{"id":176642,"date":"2015-04-01T09:12:59","date_gmt":"2015-04-01T07:12:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=176642"},"modified":"2015-04-01T09:12:59","modified_gmt":"2015-04-01T07:12:59","slug":"40-dana-selektivnog-humanizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/04\/01\/40-dana-selektivnog-humanizma\/","title":{"rendered":"40 dana selektivnog humanizma"},"content":{"rendered":"

Ana Maria Filipovi\u0107 Gr\u010di\u0107<\/strong><\/em>
\nVedrana Lovrin\u010di\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>Ovaj tekst nastao je na temelju razgovora s Antom \u010caljku\u0161i\u0107em, voditeljem hrvatskog ogranka me\u0111unarodne inicijative ‘40 Days for Life’. Proces pisanja teksta bio je dug i ne pretjerano lagan (poglavito zbog toga \u0161to se \u010caljku\u0161i\u0107 pokazao kao ugodna osoba koja je uzela vremena da odgovori na na\u0161a pitanja i pojasni nam djelovanje Inicijative op.a.). Nakon brojnih peripetija i prekora\u010denih rokova donosimo vam tekst o Inicijativi iz dva senzibilitetom razli\u010dita kuta.<\/p>\n

Tijekom velja\u010de i o\u017eujka dva puta smo razgovarale s Antom \u010caljku\u0161i\u0107em, koordinatorom Inicijative 40 dana za \u017eivot. U Hrvatskoj je Inicijativa 40 dana za \u017eivot i njihova molitvena kampanja prvi put pokrenuta na prvi dan Korizme 2014. godine u Zagrebu, pred bolnicom Sestara milosrdnica. Inicijativa je do sada odr\u017eala dvije molitvene kampanje \u2013 za trajanja pro\u0161logodi\u0161njeg Korizmenog razdoblja i jesenas – a tre\u0107a kampanja se poklapala s trajanjem ovogodi\u0161nje Korizme. U tom periodu su pripadnici\/ce Inicijative pred bolnicama diljem Hrvatske molili za prekid poba\u010daja. Na upit o poticaju na koji je Inicijativa 40 dana za \u017eivot pokrenuta u Hrvatskoj \u010caljku\u0161i\u0107 poja\u0161njava kako je Inicijativa 40 Days for Life hrvatske organizatore privukla zbog svoje jednostavnosti. Pojasnio je kako me\u0111unarodna Inicijativa sadr\u017ei tri klju\u010dna elementa: molitva i post, miroljubivo bdijenje i osvje\u0161\u0107ivanje lokalne zajednice. Kako se Inicijativa u mnogim dr\u017eavama pokazala veoma djelotvornom organizatori su se odlu\u010dili osnovati i hrvatski ogranak. \u010caljku\u0161i\u0107 je naglasio kako on predstavlja molitvenu inicijativu te kako njima nije cilj mije\u0161ati se u zakone. Pripadnici\/e Inicijative mole da jednoga dana do\u0111e do prekida poba\u010daja u cijeloj Hrvatskoj i u cijelome svijetu \u2013 a kako \u0107e do toga do\u0107i – zakonskim regulacijama ili na neki drugi na\u010din, \u010caljku\u0161i\u0107 ka\u017ee da ostaje na ljudima da se dogovore. Cilj Inicijative je osvijestiti ljude miroljubivim putem. Uz samo osvje\u0161tavanje ljudi o kr\u0161\u0107anskom pogledu na poba\u010daj, Inicijativa sura\u0111uje s civilnim udrugama Betlehem i Djete\u0161ce na suna\u0161ce koje pru\u017eaju psiholo\u0161ku, religijsku i materijalnu pomo\u0107 trudnicama kojima je takav vid pomo\u0107i potreban. Takva vrsta pomo\u0107i po\u010diva na donacijama i volonterskom radu \u010dlanova\/ica i podupiratelja\/ica Inicijative i spomenutih udruga.<\/p>\n

