{"id":177258,"date":"2015-04-08T08:18:51","date_gmt":"2015-04-08T06:18:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=177258"},"modified":"2015-04-09T09:14:22","modified_gmt":"2015-04-09T07:14:22","slug":"kako-se-kali-kapitalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/04\/08\/kako-se-kali-kapitalizam\/","title":{"rendered":"Kako se kali kapitalizam"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Boris Postnikov<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Reakcija je, naizgled, bila pretjerana: tek \u0161to se nekoliko stotina studenata okupilo na ulicama Montreala, u petak, 27. marta, oklopljeni odredi policije rasturili su prosvjed topovskim udarima i suzavcima, uhapsiv\u0161i osamdesetak ljudi. Ako brza egzekucija stoji u o\u010ditom nerazmjeru s povodom, mogli bismo to pripisati uvjetovanom refleksu: da su montrealski policajci podjednako hitro bili reagirali prije tri godine, kada je zapo\u010dela borba protiv pove\u0107anja \u0161kolarina, ne bi potom Quebecom mjesecima mar\u0161irale stotine tisu\u0107a demonstranata. Postoji, dodu\u0161e, i druga opcija: glavni razlog disciplinskih mjera predostro\u017enosti mo\u017eda nije lekcija nedavne pro\u0161losti, nego prijetnja iz bliske budu\u0107nosti. Ve\u0107 mjesec dana, naime, svijetom se \u0161iri studentski bunt, sve masovniji i odlu\u010dniji. \u017dari\u0161ta otpora mno\u017ee se, zanimljivo, isklju\u010divo u \u2018razvijenim\u2019 dr\u017eavama, ondje gdje su vlade navodno \u2013 za razliku od ruinirane kapitalisti\u010dke (polu)periferije \u2013 uspje\u0161no nadvladale ekonomsku krizu.<\/p>\n

Dva najve\u0107a kanadska sveu\u010dili\u0161ta \u2013 Univerzitet u Torontu i Univerzitet York \u2013 blokirana su jo\u0161 od kraja februara. Studenti i profesori zauzeli su i elitnu britansku akademsku adresu, London School of Economics. Prije njih, okupiran je amsterdamski univerzitet, da bi se pobuna pro\u0161irila Nizozemskom: \u0161trajkaju Groningen, Leiden, Maastricht, Utrecht\u2026 Zahtjevi se pone\u0161to razlikuju od zemlje do zemlje i od fakulteta do fakulteta, ali temeljni su ciljevi isti: zaustavljanje komercijalizacije i birokratizacije visokog obrazovanja. \u2018Neoliberalni univerzitet je primjer suvremenog klasnog saveza financijskih elita i korporacijskih birokrata\u2019, poru\u010duju studenti iz Toronta, on je \u2018mjesto reprodukcije profesionalno-menad\u017eerske klase\u2019, na \u0161tetu \u2018politi\u010dkog polo\u017eaja radni\u0161tva\u2019. Jednake procese prepoznaju \u2018okupatori\u2019 u Londonu: \u2018Univerziteti sve vi\u0161e name\u0107u privatizacijski, profitni i birokratski poslovni model visokom obrazovanju.\u2019 U Amsterdamu govore o \u2018birokratiziranoj komercijalizaciji univerzitetskog \u017eivota koju provodi vlada\u2019\u2026<\/p>\n

