{"id":177134,"date":"2015-04-06T17:21:51","date_gmt":"2015-04-06T15:21:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=177134"},"modified":"2015-04-06T17:21:51","modified_gmt":"2015-04-06T15:21:51","slug":"prestati-sa-selektivnom-primjenom-zakona-u-cilju-pritisaka-na-medije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/04\/06\/prestati-sa-selektivnom-primjenom-zakona-u-cilju-pritisaka-na-medije\/","title":{"rendered":"Prestati sa selektivnom primjenom zakona u cilju pritisaka na medije"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/TV-Vijesti.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-177135\" title=\"TV Vijesti\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/TV-Vijesti.jpg\" alt=\"\" width=\"288\" height=\"175\" \/><\/a>Vlada Crne Gore du\u017ena je da osigura uslove za razvoj medijskog pluralizma odnosno kvalitetnog informisanja gra\u0111ana Crne Gore o svim pitanjima od javnog interesa. Blokada ra\u010duna nezavisne TV Vijesti zbog poreskih dugova je posljedica nedosljedne primjene zakonskih propisa u sferi medija.<\/p>\n<p>Zakoni se moraju po\u0161tovati i porezi pla\u0107ati, \u0161to ne negira ni rukovodstvo TV Vijesti. Ali, zakoni moraju za sve jednako va\u017eiti, a ne da se primjenjuju selektivno. U tom dijelu, vlasti su morale djelovati kako bi sprije\u010dile godinama prisutnu nelojalnu konkurencija na skromnom marketin\u0161ko-mediijskom tr\u017ei\u0161tu u Crnoj Gori. Nezavisna televizija \u201eVijesti\u201c se na tr\u017ei\u0161tu takmi\u010di sa televizijama koje skoro \u010ditav svoj program proizvode u Srbiji, a emituju u Crnoj Gori i sa RTCG koja se finansira novcem gra\u0111ana, pa i onda kada pravi enormne gubitke. Televizije \u010dije su mati\u010dne ku\u0107e u Srbiji uzimaju najve\u0107i dio sredstava od marketinga, a imaju zanemarljive tro\u0161kove u Crnoj Gori jer zapo\u0161ljavaju mali broj ljudi i nemaju tro\u0161kove za proizvodnju programa kao \u0161to ih imaju druge televizije. Tako\u0111e, televizije \u010dije su mati\u010dne ku\u0107e u Srbiji godinama ne ispunjavaju zakonom i podzakonskim aktima utvr\u0111ene minimalne kvote u sopstvenoj proizvodnji i niko ih godinama nije opomenuo ili zabranio njihov rad shodno zakonu. Javnosti su dostupni podaci samo iz maja 2012. godine koji govore da pojedine televizije ne ispunjavaju minimalne standarde a i dalje funkcioni\u0161u iz \u010dega se jedino mo\u017ee zaklju\u010diti da se radi o mljenicima Agencije za elektronske medije na koju dominantno imaju uticaj vladaju\u0107e politi\u010dke stranke. Kona\u010dno, nema nikakvog razloga da se prema TV Vijesti ne primijeni isti na\u010din otplate duga i odobri razuman rok u kojem \u0107e isti biti pla\u0107en, kao \u0161to se to redovno radi prema brojnim drugim subjektima iz javnog i privatnog sektora. TV Vijesti se na\u0161la u ovoj te\u0161koj situaciji i zbog toga \u0161to Vlada Crne Gore ve\u0107 godinama odbija uspostaviti kriterijume za finansiranje medija po razli\u010ditim osnovama, pri \u010demu dostupne informacije ukazuju na privilegovanje odre\u0111enih medija. Tako je u 2013.godini od 251 organa javnog sektora, na osnovu dostupnih podataka za 169 organa koje je dobio Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO), u medije ulo\u017eeno iz Bud\u017eeta Crne Gore 2.144.429,00 EUR, od \u010dega su TV Vijesti, kao televizija koja u\u017eiva najve\u0107i stepen povjerenja, dobile samo 36.397,00 EUR.<\/p>\n<p>Dodatno, do skoro je dr\u017eava imala vlasni\u010dki udio u \u0161tampanom listu \u201ePobjeda\u201c od 84,7 %, time direktno kr\u0161e\u0107i va\u017ee\u0107i Zakon o medijima vi\u0161e od deceniju[1], za \u0161to niko nikada nije snosio odgovornost. U navedenom periodu, ukupna dr\u017eavna pomo\u0107 \u201ePobjedi\u201c iznosila je 5.748.170,00 EUR, po podacima Komisije za kontrolu dr\u017eavne pomo\u0107i.[2] Ukupni dugovi \u201ePobjede\u201c na dan prodaje bili su 10.500.000,00 EUR, od \u010dega je najve\u0107i dio duga bio ka dr\u017eavi, i to 7.600.000,00 EUR. Kada se tome dodaju podaci da je Ministarstvo finansija, u septembru 2014, platilo 5.6 miliona EUR za kredite koje je \u201ePobjeda\u201d imala kod Societe General i Erste banke, a tokom 2011. i 2012. godine 1.7 miliona EUR na ime aktiviranih garancija od strane Societe General Montenegro banke, kao i da je Vlada, tokom 2013, preuzela 2.8 miliona EUR duga tog preduze\u0107a za poreze i doprinose zapo\u0161ljenih, dolazi se do cifre koja prema\u0161uje vi\u0161e desetina miliona eura.