Ana Maria:<\/strong> Koordinator \u010caljku\u0161i\u0107 neprestano isti\u010de kako se akcija pokazala izuzetno uspje\u0161nom, pri \u010demu je kao primjer navedeno zatvaranje klinike za poba\u010daje u Texasu, te da je tijekom 10 godina postojanja akcije vani spa\u0161eno preko 9.000 \u017eivota upravo jer su, tobo\u017ee, \u017eene vidjele molitelje. Problemati\u010dna je potom netransparentnost i nedokazivost podataka kojima barataju, netransparentnost, a istovremena atraktivnost brojki zapravo je potencijalna manipulacija. Inicijativa je uvjerena kako su molitvene akcije zaslu\u017ene za priziv savjesti u Vinogradskoj bolnici. Vi\u0161e puta \u010caljku\u0161i\u0107 isti\u010de kako je udruga Betlehem zaslu\u017ena za spa\u0161avanje \u017eivota. Navodi kao primjer djevojke iz Vukovara, kojoj je financijski jednokratno pripomognuto nakon \u010dega se ona odlu\u010dila ne izvr\u0161iti namjerni prekid trudno\u0107e. Iako je mo\u017eda u pozadini svega iskrena potreba da se u takvoj situaciji pomogne, na kraju ipak ostane gorak okus upletanja \u2013 odnosno, ne slave li svoju pobjedu zasnovanu na \u010dinjenici da je \u017eena (bila) siroma\u0161na? Ne osu\u0111ujem(o) \u0161to je rije\u010d o jednokratnoj pomo\u0107i jer je svaka pomo\u0107 dobrodo\u0161la, no ekonomski faktor je slaba to\u010dka, s obzirom da djecu treba odgajati i financijski potpomagati minimalno do njihove 18.-te godine \u017eivota, pa se izla\u017eenje u javnost s podacima poput ovoga doima samo kao skupljanje bodova. Kada smo ga upitale za\u0161to ne vr\u0161e planirani pritisak na nekim drugim gradskim lokacijama i javnim povr\u0161nima (glavni gradski trg, Markov trg i sl.), dobile smo odgovor kako su odlu\u010dili djelovati direktno na mjestu doga\u0111aja jer \u017eene ne odlaze pobaciti ispred Vlade. Na pitanje jesu li zabrinuti kako njihova akcija ometa lije\u010dnike i osoblje u radu, kao i pacijente i slu\u010dajne prolaznike, odgovorili su negativno. Koliko je to neskroman odgovor.<\/p>\n

Vedrana:<\/strong> Upitale smo \u010caljku\u0161i\u0107a na koji na\u010din Inicijativa 40 dana za \u017eivot gleda na pravo \u017eene na slobodno odlu\u010divanje o vlastitom tijelu sa\u017eeto krilaticom ‘moje tijelo, moj izbor!’. U tom pogledu stav Inicijative je kako “svaki ljudski \u017eivot ima pravo na \u017eivot”, da “svako za\u010deto dijete ima pravo na \u017eivot” te da “nitko nema pravo odlu\u010divati o ne\u010dijem \u017eivotu”. \u010caljku\u0161i\u0107 je istaknuo kako iz iskustva zna kako su ljudi koji su ro\u0111eni nakon \u0161to su njihove majke odustale od abortusa i odlu\u010dile iznijeti trudno\u0107u, veoma zahvalni na \u010dinjenici da su ro\u0111eni. \u010clanovi Inicijative sebe vide kao zagovornike za\u010dete djece te smatraju da “svaka ljudska osoba ima pravo na \u017eivot” te kako “Hrvatska u svom Ustavu ima \u010dlanak koji ka\u017ee kako nitko nema pravo ubiti \u010dovjeka”. U pogledu krilatice ‘moje tijelo, moj izbor!’, \u010dlanovi\/ice Inicijative smatraju kako se ne radi o \u017eeninom tijelu, ve\u0107 o “novom tijelu, ljudskom bi\u0107u”.<\/p>\n

