{"id":177099,"date":"2015-04-06T08:42:28","date_gmt":"2015-04-06T06:42:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=177099"},"modified":"2015-04-06T08:42:28","modified_gmt":"2015-04-06T06:42:28","slug":"ne-ovo-je-prava-revolucija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/04\/06\/ne-ovo-je-prava-revolucija\/","title":{"rendered":"\u201cNe. Ovo je prava revolucija\u201c"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Govori: David Graeber<\/strong><\/em><\/p>\n<p><em><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/graeber-david.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-164960\" title=\"Graeber David\/observer.com\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/graeber-david-300x223.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"223\" \/><\/a>Profesor antropologije na Londonskoj \u0161koli ekonomije, aktivista, anarhista, Dejvid Greber (David Graeber), u oktobru je napisao \u010dlanak za Gardijan, u vreme prvih nedelja napada Islamske Dr\u017eave (ID) na Kobane (Severna Sirija), i postavio pitanje za\u0161to svet ignori\u0161e revolucionarne sirijske Kurde.<\/em><\/p>\n<p><em>Spomenuv\u0161i svog oca koji se 1937. dobrovoljno prijavio u Internacionalne brigade da bi se borio za odbranu \u0161panske republike, pitao je: \u201eAko danas postoji paralela Frankovim naizgled pobo\u017enim, ubila\u010dkim falangistima, ko bi to bio ako ne ID? Ako postoji paralela sa Mujeres Libres \u0160panije, ko bi to bio ako ne hrabre \u017eene koje brane barikade u Kobaneu? Da li \u0107e svet \u2013 i ovog puta najskandaloznije od svih, internacionalna levica \u2013 stvarno biti sau\u010desnici u dopu\u0161tanju istoriji da se ponovi?\u201c<\/em><\/p>\n<p><em>Sude\u0107i po Greberu, autonomna oblast Ro\u017eava koja je 2011. progla\u0161ena \u201edru\u0161tvenim ugovorom\u201c kao tri antidr\u017eavna, antikapitalisti\u010dka kantona, tako\u0111e je izvanredan demokratski eksperiment ovog doba.<\/em><\/p>\n<p><em>Po\u010detkom decembra, sa grupom od osam ljudi, studenata, aktivista, profesora iz razli\u010ditih delova Evrope i SAD, proveo je deset dana u Cizizreu \u2013 jednom od tri kantona Ro\u017eave. On je imao priliku da na licu mesta posmatra praksu \u201edemokratske autonomije\u201c, i da postavi brojna pitanja.<\/em><\/p>\n<p><em>On sada govori o svojim utiscima sa ovog putovanja zajedno sa krupnijim pitanjima i odgovora [na pitanje] za\u0161to celi svet ignori\u0161e ovaj \u201eeksperiment\u201c sirijskih Kurda.<\/em><\/p>\n<ul>\n<li>U va\u0161em \u010dlanku za Gardijan postavili ste pitanje za\u0161to ceo svet ignori\u0161e \u201edemokratski eksperiment\u201c sirijskih Kurda. Nakon \u0161to ste ga iskusili na deset dana, da li imate nova pitanja ili mo\u017eda odgovor na to?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pa, ako se iko pitao da li je to stvarno revolucija, ili samo neka vrsta \u201earan\u017eiranja izloga\u201c, rekao bih da je poseta to definitivno razre\u0161ila. Jo\u0161 uvek ima ljudi koji govore takve stvari: Ovo je samo paravan za PKK (Radni\u010dka partija Kurdistana), oni su zapravo staljinisti\u010dka autoritarna organizacija koja se samo pretvara da je usvojila radikalnu demokratiju. Ne. Oni su totalno stvarni. Ovo je prava revolucija. Ali u izvesnom smislu upravo je to problem. Velike sile su se posvetile ideologiji