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, u finansijskom izvje\u0161taju za 2013. za RTCG je iskazan ukupan bud\u017eet u iznosu od 11.938.329 EUR, od \u010dega je iz bud\u017eeta Crne Gore izdvojeno 7.468.449 EUR. Uz navedeni iznos, RTCG je kao vanredni prihod ura\u010dunala i iznos od 2.400.000 EUR. Ovaj iznos odnosi se na preuzete obaveze RTCG, u skladu sa Zakonom o bud\u017eetu Crne Gore za 2013. i Ugovorom koji je RTCG zaklju\u010dila sa Ministarstvom kulture i Ministarstvom finansija, o preuzimanju duga.[3] Dakle, ukupna izdvajanja iz bud\u017eeta Crne Gore u cilju finansiranja javnog servisa, po vi\u0161e osnova je 9.848.449 EUR i \u010dini 82, 5 % ukupnih prihoda. U Izvje\u0161taju Dr\u017eavne revizorske institucije o reviziji Predloga zakona o zavr\u0161nom ra\u010dunu Bud\u017eeta Crne Gore za 2013, mo\u017ee se vidjeti detaljna struktura preuzetih obaveza RTCG-a od strane dr\u017eave. Po navedenom Izvje\u0161taju, Vlada je preuzela otplatu dugova RTCG u skladu sa \u010clanom 11 Zakona o bud\u017eetu Crne Gore za 2013. godinu i zaklju\u010dcima Vlade Crne Gore[4] u iznosu od 2.396.724,05 EUR, kojim su preuzete obaveze prema EUROPEN Broadcasting Union u iznosu od 1.100.000,00 EUR, poreski dug u iznosu od 900.000,00 EUR i dug prema Elektroprivredi Crne Gore a.d. Nik\u0161i\u0107 u iznosu od 400.000,00 EUR. [5]<\/p>\n<p>Godinama se ni\u0161ta ne \u010dini da se kona\u010dno stave u funkciju sredstva namijenjena podsticanju medijskog pluralizama. Na osnovu Zakona o elektronskim medijima i Zakona o igrama na sre\u0107u, veoma mala sredstva od igra na sre\u0107u dodjeljuju se manjem broju elektronskih medijia. Nedavno je pri Agenciji za elektronske medije osnovan Fond za podr\u0161ku radio stanicama koji se finansira iz takse koja se pla\u0107a prilikom registrovanja vozila. Na taj na\u010din su TV stanice diskriminisane u odnosu na radijske. Potrebno je osigurati sredstva koja \u0107e biti namijenjena i TV stanicama.<\/p>\n<p>Da su Vlada i regulatori ranije primjenjivali zakone jednako prema svima, veliki broj medija danas ne bi ni funkcionisao, a oni koji su zna\u010dajni za informsanje gra\u0111ana o temama od javnog intersa danas bi bili u boljoj finansijskoj situaciji. Zbog ne\u010dinjenja dr\u017eavnih institucija i neprimjenjivanja zakona na isti na\u010din prema svima, na udaru su se na\u0161li oni od kojih dr\u017eava Crna Gora mo\u017ee da ima korist.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Ana Novakovi\u0107, izvr\u0161na direktorka Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)<\/strong><\/li>\n<li><strong>Daliborka Uljarevi\u0107, izvr\u0161na direktorka Centra za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO)<\/strong><\/li>\n<li><strong>Maja Rai\u010devi\u0107, izvr\u0161na direktorka Centra za prava \u017eena<\/strong><\/li>\n<li><strong>Marina Vuja\u010di\u0107, izvr\u0161na direktorka Udru\u017eenja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)<\/strong><\/li>\n<li><strong>Stevo Muk, predsjednik UO Instituta alternativa<\/strong><\/li>\n<li><strong>Vanja \u0106alovi\u0107, izvr\u0161na direktorka Mre\u017ee za afirmaciju nevladinog sektorka (MANS)<\/strong><\/li>\n<li><strong>Zlatko Vujovi\u0107, predsjednik UO Centra za monitoring i istra\u017eivanja (CeMI)<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>________________________________________<\/p>\n<address>[1] Pobjeda\u201c je prodata 14. oktobra 2014, a po Zakonu o medijima krajni rok za transformaciju \u201ePobjede\u201c bio je 24. novembar 2003.<\/address>\n<address>[2] http:\/\/www.kkdp.me\/index.php?IDSP=209&amp;jezik=lat<\/address>\n<address>[3] http:\/\/www.rtcg.me\/rtcg\/poslovanje.html<\/address>\n<address>[4] Broj 08\u20101930\/2 od 01.08.2013. godine, broj 08\u20101930\/7 od 21.11.2013. godine<\/address>\n<address>[5]http:\/\/www.dri.co.me\/1\/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=96&amp;Itemid=128&amp;lang=sr<\/address>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zajedni\u010dko saop\u0161tenje grupe nevladinih organizacija <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-177134","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/177134","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=177134"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/177134\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=177134"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=177134"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=177134"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}