Ana Maria:<\/strong> Problemati\u010dno je kada u odre\u0111enom trenutku protivnici prava na poba\u010daj svoje stavove formiraju na temelju nekih suludih i dokazano neodr\u017eivih, nehumanih premisa, pri \u010demu postaju zbilja prikladni za diskreditaciju na vi\u0161e razina, primjerice: “Nekada\u0161nja je obitelj bila velika patrijarhalna zajednica, utemeljena na o\u010devu autoritetu. Me\u0111u ju\u017enim Slavenima to su bile tzv. velike ili zadru\u017ene ku\u0107e, zadruge, ali osnovna organizacija sli\u010dna je \u0161irom Evrope. Takve su obitelji bile stabilne i nepokretne.” (Milovan:1974.). Dakle, od onog kako je tako oduvijek bilo i tako treba ostati (da je odluka o \u017eenskom tijelu mu\u0161kar\u010deva u biti ili zajedni\u010dka dru\u0161tvena) odnosno, patrijahat = stabilnost, i mo\u017eda najproblemati\u010dniji stav: “Djevica Marija je rodila, pa nakon nje vi\u0161e nitko nema pravo samostalno odlu\u010divati o vlastitom tijelu.” To lupanje parola o BDM (Bla\u017eenoj Djevici Mariji) kao ozbiljan argument u nekoj raspravi o pravnim problemima, etici i\/ili moralu zvu\u010di kao ulomak iz Alan Forda. S jedne strane znanstveno dokazane \u010dinjenice, tisu\u0107ljetna borba za ljudska prava \u2013 s druge strane: ne\u010dija osobna uvjerenja .<\/p>\n

Vedrana:<\/strong> Kr\u0161\u0107anstvo smatra kako ljudski \u017eivot nastaje za\u010de\u0107em. I \u010dlanovi\/ice Inicijative 40 dana za \u017eivot imaju pravo \u017eivjeti i zagovarati svoja uvjerenja kako \u017eivot\/ljudska osoba nastaje za\u010de\u0107em. Ono \u0161to je problemati\u010dno jest to \u0161to ‘ljudsko bi\u0107e’ i ‘\u017eivot’ nisu, govore\u0107i iz lai\u010dke perspektive, istozna\u010dnice. Odgovori na pitanja \u0161to je \u017eivot i \u0161to je i kada nastaje ljudsko bi\u0107e nije jednozna\u010dan i sigurno bi razli\u010dite kulture dale razli\u010dite odgovore na njih. Ta pitanja mogu biti predmetom filozofskih i sli\u010dnih promi\u0161ljanja. No ono \u0161to svima mora biti jasno jest to da \u017eene kao ljudska bi\u0107a, kako ih definira Ustav Republike Hrvatske i Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, imaju nezavisna\/vlastita tijela i moraju imati slobodu da njima raspola\u017eu na slobodan na\u010din. Budu\u0107i da fetus do odre\u0111enog stupnja razvoja ni na koji na\u010din ne mo\u017ee ostvariti nezavisnu egzistenciju izvan \u017eeninog tijela, te time ste\u0107i status nezavisnog bi\u0107a, nezavisnog \u017eivota, on je dijelom \u017eeninog tijela o kojem odlu\u010duje \u017eena. Zagovaranje prava za\u010dete djece i potkrepljivanje takvog zagovaranja izjavama ljudi koji su ve\u0107 ro\u0111eni (a njihove majke su inicijalno planirale pobaciti) simboli\u010dki stavlja u usta fetusa rije\u010di koje izgovaraju ve\u0107 formirana ljudska bi\u0107a \u0161to oja\u010dava sliku fetusa kao formirane osobe. Pretpostavljamo kako nitko iz Inicijative ne bi izjavio da je fetus sposoban za takvu vrst mi\u0161ljenja, ali takve paralele potkrepljuju religijski stav o fetusu kao o zasebnoj osobi i o abortusu kao o oduzimanju \u017eivota, ubojstvu. Neki, druga\u010diji pogled, na fetus bi gledao kao na potenciju. Fetus ima potencijal da postane zasebno ljudsko bi\u0107e. Ali to \u0161to postoji potencijal za razvoj ljudskog bi\u0107a ne zna\u010di da se to mora dogoditi. Mo\u017ee, ali ne mora \u2013 sloboda je \u017eene da bira.<\/p>\n