koja ka\u017ee da se prave revolucije vi\u0161e ne mogu desiti. U me\u0111uvremenu, mnogi na levici, \u010dak i na radikalnoj levici, izgleda da su pre\u0107utno usvojili politiku koja pretpostavlja isto, \u010dak iako jo\u0161 uvek prave naizgled revolucionarnu buku. Oni se dr\u017ee nekakvog puritanskog \u201eanti-imperijalisti\u010dkog\u201c okvira koji pretpostavlja da su vlade i kapitalisti zna\u010dajni igra\u010di i da je to jedina igra o kojoj vredi pri\u010dati. Igra u kojoj vodite rat, stvarate mitske zlo\u010dince, osvajate naftu i druge resurse, uspostavljate patrona\u017ene mre\u017ee; to je jedina igra u gradu. Narod u Ro\u017eavi ka\u017ee: Mi ne \u017eelimo da igramo tu igru. Mi \u017eelimo da napravimo novu igru. Mnoge ljude to zbunjuje i uznemirava i oni biraju da ne veruju da se to stvarno zbiva, ili su takvi ljudi u zabludi ili su nepo\u0161teni ili naivni.<\/p>\n<ul>\n<li>Od oktobra vidimo rastu\u0107u solidarnost [sa sirijskim Kurdima] razli\u010ditih politi\u010dkih pokreta iz \u010ditavog sveta. Bilo je mnogo i ponekad prili\u010dno entuzijasti\u010dnog pokrivanja Kobaneovog otpora od strane svetskih mejnstrim medija. Politi\u010dki stav na Zapadu u pogledu Ro\u017eave do izvesnog stepena je promenjen. Sve su to zna\u010dajni znaci ali ipak da li mislite da se dovoljno diskutuje o demokratskoj autonomiji i onome sa \u010dim se eksperimenti\u0161e u kantonima Ro\u017eave? Koliko op\u0161ta percepcija \u201eNekih hrabrih ljudi koji se bore protiv zla ovog doba, ID-e\u201c dominiraju ovim odobravanjem i fascinacijom?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Neverovatno mi je koliko ljudi na Zapadu vidi ove naoru\u017eane feministi\u010dke kadrove, na primer, i \u010dak im ni ne padnu na pamet ideje koje moraju biti u pozadini. Oni su prosto skontali da se to nekako desilo. \u201ePretpostavljam da je to kurdska tradicija.\u201c Naravno, do odre\u0111enog stepena to je orijentalizam, ili prosto re\u010deno rasizam. Nikada im ne pada na pamet da i ljudi u Kurdistanu tako\u0111e mogu da \u010ditaju D\u017eudit Batler (Judith Butler). U najboljem slu\u010daju oni misle: \u201eOh, oni poku\u0161avaju da se pribli\u017ee zapadnim standardima demokratije i prava \u017eena. Pitam se da li je to stvarno ili je samo za konzumaciju u inostranstvu.\u201c Jednostavno im ne pada na pamet da bi oni mogli da idu dalje sa tim stvarima nego \u0161to su to \u201ezapadni standardi\u201c ikad u\u010dinili; da bi oni mogli iskreno da veruju u principe koje zapadne dr\u017eave samo propovedaju.<\/p>\n<ul>\n<li>Spomenuli ste pristup levice prema Ro\u017eavi. Kako je primljena u me\u0111unarodnim anarhisti\u010dkim zajednicama?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Reakcija u me\u0111unarodnim anarhisti\u010dkim zajednicama je bila izrazito me\u0161ovita. Meni je to malo te\u0161ko da razumem. Postoji vrlo velika grupa anarhista \u2013 obi\u010dno elementi koji su vi\u0161e sekta\u0161ki \u2013 koji insistiraju da je PKK jo\u0161 uvek \u201estaljinisti\u010dka\u201c autoritarna nacionalisti\u010dka grupa koja je usvojila Buk\u010dina (Bookchin) i druge leve liberterske ideje da bi se udvarala antiautoritarnoj levici u Evropi i Americi. Uvek sam smatrao da je ovo jedna od najblesavijih i najnarcisisti\u010dkijih ideja koje sam ikada \u010duo. \u010cak i da je premisa ta\u010dna, i