zajedni\u010dki plan ubijanja vojno sposobnih mu\u0161karaca, bosanskih Muslimana, iz srebreni\u010dke enklave. Tako\u0111e osporava zaklju\u010dke Pretresnog vije\u0107a da je on zna\u010dajno doprinio tom zajedni\u010dkom planu. Iz razloga koji su detaljno obrazlo\u017eeni u presudi, \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, odbacuje argumente g. Tolimira o tome da se zaklju\u010dci Pretresnog vije\u0107a o njegovom saznanju i doprinosu UZP-u primarno temelje na njegovom polo\u017eaju pomo\u0107nika komandanta i da je Pretresno vije\u0107e neispravno protuma\u010dilo dokazne predmete Tu\u017eila\u0161tva i Odbrane koji su relevantni za njegovo sudjelovanje u UZP-u ubistva. \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, odbija 16. \u017ealbenu osnovu g. Tolimira.<\/p>\n

U 17. i 18. \u017ealbenoj osnovi g. Tolimir osporava zaklju\u010dke Pretresnog vije\u0107a o njegovoj odgovornosti na osnovu UZP-a III za djela progona, uklju\u010duju\u0107i situaciono uslovljena ubistva kao prirodnu i predvidljivu posljedicu UZP-a prisilnog uklanjanja i UZP-a ubistva (17. osnova) i za ubistva trojice vo\u0111a iz \u017depe kao prirodnu i predvidljivu posljedicu UZP-a prisilnog uklanjanja (18. osnova). Iz razloga navedenih u presudi, \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, smatra argumente g. Tolimira neosnovanim i odbija njegovu 17. i 18. \u017ealbenu osnovu.<\/p>\n

U \u017ealbenim osnovama 21 do 23, g. Tolimir osporava zaklju\u010dke Pretresnog vije\u0107a o njegovoj odgovornosti u vezi sa genocidom, udru\u017eivanjem radi vr\u0161enja genocida i zlo\u010dinima protiv \u010dovje\u010dnosti. Iz razloga navedenih u presudi, \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, zaklju\u010duje da Pretresno vije\u0107e nije pogrije\u0161ilo kada je zaklju\u010dilo da je g. Tolimir posjedovao genocidnu namjeru i da je posjedovao tra\u017eenu mens rea za zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti. \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, tako\u0111e potvr\u0111uje zaklju\u010dke Pretresnog vije\u0107a da g. Tolimir snosi krivi\u010dnu odgovornost za udru\u017eivanje radi vr\u0161enja genocida na osnovu njegovog bitnog doprinosa UZP-u ubistva. Stoga \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, odbija \u017ealbene osnove 21 do 23 g. Tolimira.<\/p>\n

Na kraju, u 24. \u017ealbenoj osnovi g Tolimir osporava zaklju\u010dke Pretresnog vije\u0107a o njegovim kumulativnim osudama, a u 25. \u017ealbenoj osnovi zaklju\u010dke o visini kazne. Zbog razloga navedenih u presudi \u017dalbeno vije\u0107e zaklju\u010duje da Pretresno vije\u0107e nije pogre\u0161no primijenilo pravo niti pogre\u0161no utvrdilo \u010dinjeni\u010dno stanje kad je primijenilo principe kumulativnih osuda i odbija 24. \u017ealbenu osnovu g. Tolimira. \u017dalbeno vije\u0107e, uz suprotno mi\u0161ljenje sudije Antonettija, tako\u0111e zaklju\u010duje da Pretresno vije\u0107e nije pogrije\u0161ilo u primjeni principa odmjeravanja kazne na na\u010din da bi izreklo kaznu koja bi bila o\u010digledno pretjerana i neproporcionalna.<\/p>\n

Sada bih se pozabavio uticajem kojeg zaklju\u010dci \u017dalbenog vije\u0107a imaju na visinu kazne. U tom kontekstu \u017dalbeno vije\u0107e ima u vidu da je ukinulo neke od osu\u0111uju\u0107ih presuda g. Tolimiru. No, \u017dalbeno vije\u0107e ima u vidu i da preostale osu\u0111uju\u0107e presude g. Tolimira, posebno one koje se odnose na genocid po\u010dinjen putem ubijanja mu\u0161karaca iz Srebrenice i putem nano\u0161enja te\u0161kih tjelesnih ili du\u0161evnih povreda bosansko muslimanskom stanovni\u0161tvu Srebrenice i dalje ostaju na snazi. U svjetlu samih osu\u0111uju\u0107ih presuda za genocid, \u017dalbeno vije\u0107e smatra da odgovornost g. Tolimira ne zaslu\u017euje preinaku njegove kazne.<\/p>\n

Sada \u0107u pro\u010ditati cijeli tekst dispozitiva presude \u017dalbenog vije\u0107a.<\/p>\n