Ana Maria:<\/strong> Za Crkvu je poba\u010daj ozbiljno moralno-eti\u010dko pitanje te ga se osu\u0111uje kao prekid ljudskog \u017eivota koji, po njoj, zapo\u010dinje u trenutku spajanja mu\u0161ke i \u017eenske stanice. Crkveni stavovi uop\u0107e ne ostavljaju prostora promi\u0161ljanjima kako je odluka o abortusu \u017eensko pravo. Citiram: “\u2026(ljudi) svjesni kako je poba\u010daj moralno zlo, njime se prekida \u017eivot i on ostavlja te\u0161ke psihi\u010dke posljedice, a opet ga ostavljaju kao mogu\u0107nost izbora?” (Baloban, \u010crpi\u0107:1999).<\/p>\n

Znanstveni radovi i javno mnijenje nemaju usugla\u0161ene stavove o prihvatljivosti prava na poba\u010daj, pravnim osnovama, granicama pravne za\u0161tite i ograni\u010denju toga prava. Iako je vi\u0161e puta dokazano kako je pravo na poba\u010daj jedno od osnovnih ljudskih reproduktivnih prava (koje proizlazi iz prava na privatnost, prava na samoodre\u0111enje i slobode savjesti i vjeroispovijesti, Rittossa:2005.), ipak svakodnevno dolazi do sukoba stajali\u0161ta, koja manje ili vi\u0161e imaju tendenciju da u odre\u0111enoj mjeri remete svakodnevni \u017eivot, te obavljanja poziva za koji se medicinsko osoblje, na kraju krajeva, svjesno specijaliziralo (primjer bolnica ispred kojih se moli).<\/p>\n

Za problem javnog mijenja oko ovog osjetljivog pitanja najvi\u0161e je zaslu\u017ena \u010dinjenica kako stavovi protivnika proizlaze gotovo isklju\u010divo iz religijske samoidentifikacije, kao i iz sociodemokratskih obilje\u017eja, dok zagovaratelji prava na abortus kao zakonom zagarantirane opcije, svoje stavove temelje na univerzalnim, za sve jednakim, op\u0107eljudskim pravima.<\/p>\n

Vedrana:<\/strong> Budu\u0107i da je \u010caljku\u0161i\u0107 naglasio kako Inicijativa 40 dana na \u017eivot nije politi\u010dka inicijativa koja \u017eeli utjecati na postoje\u0107e zakone postavlja se pitanje svrhe pozivanja na Ustav i Deklaraciju o ljudskim pravima koje koriste autorice ovog teksta. Jednostavnije: ako \u010dlanovi Inicijative samo mole – neka mole! Sla\u017eemo se kako \u010dlanovi\/ice Inicijative imaju pravo na izno\u0161enje svojih stavova. To pravo im nitko ne mo\u017ee i ne smije osporiti. Me\u0111utim, ako pogledamo kontekst u kojem se odvijaju molitve i bdijenja \u010dlanova\/ica Inicijative i retoriku koju oni\/e koriste onda mo\u017eemo uo\u010diti neke zabrinjavaju\u0107e obrasce koji itekako zahtijevaju pozivanje na ljudska prava i postoje\u0107e zakone. Kako navode Nata\u0161a Bijeli\u0107 i Amir Hod\u017ei\u0107 u izvje\u0161taju “Neokonzervativne prijetnje seksualnim i reproduktivnim pravima u Europskoj uniji”:<\/p>\n

“Posljednjih nekoliko godina svjedo\u010dimo pojavi novih, naizgled ‘grassroots’ pokreta u dr\u017eavama \u010dlanicama, a koji, \u010desto se oslanjaju\u0107i na religiozna uvjerenja, mobiliziraju gra\u0111anstvo na aktivno sudjelovanje u politici oko ultrakonzervativnih agenda vezanih uz pitanja obitelji, rodne ravnopravnosti, seksualnosti i reproduktivnog zdravlja”.<\/p>\n