da je marksisti\u010dko-lenjinisti\u010dka grupa odlu\u010dila da falsifikuje ideologiju da bi pridobila stranu podr\u0161ku, za\u0161to bi pobogu odabrali anarhisti\u010dke ideje koje je razvio Mari Buk\u010din (Murray Bookchin)? Bio bi to najgluplji potez ikada. O\u010digledno, oni bi se pretvarali da su islamisti ili liberali, jer to su oni koji dobijaju oru\u017eje i materijalnu podr\u0161ku. U svakom slu\u010daju mislim da mnogi ljudi na me\u0111unarodnoj levici, uklju\u010duju\u0107i anarhisti\u010dku levicu, zapravo stvarno ne \u017eele da pobede. On ne mogu da zamisle da bi revolucija mogla stvarno da se desi i potajno to \u010dak ni ne \u017eele, po\u0161to bi to zna\u010dilo da \u0107e podeliti svoj kul klub sa obi\u010dnim ljudima; oni vi\u0161e ne bi bili posebni. Tako da u tom smislu prili\u010dno je korisno odvojiti prave revolucionare od pozera. A pravi revolucionari su bili solidni.<\/p>\n<ul>\n<li>\u0160ta je vam je bilo najimpresivnije u Ro\u017eavi u pogledu praktikovanja demokratske autonomije?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Bilo je puno impresivnih stvari. Ne mislim da sam ikada \u010duo da je bilo gde drugo na svetu postojala situacija dvovla\u0161\u0107a u kojoj su iste politi\u010dke snage kreirale obe strane. Postoji \u201edemokratska samouprava\u201c, koja ima sve oblike i zamke dr\u017eave \u2013 parlamament, ministarstva, i tako dalje \u2013 ali je kreirana tako pa\u017eljivo da bude odvojena od sredstava prinudne mo\u0107i. Zatim imate TEV-DEM (Pokret za demokratsko dru\u0161tvo), koji upravlja direktno demokratskim institucijama koje su ustrojene odozdo nagore. Na kraju \u2013 i to je klju\u010dno \u2013 snage bezbednosti su odgovorne strukturama koje su ustrojene odozdo nagore a ne onima koje su ustrojene odozgo na dole. Jedno od prvih mesta koje smo posetili bila je policijska akademija (Asayi\u015f). Svi su morali da pro\u0111u kurs nenasilnog re\u0161avanja sukoba i feministi\u010dke teorije pre nego \u0161to bi smeli da pipnu oru\u017eje. Sudirektori su nam objasnili da im je krajnji clj da svi u zemli pro\u0111u kroz \u0161estomese\u010dnu policijsku obuku, da bi na kraju, mogli da elimini\u0161u policiju.<\/p>\n<ul>\n<li>\u0160ta biste rekli raznim kririkama na ra\u010dun Ro\u017eave? Na primer: \u201eOni ovo ne bi radili u miru. To je zbog ratnog stanja&#8230;\u201c<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pa, mislim da bi ve\u0107ina pokreta, suo\u010dena sa u\u017easnim ratnim uslovima, ipak ne bi odmah ukinuli smrtnu kaznu, raspustili tajnu policiju i demokratizovali vojsku. Vojne jedinice, na primer, biraju svoje oficire.<\/p>\n<ul>\n<li>Postoji jo\u0161 jedna kritika, koja je prili\u010dno popularna u pro-vladinim krugovima ovde u Turskoj: \u201eModel koji Kurdi \u2013 u skladu sa linijom PKK i PYD (Partija kurdske demokratske unije) \u2013 poku\u0161avaju da promovi\u0161u nije zaista prihva\u0107ena od strane naroda koji tamo \u017eivi. Ta multi- &#8230; struktura je samo na povr\u0161ini poput simbola\u201c&#8230;<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pa, predsednik kantona Cizire je Arapin, prvi \u010dovek velikog lokalnog plemena ustvari. Pretpostavljam da bi se moglo re\u0107i da je on samo nominalno na toj funkciji. U izvesnom smislu to va\u017ei za \u010ditavu vladu. Ali \u010dak i ako