Dobar dio ovakvih tuma\u010denja u Hrvatskoj nam, naravno, nije nepoznat. Precizno i detaljno su ih artikulirali studenti i profesori jo\u0161 u vrijeme blokade fakulteta 2009. godine; tko je \u017eelio \u010duti, mogao je. Ve\u0107 tada je upozoreno da imperativna logika dr\u017eavne prora\u010dunske \u0161tednje prebacuje tro\u0161ak \u0161kolovanja na studente, nude\u0107i im zauzvrat model privatnog zadu\u017eivanja kao jedinu ulaznicu za \u2018dru\u0161tvo znanja\u2019; cijena tog znanja otpla\u0107uje se onda decenijama, a pristup u\u010denju pretvara u kalkulaciju financijskih dobitaka i gubitaka. Komercijalizacija visokog obrazovanja svojim u\u010dincima pritom uvelike nadilazi akademsko polje i postaje jednim od presudnih faktora reprodukcije kapitalisti\u010dkog sistema: kako bi se shvatili njeni dosezi, dovoljno je znati da je primjerice samo u SAD-u iznos ukupnih studentskih dugova narastao iznad 1,3 bilijuna dolara, pa je sada ve\u0107i od svih ostalih oblika zadu\u017eenja, osim stambenih kredita. \u2018Meko\u2019 podrivanje autonomije sveu\u010dili\u0161ta pritom uspje\u0161no bri\u0161e svoje tragove: discipline neprilago\u0111ene autoritetu tr\u017ei\u0161ta postupno se gase, s njima i prostor za propitivanje sistema.<\/p>\n

Osnovni smo smjer ovakve kritike pretvaranja sveu\u010dili\u0161ta u pogon za uve\u0107anje privatnih profita i proizvodnju kreditno zauzdane radne snage, dakle, upoznali prije nekoliko godina, a ve\u0107 smo tada mogli \u010duti i protuargumente, oslonjene uglavnom na pripovijest o rastro\u0161noj dr\u017eavi, glomaznoj administraciji i traljavoj neu\u010dinkovitosti staroga sustava. Posebno je zanimljivo stoga iz perspektive periferije, zaglavljene u glibu \u2018socijalisti\u010dkog mentaliteta\u2019, uo\u010diti da pobuna kanadskih, britanskih i nizozemskih studenata ne cilja samo komercijalizaciju obrazovanja, nego i \u2013 podjednako o\u0161tro \u2013 golem balast birokratskog aparata. Zato spominju figuru \u2018korporacijskog birokrata\u2019, zato govore o \u2018birokratskom poslovnom modelu\u2019 i zato napadaju \u2018birokratiziranu komercijalizaciju\u2019: posve nasuprot popularnom narativu o efikasnosti i jednostavnosti glatkih tr\u017ei\u0161nih odnosa, iskustvo Zapada jasno pokazuje kako kafkijanski groteskna administracija postaje glavnom polugom podvrgavanja obrazovnog sustava logici kapitala. Pisac i novinar Alex Preston nedavno nas je u \u2018Observeru\u2019, pi\u0161u\u0107i o \u2018ratu protiv humanisti\u010dkih studija\u2019 na britanskim sveu\u010dili\u0161tima, podsjetio da ta operacija nije ni po \u010demu nova. Naprotiv, osmi\u0161ljena je jo\u0161 u pionirskim danima ta\u010deristi\u010dke ofenzive na javna dobra: \u2018Rijetko se spominje da je Thatcher \u2013 jedina premijerka koja je prije toga bila ministrica obrazovanja \u2013 univerzitete pretvorila u iznimku neoliberalne te\u017enje decentralizaciji. Nametnula im je jo\u0161 vi\u0161e dr\u017eavne kontrole nego ranije kako bi ih prisilila da se prilagode viziji poduzetni\u010dkog obrazovnog sistema.\u2019<\/p>\n

Tako se dakle na zapadnim sveu\u010dili\u0161tima jo\u0161 ju\u010der kalio kapitalizam: tako se odr\u017eava i danas, produbljuju\u0107i jaz izme\u0111u prezadu\u017eenih studenata i birokratske kaste zadu\u017eene za ekstrakciju privatnih profita. A dr\u017eavni aparat, daleko od toga da bi predstavljao prepreku tr\u017ei\u0161nim odnosima, svakodnevno i predano radi na njihovom odr\u017eanju. Uglavnom propisima, zakonima, obrazovnim strategijama. Ali zatreba li \u2013 vidjeli smo, evo, na ulicama Montreala \u2013 u\u010dinit \u0107e to suzavcima i topovskim udarima.<\/p>\n

Portalnovosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Osmi\u0161ljena je jo\u0161 u pionirskim danima ta\u010deristi\u010dke ofenzive na javna dobra<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-177258","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/177258","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=177258"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/177258\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=177258"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=177258"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=177258"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}