Sama Inicijativa 40 dana za \u017eivot nije politi\u010dka inicijativa, ali njezini \u010dlanovi\/ice svojim djelovanjem u javni diskurs uvode odre\u0111eni na\u010din govora o poba\u010daju. Kr\u0161\u0107anski govor o poba\u010daju kao ubojstvu ljudske osobe te povezivanje takvog, kr\u0161\u0107anskog vi\u0111enja poba\u010daja sa sekularnom, Ustavnom odrednicom, koja ka\u017ee kako “svako ljudsko bi\u0107e ima pravo na \u017eivot”, stvara dojam kako je kr\u0161\u0107ansko i Ustavno poimanje ljudskog \u017eivota istozna\u010dno. Zamagljuju\u0107i granicu izme\u0111u sekularnog i religijskog govora, kr\u0161\u0107ansko poimanje ljudskog \u017eivota, njegovih uvjeta i po\u010detaka legitimira se Ustavom i medicinom (pozivanje na Odluku Eti\u010dkog povjerenstva Petrove bolnice kako \u017eivot zapo\u010dinje spojem mu\u0161ke i \u017eenske spolne stanice). U jednom trenutku prestaje biti jasno govorimo li o kr\u0161\u0107anskom ili Ustavnom poimanju ljudskog \u017eivota. \u0160to postaje iznimno bitno ako se u jednom trenutku rasprava usmjeri na Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlu\u010divanje o ra\u0111anju djece.<\/p>\n

Ana Maria:<\/strong> Iako nemaju primarnu tendenciju utjecanja na promjenu zakona, ipak su odgovorni za promjenu mi\u0161ljenja u javnosti oko \u017eenskih reproduktivnih prava. Stvorio se, naime, stav kako to nije \u017eenska odluka, nego dru\u0161tvena – \u0161to je vrlo nepovoljan proces koji \u017eenska i ljudska prava vra\u0107a stotinama godinama unatrag. Inicijativa sama mo\u017eda ne\u0107e stremiti ka promjeni zakona, ali netko drugi, ohrabren njihovim djelovanjem, mo\u017eda ho\u0107e. Odnosno, vjerojatno nije slu\u010dajnost da su se gotovo istovremeno pojavile inicijative poput U ime obitelji i 40 dana za \u017eivot. Ovdje pada u vodu ona: “Mi samo molimo i nenasilno djelujemo”, s obzirom da se radi o vi\u0161oj, povezanijoj, organiziranijoj neokonzervativnosti. Kr\u0161\u0107anska vizura se ovime poku\u0161ava nametnuti kao jedna od dominantnih, iako smo (nebrojeno puta ponovljeno) sekularna dr\u017eava u kojoj kr\u0161\u0107anska pravila mogu biti obvezuju\u0107a eventualno unutar njihove zajednice, a ne na razini dr\u017eave.<\/p>\n