pogledate na strukture koje su ustrojene odozdo na gore, sigurno nisu samo Kurdi ti koji u\u010destvuju. Meni je re\u010deno da je jedini pravi problem postoji sa nekima iz naselja iz \u201earapskog pojasa\u201c, ljudima koje su doveli baatisti tokom &#8216;50-ih i &#8216;60-ih iz drugih delova Sirije u sklopu namerne politike marginalizovanja i asimilovanja Kurda. Rekli su mi da su neke od tih zajednica prili\u010dno neprijateljski nastrojene prema revoluciji. Ali Arapi \u010dije su porodice bile tu generacijama, ili Asirci, Kirgizi, Jermeni, \u010ce\u010deni i tako dalje, su prili\u010dno entuzijasti\u010dni. Asirci sa kojima smo razgovarali, nakon dugog te\u0161kog odnosa sa re\u017eimom, smatrali su da im je kona\u010dno dopu\u0161tena sloboda verske i kulturne autonomije. Verovatno bi najuporniji problem mogao biti oslobo\u0111enje \u017eena. PYD i TEV-DEM ga smatraju apsolutno centralnim za svoju ideju revolucije, ali oni tako\u0111e imaju problem u odnosu sa ve\u0107im savezima sa arapskim zajednicama koje smatraju da to kr\u0161i osnovne verske principe. Na primer, dok oni koji govore sirijski imaju sopstveni \u017eenski sindikat, Arapi nemaju, i arapske devojke koje su zainteresovane za organizovanje u vezi sa rodnim pitanjima ili da \u010dak poha\u0111aju feministi\u010dke seminare moraju da se \u0161lepaju sa Ariscima ili \u010dak sa Kurdima.<\/p>\n<ul>\n<li>Ne mora to biti zarobljeno u tom \u201epuritanskom &#8216;antiimperijalisti\u010dkom&#8217; okviru\u201c koji si prethodno spomenuo, ali \u0161ta bi rekao na komentar da \u0107e Zapad\/imperijalizam jednog dana tra\u017eiti od sirijskih Kurda da plate za njihovu podr\u0161ku. \u0160ta Zapad stvarno misli o ovom antidr\u017eavnom, antikapitalisit\u010dkom modelu? Da li je to samo eksperiment koji mo\u017ee biti ignorisan tokom ratnog stanja dok Kurdi dobrovoljno prihvataju da se bore protiv neprijatelja koji je, uzgred, zapravo kreiran od strane Zapada?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Oh apsolutno je ta\u010dno da \u0107e SAD i evropske sile uraditi ono \u0161to mogu da podriju revoluciju. To se podrazumeva. Svi ljudi sa kojima sam razgovarao su bili svesni toga. Ali oni nisu pravili o\u0161tru razliku izme\u0111u rukovodstva regionalnih sila poput Turske ili Irana ili Saudijske Arabije, i evro-ameri\u010dkih sila poput, recimo, Francuske ili SAD. Oni su pretpostavljali da su one sve kapitalisti\u010dke i etatisti\u010dke i stoga antirevolucionarne, i koje bi u najboljem slu\u010daju bilo mogu\u0107e ubediti da ih trpe ali ne i da na kraju budu na njihovoj strani. Zatim tu je jo\u0161 komplikovanije pitanje strukture onoga \u0161to se zove \u201eme\u0111unarodna zajednica\u201c, globalni sistem institucija poput UN ili MMF-a, korporacija, NVO, organizacija za za\u0161titu ljudskih prava kad smo ve\u0107 kod toga, koje sve pretpostavljaju etatisti\u010dku organizaciju, vladu koja mo\u017ee da donosi zakone i ima monopol na prinudno sprovo\u0111enje tih zakona. U Cizireu postoji samo jedan aerodrom i on je jo\u0161 uvek pod kontrolom sirijske vlade. Oni bi mogli lako da ga zauzmu, bilo kada, tako ka\u017eu. Jedan od razloga za\u0161to to ne rade je zato \u0161to: kako bi ne-dr\u017eava upravljala aerodromom? Sve \u0161to radite na aerodromu je predmet me\u0111unarodnih propisa koji pretpostavljaju dr\u017eavu.