{"id":176618,"date":"2015-03-31T22:53:08","date_gmt":"2015-03-31T20:53:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=176618"},"modified":"2015-03-31T22:53:08","modified_gmt":"2015-03-31T20:53:08","slug":"most-na-rijeci-don","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/03\/31\/most-na-rijeci-don\/","title":{"rendered":"Most na rijeci Don"},"content":{"rendered":"

(Pisma iz Toronta)<\/em><\/p>\n

Bulevar Svetoga Petra Cetinjskoga ( biv\u0161i Lenjinov bulevar) je prili\u010dno dug, neko ga zove i ” Bulevar zalaze\u0107eg sunca “, a kre\u0107e se od istoka ka zapadu, tj. od Marka Miljanova pa sve do D\u017eord\u017ea Va\u0161ingtona. Ipak, Jang Strit ( Yonge St.) je du\u017ea ulica, naime, ka\u017eu da je to najdu\u017ea ulica na svijetu sa preko 2,500 km.Po\u010dinje od\u00a0 broja 1 na obali Jezera Ontario ( Lake Ontario – na jugu ) i ide na sjever kroz centar Toronta (Toronto downtown), dijele\u0107i ga na isto\u010dni\u00a0 i zapadni. Kad idete kod nekog, koji \u017eivi recimo na Blur stritu broj 350, morate biti sigurni da li je to na istoku ili na zapadu ( 350 Bloor St. E ili 350 Bloor St. W ), ina\u010de \u0107ete lako zalutati. Po\u0161to se,\u00a0 kao i kod ve\u0107ine Sjeverno Ameri\u010dkih gradova,\u00a0 ulice ukr\u0161taju ortogonalno, veoma je bitno da se orjenti\u0161ete u prostoru,\u00a0 jer ukoliko se dogovorite da se na\u0111ete na\u00a0 NW Corner ( Sjevero-Zapadni ugao) dvije ulice, onda vjerovatno\u0107a da \u201c pogodite\u201d ta\u010dan ugao je 25 %, \u010dak i kad prona\u0111ete raskrsnicu tih ulica. Ina\u010de, moja \u017eena bi po difoltu ovome obavezno\u00a0 dodala : \u201c ovako ne\u0161to izra\u017eeno u\u00a0 procentima, mogu da smisle samo otka\u010deni in\u017eenjeri\u201d.<\/p>\n

Tako se na\u00a0 SW Corner ulica Jang i Blur ( na adresi 1Bloor St. W ) gradi najvi\u0161i stambeno-poslovni objekat u Kanadi koji \u0107e biti visok oko 320 m, sa 7-8 spratova ispod nivoa ulice. Taj dio, du\u017e Blura je poznat kao \u201c Menheten Toronta \u201c. U njegovoj\u00a0 blizini, malo sjevernije od Blura, a zapadno od Janga\u00a0 ( na Jorkvilu) nalazi se stambena zgrada sa pent hausom koji je prije neku godinu bio prodat za oko 28 miliona dolara.\u00a0 Ina\u010de, u taj\u00a0 \u201c skupi dio grada \u201c stalno ( a ja bih rekao i samo TU )\u00a0 dolazi ” na kratki espreso\u201d moj prijatelj staropodgori\u010danin Deki Tuzovi\u0107, koji je svojevremeno “dr\u017eao” odli\u010dnu \u010dasovni\u010darsku radnju u Staroj Varo\u0161i, odmah iznad Taba\u010dkog mosta.\u00a0 Nevezano za ovu pri\u010du, ali valja napomenuti da u Torontu postoji kraj koji se zove Mladin Put ( Bridal Path ) u kome se nalaze privatne ku\u0107e vrijedne i vi\u0161e od 30 miliona. Ovdje se, ina\u010de pri\u010da da jedan od dva brata\u00a0 Krstaji\u0107a ( obojica ro\u0111eni u Torontu, \u010diji su roditelji iz Javorja ispod Durmitora, svojevremeno do\u0161li u Kanadu ) ima ku\u0107u na\u00a0 Brajdal Patu.<\/p>\n