Vedrana:<\/strong> Pitanje koje se name\u0107e jest za\u0161to bi jedna kr\u0161\u0107anska molitvena inicijativa koja nema za cilj izmjenu zakonodavstva uop\u0107e imala potrebu posezati za Ustavnim odrednicama kako bi poduprla svoja nastojanja? Odgovor na to pitanje opet zahtijeva osvrt na kontekst u kojemu se njihove molitve odvijaju. Kako navode Nata\u0161a Bijeli\u0107 i Amir Hod\u017ei\u0107, posljednjih nekoliko godina diljem EU svjedo\u010dimo uspostavi neokonzervativnih grupacija koje imaju za cilj suprotstaviti se postoje\u0107im seksualnim i reproduktivnim pravima. U politi\u010dkom smislu, neokonzervativne grupacije svoje djelovanje predstavljaju kao borbu “(…) za obranu i za\u0161titu ‘ugro\u017eenih’ vrijednosnih kategorija ‘\u017eivota, obitelji i religijske slobode'”. Najpoznatiji doma\u0107i primjer takve konzervativne grupacije s politi\u010dkom agendom svakako je Inicijativa U ime obitelji. Koriste\u0107i demokratske alate Inicijativa U ime obitelji uspjela je u Ustav ugraditi diskriminatorno poimanje braka. Konzervativne grupacije, bile one nominalno politi\u010dki usmjerene ili ne, promoviraju svoje ciljeve i svoja uvjerenja alatima koje im pru\u017ea demokratsko dru\u0161tveno ure\u0111enje i pritom koriste jezik koji se oslanja na pojmove poput ljudskih prava, ustavnih prava, slobode izbora itd. Iako su \u010desto otvoreno povezane s crkvom (ideolo\u0161ki i\/ili materijalno), koriste\u0107i takvu vrst jezika one se prikazuju kao suvremene grupacije. Prevode\u0107i \u2013 namjerno ili slu\u010dajno \u2013 kr\u0161\u0107anske pojmove na svjetovne pojmove takve grupacije uvode odre\u0111ene vrijednosne kategorije u javni diskurs i stvaraju ozra\u010dje u kojem kategorije poput ‘\u017eivota’ postaju predmetom propitivanja.<\/p>\n

Ana Maria:<\/strong> Ima li smisla djelovati na posljedicu, a ne na uzrok (nedostatak edukacije, nedostupnost kontracepcije, ekonomski faktor ni\u017eih pla\u0107a kod \u017eena\/nemogu\u0107nosti napretka i zaposlenja) stvar je zdravog razuma, ne zakonodavca. Uop\u0107e analizirati i propitivati za\u0161to ne pri\u010daju o metodama kontracepcije i seksualnom odnosu s mladima nema smisla, jer za konkretno ovaj dio populacije nema seksa prije braka, kontracepcija je po njima farmaceutska zavjera. Metoda koju sugeriraju zove se Billingsova metoda ZA\u010cE\u0106A, ne kontracepcije.<\/p>\n

Iako se \u010ditavo vrijeme pozivaju na Isusa, Djevicu Mariju i biblijsku praksu, izlu\u0111uje \u010dinjenica kako se medicina temelji na tisu\u0107ljetnom napretku; legislativa na tisu\u0107ljetnom napornom radu kako bi se stvorio pravni poredak jednak za sve, te temeljen na zdravom razumu. S druge strane, protivnici prava na poba\u010daj svoje stavove i akcije temelje na osobnim prosvjetljenjima i knjizi u kojoj je potpuno normalno \u017ertvovati sina jer ti je glas s neba tako rekao.<\/p>\n

Ako im vjera nala\u017ee da \u017eivot shva\u0107aju od spajanja mu\u0161ke i \u017eenske spolne stanice, i ako su uvjereni da je poba\u010daj ubojstvo i da je svaki \u017eivot vrijedan, kao i da je svaki prekid trudno\u0107e ubojstvo, onda bi trebali ipak djelovati isklju\u010divo na svojoj mikrorazini \u2013 sami se ne odlu\u010diti na njega, u preobra\u0107enju se ograni\u010diti na u\u017ei krug obitelji i prijatelja, a ne ambiciozno krenuti utjecati na svekoliku javnost i bivati sretnima kada bolnice u RH prihvate njihov model temeljen na knjizi, koja govori kako nije normalno da \u017eena govori me\u0111u okupljenim mu\u0161karcima, a ne na empirijskom istra\u017eivanju.<\/p>\n