<\/p>\n<ul>\n<li>Da li imate odgovor na pitanje za\u0161to je ID toliko opsednuta Kobaneom?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pa, oni ne \u017eele da se vidi kako gube. \u010citava njihova regrutaciona strategija je zasnovana na ideji da su oni nezaustavljiva sila koja ru\u0161i sve pred sobom, i njihove stalne pobede su dokaz da oni predstavljaju bo\u017eiju volju. Biti pora\u017een od strane gomile feministkinja bilo bi krajnje poni\u017eenje. Sve dok se jo\u0161 uvek bore u Kobaneu, oni mogu da tvrde da su medijske tvrdnje la\u017ei i da oni stvarno napreduju. Ko mo\u017ee da doka\u017ee suprotno? Ako se povuku oni \u0107e priznati da su pora\u017eeni.<\/p>\n<ul>\n<li>Pa, da ili imate odgovor na ono \u0161to Tajip Erdogan i njegova partija poku\u0161avaju da urade u Siriji i generalno na Bliskom istoku?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Samo mogu da pretpostavim. \u010cini se da je pre\u0161ao sa antikurdske, anti-Asad politike na gotovo \u010disto antikurdsku strategiju. On je u vi\u0161e navrata bio spreman da sklopi savez sa pseudoverskim fa\u0161istima da bi napao PKK-om inspirisane eksperimente u radikalnoj demokratiji. Jasno, poput Dae\u0161a (skra\u0107enica za ID prema njenom punom nazivu na arapskom, al-Dawla al-Islamiya fi al-Iraq wa al-Sham. Tako\u0111e, zavisno od na\u010dina izgovora \u201eDae\u0161\u201c mo\u017ee da zna\u010di \u201esru\u0161i i zgazi\u201c ali i \u201ezadrta osoba koja drugima name\u0107e svoja gledi\u0161ta.\u201c ID je navodno zapretila odsecanjem jezika svima koji upotrebe ovaj termin &#8211; prim. prev.), on vidi ono \u0161to rade [sirijski Kurdi] kao ideolo\u0161ku pretnju, mo\u017eda jedinu stvarno odr\u017eivu ideolo\u0161ku alternativu desni\u010darkom islamizmu [koji se nazire] na horizontu, i on \u0107e uraditi sve da je suzbije.<\/p>\n<ul>\n<li>S jedne strane imamo Ira\u010dki Kurdistan koji se nalazi na prili\u010dno druga\u010dijem ideol\u0161kom terenu u smislu kapitalizma i ideje nezavisnosti. S druge strane, imamo ovaj alternativni primer Ro\u017eave. I imamo Kurde Turske koji poku\u0161avaju daodr\u017ee mirovni proces sa vladom&#8230; Kako li\u010dno vidite budu\u0107nost Kurdistana u kratkom i dugom roku?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ko to zna? Trenutno stvari izgledaju iznena\u0111uju\u0107e dobro za revolucionarne snage. KDG je \u010dak odustao od gigantskog \u0161anca koji su gradili du\u017e granice Ro\u017eave nakon \u0161to je u avgustu PKK intervenisala da bi fakti\u010dni spasli Erbil i druge gradove od ID. Jedna osoba iz KNK-a mi je rekla da je to imalo veliki efekat na svest tamo\u0161njeg naroda; taj jedan mesec je uradio vi\u0161e od 20 godina rada na podizanju svesti. Mlade ljude je posebno pogodio na\u010din na koji su njihove Pe\u0161merge pobegle sa bojnih polja ali vojnikinje PKK-a nisu. Ali te\u0161ko je zamisliti da \u0107e teritorija KRG-a biti uskoro revolucionarizovana. Niti bi to dozvolile me\u0111unarodne sile.<\/p>\n<ul>\n<li>Iako se ne \u010dini da je demokratska autonomija o\u010digledno na pregovara\u010dkom stolu u Turskoj, Kurdski politi\u010dki pokret je radio na tome, posebno na dru\u0161tvenom nivou. Oni poku\u0161avaju da prona\u0111u zakonska i ekonomska re\u0161enja za mogu\u0107e modele. Kada uporedimo, recimo, klasnu strukturu i nivo kapitalizma u Zapadnom Kurdistanu (Ro\u017eava) i Severnom Kurdistanu (Turska), \u0161ta mislite o razlikama te dve borbe za antikapitalisti\u010dko dru\u0161tvo \u2013 ili za minimizovani kapitalizam kakav oni opisuju?