Iz gorenavedenih razloga \u017dALBENO VIJE\u0106E,\u00a0 NA OSNOVU \u010dlana 25 Statuta i pravila 117 i 118 Pravilnika;<\/p>\n

IMAJU\u0106I U VIDU pismene podneske strana u postupku i argumente koje su iznijele na \u017ealbenom pretresu 12. novembra 2014.;<\/p>\n

ZASJEDAJU\u0106I na javnoj sjednici;<\/p>\n

DJELIMI\u010cNO PRIHVATA 6. \u017ealbenu osnovu i UKIDA osu\u0111uju\u0107u presudu g. Tolimiru za istrebljivanje kao zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti u onoj mjeri u kojoj se odnosi na ubistva trojice vo\u0111a iz \u017depe koja se navode u paragrafu 23.1 optu\u017enice;<\/p>\n

DJELIMI\u010cNO PRIHVATA, uz suprotna mi\u0161ljenja sudija Sekule i G\u00fcneyja, 10. \u017ealbenu osnovu i UKIDA osudu g. Tolimira za genocid po\u010dinjen putem nano\u0161enja te\u0161kih du\u0161evnih povreda bosansko muslimanskom stanovni\u0161tvu isto\u010dne BiH po \u010dlanu 4(2)(b) Statuta u mjeri u kojoj se ta osu\u0111uju\u0107a presuda zasniva na prisilnom premje\u0161tanju bosanskih Muslimana iz \u017depe;<\/p>\n

DJELIMI\u010cNO PRIHVATA 10. \u017ealbenu osnovu i UKIDA osu\u0111uju\u0107u presudu g. Tolimiru za genocid po\u010dinjen putem nametanja uslova \u017eivota sra\u010dunatih da uni\u0161te bosansko muslimansko stanovni\u0161tvo isto\u010dne BiH po \u010dlanu 4(2)(c) Statuta;<\/p>\n

PRIHVATA 12. \u017ealbenu osnovu i UKIDA njegovu osu\u0111uju\u0107u presudu za genocid (ta\u010dka 1) u onoj mjeri u kojoj se ona odnosi na ubistva trojice vo\u0111a iz \u017depe kako je navedeno u paragrafu 23.1 optu\u017enice;<\/p>\n

PRIHVATA 20. \u017ealbenu osnovu i UKIDA osu\u0111uju\u0107u presudu g. Tolimiru za genocid (ta\u010dka 1), istrebljivanje kao zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti (ta\u010dka 5) i ubistvo kao kr\u0161enje zakona i obi\u010daja ratovanja (ta\u010dka 5) u onoj mjeri u kojoj se odnose na ubistva \u0161estorice mu\u0161karaca, bosanskih Muslimana, blizu Trnova kako je navedeno u paragrafu 21.16 optu\u017enice;<\/p>\n

ODBIJA, uz suprotno mi\u0161ljenja sudije Antonettija, \u017ealbene osnove 1, 3, 5, 7, 11, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 21, 22, 23 i 25;<\/p>\n

ODBIJA preostale \u017ealbene osnove g. Tolimira;<\/p>\n

POTVR\u0110UJE preostale osude g. Tolimira po ta\u010dkama 1, 2, 3, 5, 6 i 7;<\/p>\n

POTVR\u0110UJE kaznu do\u017eivotnog zatvora g. Tolimiru, u koju prema pravilu 101(C) Pravilnika treba ura\u010dunati vrijeme koje je ve\u0107 proveo u pritvoru;<\/p>\n

NALA\u017dE da se presuda izvr\u0161i odmah u skladu s pravilom 118 Pravilnika;<\/p>\n

NALA\u017dE, u skladu s pravilom 103(C) i 107 Pravilnika, da Tolimir ostane u pritvoru<\/p>\n

Me\u0111unarodnog suda dok se ne privedu kraju pripreme za njegovo prebacivanje u dr\u017eavu u kojoj \u0107e slu\u017eiti kaznu.<\/address>\n
Sudija William H. Sekule prila\u017ee djelimi\u010dno suprotno mi\u0161ljenje.<\/address>\n
Sudija Mehmet G\u00fcney prila\u017ee djelimi\u010dno suprotno mi\u0161ljenje.<\/address>\n
Sudija Jean-Claude Antonetti prila\u017ee izdvojeno i djelimi\u010dno suprotno mi\u0161ljenje.<\/address>\n

\u00a0Ova sjednica \u017dalbenog vije\u0107a Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda za biv\u0161u Jugoslaviju je zavr\u0161ena.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U nastavku je sa\u017eetak presude koju je danas pro\u010ditao sudija Theodor Meron <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-177328","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/177328","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=177328"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/177328\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=177328"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=177328"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=177328"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}