Vedrana:<\/strong> Problem nije u samom propitivanju niti u raspravi. Povijesni razvoj dru\u0161tva obilje\u017een je propitivanjima i raspravama o kategorijama pomo\u0107u kojih tuma\u010dimo svijet i vrednujemo vlastita iskustva. Problem je u ‘olakom’, odnosno nekontekstualnom kori\u0161tenju pojmova. U ovom slu\u010daju pojma ljudskog \u017eivota i u posljedi\u010dnom izjedna\u010davanju religijskog i sekularnog rje\u010dnika. U kontekstu dr\u017eave u kojoj ionako ne postoji jasna granica izme\u0111u dr\u017eave i crkve, u kojoj se rektor sveu\u010dili\u0161ta poziva na biblijske vrijednosti, u kojoj ministar smatra da ne treba inzistirati na programima koje crkva dr\u017ei problemati\u010dnima, u dr\u017eavi \u010diji zastupnici\/e u Europskom parlamentu glasaju protiv Prijedloga za rezoluciju o seksualnom i reprodukcijskom zdravlju i pravima – takva retorika je itekako opasna. Inicijativu 40 dana za \u017eivot potrebno je promatrati u tom svjetlu. Nije ‘problem’ u tome \u0161to \u010dlanovi\/ice Inicijative iznose svoje stavove. To je njihovo pravo. Njihove stavove je potrebno uzeti u obzir, ali je isto tako potrebno retoriku koju koriste ozna\u010diti kao ono \u0161to ona jest \u2013 kr\u0161\u0107anska retorika, kr\u0161\u0107ansko pojmovlje koje nema nikakve veze sa sekularnim odrednicama na kojima bi trebalo po\u010divati na\u0161e dru\u0161tvo.<\/p>\n

Ana Maria:<\/strong> Iako je nekoliko puta istaknuo kako smo mi kao dru\u0161tvo odgovorni za svako dijete pa tako i za nero\u0111eno, nisu imali odgovor na pitanje \u0161to je sa neza\u0161ti\u0107enim pojedincima koji su ve\u0107 ro\u0111eni i koji moraju \u017eivjeti, na\u017ealost, bez majke. Zadr\u017eimo se jo\u0161 sekundu ovdje. Navo\u0111enje dje\u010djih domova (za nezbrinutu, napu\u0161tenu djecu, popravne ustanove) kao jednog od argumenata izlizano je koliko i pro life primjer kojim se maltretira djecu od trenutka kada imaju mogu\u0107nost izabrati izme\u0111u etike i vjeronauka. “Zamislite kakav bi svijet bio da je majka pobacila Mozarta \/ Beethovena”! Ali, pazi sad, prili\u010dno je va\u017eno zapamtiti kako 40 dana za \u017eivot i sli\u010dne civilne organizacije tog tipa hodaju po RH izvikuju\u0107i parole: “Spasimo \u017eivote, spasimo ih dok mo\u017eemo!” No, gdje je nestala njihova odgovornost u prenapu\u010denim i pretrpanim domovima, u borbi oko ubrzavanja postupka posvajanja i svim drugim neuralgi\u010dnim to\u010dkama djece s realnim problemima? Dajte molim vas, taj va\u0161 selektivni humanizam naprosto je smije\u0161an.<\/p>\n

Rije\u010d je o dijametralno suprotnim stavovima i mi\u0161ljenjima, ali ponavljam \u2013 pro choice se temelji na evoluciji i napretku, humanizmu, dok se pro life s ponosom poziva na ne\u0161to \u0161to je napisano prije 2.000 godina, a i to mo\u017eda.<\/p>\n

Umjesto zaklju\u010dka: Kada prou\u010davamo muslimanske zemlje koje \u017eenama propisuju no\u0161enje hid\u017eaba mislimo: “Jao, koje kr\u0161enje prava \u2013 \u0161to \u017eeni ima dr\u017eava nametati kako \u0107e se odijevati” – to nas \u0161okira i suosje\u0107amo, a isto nametanje jednog pogleda na \u017eenska prava ne prepoznajemo u vlastitoj dr\u017eavi.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pro choice se temelji na evoluciji i napretku, humanizmu, dok se pro life s ponosom poziva na ne\u0161to \u0161to je napisano prije 2.000 godina, a i to mo\u017eda<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-176642","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/176642","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=176642"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/176642\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=176642"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=176642"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=176642"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}