{"id":176832,"date":"2015-04-03T08:19:38","date_gmt":"2015-04-03T06:19:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=176832"},"modified":"2015-04-03T08:19:38","modified_gmt":"2015-04-03T06:19:38","slug":"psujemo-li-jos-ili-vec-pevamo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/04\/03\/psujemo-li-jos-ili-vec-pevamo\/","title":{"rendered":"Psujemo li jo\u0161 ili ve\u0107 pevamo"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Laslo Vegel<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/01\/laslo-vegel.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-169965\" title=\"Laslo Vegel\/www.zvonainari.hr\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/01\/laslo-vegel.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"225\" \/><\/a>Sedim, povijenih le\u0111a, za pisa\u0107im stolom i radnim, i neradnim, i prazni\u010dnim danima. Poslednjih nekoliko godina sve su mi dra\u017ee nedelje, jer se vikendom predstavnici raznih nivoa vlasti ve\u0107inom odmaraju, obnavljaju energiju \u2013 i bar tog jednog dana u nedelji ne atakuju na mene sa svih strana samovoljnim obe\u0107anjima. Politi\u010dari sve manje govore o stvarnom \u017eivotu, a sve vi\u0161e se bave prezentacijom slika, odnedavno i maketa, sre\u0107nije budu\u0107nosti \u2013 dok su svakodnevnice za ve\u0107inu stanovni\u0161tva sve nepodno\u0161ljivije. Ne mogu da procenim da li se toj \u201elep\u0161oj\u201d budu\u0107nosti primi\u010demo jo\u0161 uvek psuju\u0107i, ili to ve\u0107 \u010dinimo pevaju\u0107i \u2013 sve u \u0161esnaest. Pre nekoliko dana nisam uspeo da u po\u0161ti obavim svoje poslove. Nisam mogao ni da u\u0111em, penzioneri su u dugim, vijugavim redovima \u010dekali pred \u0161alterima polovinu smanjene penzije. Ve\u0107ina ne mo\u017ee dopustiti sebi luksuz da sa\u010deka dva-tri dana dok se gu\u017eva ne smanji. Starije generacije \u0107utke, pognutih glava stoje u redovima. Tu i tamo se zapodene i neki razgovor, ljudi tiho gun\u0111aju. Satima stoje pred \u0161alterom. U novije vreme, posle nasilnog umanjenja penzija svima je te\u017ee. Jedan \u010dovek ljutito izjavljuje da \u0107e \u010dekati \u0161ta god da se desi. Jer mora danas da digne penziju i da stigne i u apoteku. Ve\u0107 tre\u0107i dan nije popio obavezni lek, \u0161to mo\u017ee da bude i opasno po njegov \u017eivot. Pomi\u0161ljam na tzv. \u201esrpski\u201d inat, o kojem kru\u017ee bezbrojne legende i \u2013 vicevi. Ne verujem da se ova atribucija mo\u017ee dodeljivati na nacionalnoj osnovi, ali oni koji je koriste, verovatno i preteruju \u2013 jer zaista su retke zemlje u kojima je narod toliko strpljiv.<\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\">Politi\u010dari i lepodusi<\/span><\/p>\n<p>Prema redovnim mese\u010dnim istra\u017eivanjima agencije Ipsos, i u februaru, i u martu, Fides \u2013 stranka Viktora Orbana \u2013 zadr\u017eala je 21-postotnu podr\u0161ku stanovni\u0161tva, dok Jobik \u2013 esktremni desni\u010dari, uporno popravlja svoje pozicije, bele\u017ee\u0107i solidan porast sa 16 na 18 posto podr\u0161ke ukupnog stanovni\u0161tva. Socijalisti pak, u odnosu na februarskih 11, u martu bele\u017ee porast od 1 posto. Dakle, izme\u0111u dve vode\u0107e stranke razlika se smanjila na svega 3 posto. Filozof Miklo\u0161 Tama\u0161 Ga\u0161par zvoni na uzbunu. \u201eLjubezni \u010ditalac \u0107e morati da proguta gorku tabletu da bi mogao glasno re\u0107i: Orban je manje zlo u odnosu na Jobik, i ako uz to ljubezni \u010ditalac ne bude mario za Jobikove pretnje, i nehotice \u0107e doprineti krajnjoj propasti Ma\u0111arske\u201d \u2013 pi\u0161e u \u010dlanku objevljenom u uglednom nedeljniku HVG. Mnogi se pitaju, ho\u0107e li kocka biti ba\u010dena, ko \u0107e je baciti, i kome \u0107e se prikloniti? Fides i levica vode \u017eestoku, ogor\u010denu borbu, ali ni Jobik ne dangubi, njegov rejting je u porastu. Me\u0111u omladinom, Jobik je ve\u0107 pretekao Fides. Otvoreno politizira, i time privla\u010di mlade, dok se intelektualci-lepodusi uvre\u0111eno povla\u010de u kule od slonova\u010de \u2013 uzgred: poprili\u010dno devastirane i opusto\u0161ene za vreme tranzicije \u2013 razmetljivo tvrde\u0107i da ih politika ne zanima. Prema mi\u0161ljenju \u017dila Renara, onaj ko se hvali da se ne bavi politikom, zapravo se razme\u0107e time da se ne bavi \u017eivotom. U tom pogledu omiljeni pisci intelektualnog establi\u0161menta i uspe\u0161ni politi\u010dari beskrajno li\u010de jedni na druge, ni jedne, ni druge ne zanima \u017eivot. Jedni se ne zanimaju za njega jer poznavanje \u017eivota spre\u010dava procvat uspeha, a ove druge zato \u0161to \u2013 kvari stil.<\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\">Potiskivanje se\u0107anja<\/span><\/p>\n<p>Kriti\u010dar Peter Bod pi\u0161e u junu pro\u0161le godine u budimpe\u0161tanskom nedeljniku Elet e\u0161 irodalom povodom izlaska iz \u0161tampe moje knjige O\u010di u o\u010di sa Maraijem da su \u201edo sad pod naslovom Ispisivanje vremena, u me\u0111uvremenu objavljene 2003. i 2011. godine dve knjige njegovih dnevni\u010dkih bele\u0161ki, a da po priznanju autora, jo\u0161 je pet tomova spremno za \u0161tampu\u201d. Pomalo me te\u0161i \u0161to se raznim povodima sve \u010de\u0161\u0107e pominju moji dnevnici koji, u rukopisu, \u010dame u kompjuterskim fajlovima, \u0161to mnogo govori o okru\u017eenju u kojem \u017eivim. Instinktivno sam ose\u0107ao da moji dnevnici treba da se pojave na ma\u0111arskom, i u Novom Sadu, to jest u Vojvodini, jer svi koreni, i oni tanu\u0161ni, kapilarni, vezuju me za ovo tlo. Jedan izdava\u010d je nagovestio da bi se rado upustio u taj poduhvat, me\u0111utim, jedan od urednika je nehotice pomenuo ime jednog vojvo\u0111anskog ma\u0111arskog politi\u010dara. Boji se da bi im bilo zamereno na objavljivanju mojih dnevnika \u2013 primetio je snu\u017edeno. Shvatio sam. Sa knjigom O\u010di u o\u010di s Maraijem ipak sam napravio izuzetak, objavljena je u Budimpe\u0161ti, i mo\u017eda \u0107e ove knjiga preuzeti na sebe ulogu prethodnice. Verujem u to, jer me u me\u0111uvremenu moj berlinski izdava\u010d, Matthes &amp; Seitz obave\u0161tava da je anga\u017eovao mog nema\u010dkog prevodioca da prione na posao, a mene moli da napi\u0161em pogovor namenjen nema\u010dkim \u010ditaocima. U pauzama pisanja romana sre\u0111ujem dnevni\u010dke bele\u0161ke nastale poslednjih deset godina. Ne\u0161to vi\u0161e od pet hiljada strana! I pored selekcije, to je najmanje sedam knjiga. Dve su ve\u0107, kao zasebne knjige, objavljene. S odre\u0111ene vremenske distance po\u010dinjem da razumem otkud ovo odugovla\u010denje \u2013 vlast je naumila da prisvoji, \u0161tavi\u0161e, da o\u010disti se\u0107anje. Aniko \u010dita, doteruje bele\u0161ke nastale posle 2000. godine, a ja pabir\u010dim me\u0111u bele\u0161kama iz sedamdesetih. Nikud ne \u017eurim, ostaje mi jo\u0161 malo vremena. U pravu je Peter Bod, strpljenju sam se nau\u010dio od Maraija.