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ja mislim da je kurdska borba prili\u010dno otvoreno antikapitalisti\u010dka u obe zemlje. To je njihova po\u010detna ta\u010dka. Oni su uspeli da smisle formulu: ne mo\u017eete se otarasiti kapitalizma a da ne elimini\u0161ete dr\u017eavu, ne mo\u017eete se otarasiti dr\u017eave a da se ne otarasite patrijarhata. Ipak, Ro\u017eavcima i Ro\u017eavljankama je prili\u010dno lako \u0161to se ti\u010de klase zato \u0161to je prava bur\u017eoazija, po\u0161to je to uglavnom izrazito poljoprivredni region, oti\u0161la sa padom baatisti\u010dkog re\u017eima. Oni \u0107e imati dugoro\u010dni problem ukoliko ne rade na obrazovnom sistemu da bi se osigurali da developmentalisti\u010dki tehnokratski stratum na kraju ne poku\u0161a da preuzme vlast, ali u me\u0111uvremenu, razumljivo je da se oni fokusiraju neposrednije na rodna pitanja. \u0160to se Turske ti\u010de, pa, ne znam ni izbliza toliko, ali imam ose\u0107aj da su stvari mnogo komplikovanije.<\/p>\n<ul>\n<li>U danima kada ljudi \u0161irom sveta iz o\u010diglednih razloga ne mogu da di\u0161u, da li vas je va\u0161e putovanje u Ro\u017eavu inspirisalo u pogledu budu\u0107nosti? \u0160ta mislite da je \u201elek\u201c koji je potreban da bi ljudi prodisali?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Bilo je sjajno. Proveo sam \u017eivot razmi\u0161ljaju\u0107i o tome kako bismo mogli u nekoj dalekoj budu\u0107nosti da budemo u stanju da uradimo ovakve stvari i ve\u0107ina ljudi misli da sam lud zato \u0161to zami\u0161ljam da \u0107e to ikada biti mogu\u0107e. Ovi ljudi to rade sada. Ako oni doka\u017eu da se to mo\u017ee uraditi, da je mogu\u0107e zaista egalitarno i demokratsko dru\u0161tvo, to \u0107e potpuno promeniti shvatanje ljudi o ljudskim mogu\u0107nostima. Li\u010dno, ose\u0107am se deset godina mla\u0111im samo zato \u0161to sam tamo proveo 10 dana.<\/p>\n<ul>\n<li>Koje scene \u0107ete se se\u0107ati sa svog putovanja u Cizire?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Bilo je toliko mnogo upe\u010datljivih prizora, toliko mnogo ideja. Stvarno mi se svideo nesklad izme\u0111u na\u010dina na koji su ljudi izgledali, \u010desto, sa stvarima koje su govorili. Vi se upoznate sa nekim tipom, doktorom, on izgleda kao neki pomalo zastra\u0161uju\u0107i tip iz sirijske vojske u ko\u017enoj jakni i strogim izrazom lica. Onda porazgovarate sa njim i on vam objasni: \u201ePa, mi smatramo da je preventiva najbolji pristup javnom zdrastvu, ve\u0107inu bolesti omogu\u0107ava stres. Mi smatramo da ukoliko smanjimo stres, nivoi bolesti srca, \u010dak i rak \u0107e opasti. Tako da je na\u0161 krajnji plan da reorganizujemo gradove tako da imaju 70% zelenih povr\u0161ina&#8230;\u201c Zna\u010di postoje sve te lude, brilijantne \u0161eme. Ali onda odete do slede\u0107eg doktora i oni vam objasne kako zbog turskog embarga, oni ne mogu da dobiju ni najosnovnije lekove ili opremu, svi pacijenti kojima je potrebna dijaliza koje nisu mogli da pro\u0161verciju su umrli&#8230; Taj jaz izme\u0111u njihovih ambicija i neverovatno rigidnih okolnostima u kojima se nalaze. I&#8230; \u017eena koja je fakti\u010dki bila na\u0161 vodi\u010d bila je zamenica ministra inostranih poslova, Amina. U jednom trenutku, mi se izvinjavamo za\u0161to \u0161to nismo bili u stanju da donesemo bolje poklone i da pomognemo Ro\u017eavljanima, koji su patili pod embargom. I ona ka\u017ee: \u201eNa kraju, to nije mnogo va\u017eno. Mi imamo jednu stvar koju niko ne mo\u017ee da vam da. Mi imamo na\u0161u slobodu. Mi samo \u017eelimo da postoji neki na\u010din na koji bismo mogli da vam je damo.