Dakle, od tog ugla ( Jang-Blur) idu\u0107i Blurom na Istok ( ka Gr\u010dkom kraju ) dolazi se na most, koji se\u00a0 zvani\u010dno zove\u00a0 Vijadukt Princa Edvarda, ali ga stanovnici zovu Blur Vijadukt. On povezuje ulicu Blur na zapadu i Aveniju Danfort na istoku. Na gornjoj platformi ovog mosta prolaze atomobili i pje\u0161aci, dok ispod platforme ide Metro Linija 2 \u2013 sa stanicama Kastel Frank prva na zapadu i Brodvju prva na istoku.\u00a0 Ispod metroa prolazi Hwy DVP ( Hajvej DiViPi) koji povezuje Gardiner na jugu\u00a0 i\u00a0 Hwy 401 na sjeveru ( ina\u010de, ovaj poznati Hwy mi zovemo Hajvej For O Van). Blur Vijadukt, du\u017eine ne\u0161to manje od 500 m , \u201c preska\u010de \u201c i\u00a0 rijeku Don ( Don River), koja je negdje na oko 40 m ispod platforme Mosta. Most\u00a0 je zavr\u0161en 1918 godine i dugo je predstavljao veliku gradsku atrakciju. Ko\u0161tao je oko 35 miliona\u00a0 dolara ( ra\u010dunato u dana\u0161njim parama, ili – po\u0161to mi sve to upore\u0111ujemo sa ” na\u0161im autoputom Bar-Boljare “, obi\u010dno volimo da ka\u017eemo da je to ko\u0161talo: 70 miliona dolara po du\u017enom kilometru mosta). Sa pje\u0161a\u010dke staze, gledaju\u0107i na jug,\u00a0 vidi se jezero Ontario ( kojeg dijele Amerika i Kanada), dok se ne\u0161to malo zapadnije nalazi\u00a0 dauntaun Toronta sa svim onim visokim\u00a0 zgradama i dominantnim\u00a0 SiEn Tauerom ( CN Tower), koji je do prije nekoliko godina bio\u00a0 najvi\u0161i samostoje\u0107i objekat na svijetu ( 553 m ).\u00a0 Na visini od oko 356 m ovog Tauera nalazi se rotiraju\u0107i restoran, sa kojeg se – u kristalnim danima sa neuobi\u010dajeno plavim nebom bez obla\u010di\u0107a \u2013 ( sjede\u0107i u restoranu \u2013 prava crnogorska privilegija)\u00a0 mo\u017ee lako vidjeti cijeli Toronto, Nijagarini vodopadi i sama Amerika. Sve ovo zaista zvu\u010di atraktivno da za ovaj most nije vezana\u00a0 jedna vrlo tamna\u00a0 strana , a naime taj most, koji je nekad bio ponos Toronta, bio je dugo poznat kao “Most Samoubica”! \u010cinjenice govore da je od 1918. do 2003. sa ovog mosta 500 ljudi izvr\u0161ilo samoubistvo, ska\u010du\u0107i sa platforme mosta na autoput DVP ili u rijeku Don. \u010cak je statistika zabilje\u017eila da je prosje\u010dno svakih 22 dana u 1997.\u00a0 godini neko izvr\u0161io samoubistvo ska\u010du\u0107i sa ovog mosta. U crnoj hronici, ovaj most\u00a0 je postao drugi most u Sjevernoj Americi po broju samoubica.\u00a0 Prvi je bio Golden Gejt. Zaista crna statistika. Upravo zbog toga, Konzilijum gradaToronta ( Toronto City Councel) je 1998 g.\u00a0 odlu\u010dio da \u201c sprije\u010di \u201c dalja samoubistva sa ovog mosta. Prili\u010dno dugo se o tome odlu\u010divalo i nakon\u00a0 vi\u0161e arhitektonskih konkursa, kona\u010dno je dogovoreno\u00a0 da se izgradi barijera zvana Luminus Vejl (Luminous Veil). Gledaju\u0107i sa platforme,\u00a0 ograda izgleda prili\u010dno \u201c kabasto \u201c, dok odozdo,\u00a0 sa pje\u0161a\u010dke staze pored rijeke Don, ona ( barijera)\u00a0 izgleda \u010dipkasto kao harfa. Projektant ove ograde je \u010dak i dobio Kanadsku nagradu za izvanredno arhitektonsko ostvarenje. Izgradnja barijere je zavr\u0161ena negdje 2003., sa ukupnim tro\u0161kovima negdje oko 8 miliona dolara. Nakon izgradnje Luminus Vejla, samoubistva\u00a0 sa ovog mosta su\u00a0 potpuno prestala. Bio je to veliki uspjeh Grada i reklo bi se i nije bitno kako barijera izgleda, \u010dak i nije va\u017eno koliko je sve to ko\u0161talo, bitno je\u00a0 da nema vi\u0161e samoubistava.<\/p>\n

Ali, da li je to zaista bilo tako ?!<\/p>\n

Kao i svaka \u201czapadna\u00a0 bogata dr\u017eava, Kanada i ne bi bila Kanada da ne postoje institucije koji se bave\u201c svakim \u0111avolom \u201c pa i statistikom samoubistava. I \u0161ta su ti instituti dokazali ?!\u00a0 Pa dokazali su da je broj samoubistava u Torontu\u00a0 isti ( ili gotovo jednak ) prije i nakon izgradnje ove barijere.\u00a0 Na\u017ealost, nakon izgradnje ove barijere\u00a0 samoubice su \u201c prona\u0161li neko drugo mjesto \u201c; naime, pomjerili su se samo dva kilometra sjevernije du\u017e DVP-a, na Vijaduk Don Milsa, koji je, poslije izgradnje Luminus Vejla,\u00a0 preuzeo crni naziv \u201cMost Samoubica”.<\/p>\n

Ova \u010dinjenica je potpuno porazila Grad, koji je smatrao da se izgradnjom barijere i sa dvije table ( na po\u010detku i na kraju mosta), na kojima\u00a0 pi\u0161e \u201cU slu\u010daju potrebe\u00a0 pozovite Centar za odklanjanje Stresa\u201c,\u00a0 definitivno mogu sprije\u010diti\u00a0 samoubistava.<\/p>\n

Kao i mnogo puta do sada, i ovoga puta se pokazalo da je ovo isuvi\u0161e kompleksna situacija za politi\u010dare, bez obzira na njihovu\u00a0 namjeru,\u00a0 nekoliko godina rada i preko 8 miliona utro\u0161enih dolara.<\/p>\n

Mo\u017eda i ova pri\u010da o mostu i nema direktne veze sa Crnom Gorom, ali se zalud ne ka\u017ee “Na Balkanu vi\u0161e ne treba isprobavati re\u0161enja koja nisu proverena na drugim mestima\u201c.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mo\u017eda i ova pri\u010da o mostu i nema direktne veze sa Crnom Gorom, ali se zalud ne ka\u017ee “Na Balkanu vi\u0161e ne treba isprobavati re\u0161enja koja nisu proverena na drugim mestima\u201c<\/p>\n","protected":false},"author":3226,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-176618","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/176618","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3226"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=176618"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/176618\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=176618"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=176618"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=176618"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}