<\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\">Prljav\u0161tina jednog razdoblja<\/span><\/p>\n<p>\u201eOpasno se nagomilava prljav\u0161tina ovog vremena\u201d \u2013 ka\u017ee Lajo\u0161 Marti Na\u0111 na jednom opozicionom obele\u017eavanju nacionalnog praznika, 15. marta, dana po\u010detka ma\u0111arske revolucije 1848. godine. Imam ose\u0107aj da se r\u0111avo ose\u0107anje \u017eivota \u0161iri u \u010ditavom regionu.<\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\">Kavijar i narod<\/span><\/p>\n<p>\u201eBatali kavijar, spremimo ne\u0161to za narod\u201d \u2013 ovom je re\u010denicom ironi\u010dno odvratio Breht onima koji su ki\u010dem kljukali narod. Danas je \u201ekljukanje naroda\u201d postala zna\u010dajna, iz bud\u017eeta, novcem svih poreskih obveznika podr\u017eavana privredna aktivnost. Ovome su slu\u017eili novogodi\u0161nji tzv. \u201ekoncerti\u201d koji su bili i te kako skandalozni. Za vrhunsku kulturu skoro da i nema para, ali za bezvredne \u201ekulturne doga\u0111aje\u201d nadle\u017eni ne \u017eale novac \u2013 imaju\u0107i u vidu \u201ecenu ko\u0161tanja\u201d ovakvih doga\u0111aja, mora se re\u0107i da je Srbija jedna bogata zemlja. Politi\u010dari svesrdno finansiraju sav taj ki\u010deraj licemerno se smejulje\u0107i sle\u017eu ramenima i ponavljaju da u finansiranju tih kulturnih doga\u0111aja gradski bud\u017eet u\u010destvuje gotovo simboli\u010dno, i da sav taj ki\u010d finansiraju privatne firme. Naravno, niko se ne usu\u0111uje da imenom nazove te privatne firme \u2013 kao da se politi\u010dka elita divljeg, razbojni\u010dkog kapitalizma nekako stidi ukusa oligarha divljeg kapitalizma. Istina je, me\u0111utim, da je to jedna interesna sfera. Ukoliko su srpske privatne firme u stanju da izbroje i po stotinu hiljada evra za koncert nekog turbo-folk peva\u010da \u2013 ili peva\u010dice \u2013 sasvim je o\u010digledno da su i njihovi ekstra-profiti ogromni, iz \u010dega proisti\u010de da Srbija nije siroma\u0161na zemlja. Uop\u0161te i ne razumem za\u0161to moljakamo na sve strane za donacije, za\u0161to obijamo pragove Me\u0111unarodnog monetarnog fonda, za\u0161to svaki put s toliko zorta \u010dekamo odluke Svetske banke?<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.autonomija.info\/laslo-vegel-psujemo-li-jos-ili-vec-pevamo.html\" target=\"_blank\">Autonomija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201eBatali kavijar, spremimo ne\u0161to za narod\u201d \u2013 ovom je re\u010denicom ironi\u010dno odvratio Breht onima koji su ki\u010dem kljukali narod<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-176832","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/176832","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=176832"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/176832\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=176832"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=176832"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=176832"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}