\u201c<\/p>\n<ul>\n<li>Ponekad vas kritikuju da ste preterano optimisti\u010dni i entuzijasti\u010dni u pogledu onoga \u0161to se de\u0161ava u Ro\u017eavi. Jeste li? Ili ono ne\u0161to previ\u0111aju?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ja sam po temperamentu optimista, ja tra\u017eim re\u0161enja koja nose neko obe\u0107anje. Ja ne mislim da ima bilo kakavih garancija da \u0107e na kraju sve ovo uspeti, da ne\u0107e biti ugu\u0161eno, ali sigurno ne\u0107e [uspeti] ako svi unapred odlu\u010de da nikakva revolucija nije mogu\u0107a i odbiju da pru\u017ee aktivnu podr\u0161ku, ili se \u010dak, posvete njenom napadanju ili pove\u0107avanju njene izolacije, \u0161to mnogi rade. Ako postoji ne\u0161to \u010dega sam svestan, a \u010dega drugi nisu, mo\u017eda je to \u010dinjenica da istorija nije gotova. Kapitalisti su se \u017eestoko potrudili tokom proteklih 30 ili 40 godina da ubede ljude da su trenutni ekonomski aran\u017emani \u2013 \u010dak ne ni kapitalizam, ve\u0107 naro\u010dit, finansijalizovani, polufeudalni oblik kapitalizma koji imamo danas \u2013 jedini mogu\u0107i ekonomski sistem. Oni su ulo\u017eili puno vi\u0161e napora u to nego \u0161to su u to da zaista stvore odr\u017eiv globalni kapitalisti\u010dki sistem. Rezultat toga je da se sistem raspada svuda oko nas ba\u0161 u trenutku kada su svi izgubili mogu\u0107nost da zamisle bilo \u0161ta drugo. Pa, ja mislim da je prili\u010dno o\u010digledno da za 50 godina, kapitalizam u bilo kom obliku koji bismo mi prepoznali, i verovatno u bilo kom obiku uop\u0161te, ne\u0107e postojati. Ne\u0161to drugo \u0107e ga zameniti. To ne\u0161to mo\u017eda ne\u0107e biti bolje. To \u010dak mo\u017ee biti jo\u0161 gore. \u010cini mi se da je ba\u0161 zbog tog razloga na\u0161a odgovornost, kao intelektualaca, ili samo kao misle\u0107ih ljudskih bi\u0107a, da poku\u0161amo da barem mislimo o tome kako bi ne\u0161to bolje moglo da izgleda. I ako ima ljudi koji zaista poku\u0161avaju da naprave tu bolju stvar, na\u0161a je odgovornost da im pomognemo.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kontra-punkt.info\/magazin\/ne-ovo-je-prava-revolucija\" target=\"_blank\">Kontrapunkt<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Narod u Ro\u017eavi ka\u017ee: Mi ne \u017eelimo da igramo tu igru. Mi \u017eelimo da napravimo novu igru. Mnoge ljude to zbunjuje i uznemirava<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-177099","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/177099","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=177099"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/177099\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=177099"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=177099"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=177099"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}