{"id":176537,"date":"2015-03-31T10:49:25","date_gmt":"2015-03-31T08:49:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=176537"},"modified":"2015-03-31T10:49:25","modified_gmt":"2015-03-31T08:49:25","slug":"sta-se-sve-nalazi-u-ljudskom-tijelu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/03\/31\/sta-se-sve-nalazi-u-ljudskom-tijelu\/","title":{"rendered":"\u0160ta se sve nalazi u ljudskom tijelu?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/ljudsko-tijelo.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-143101\" title=\"ljudsko tijelo\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/ljudsko-tijelo-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Dijete bi mo\u017eda odgovorilo od ruku, nogu, stomaka i glave, a znalo bi i da su na glavi o\u010di, u\u0161i, nos, usta, kosa; Neko malo stariji sigurno zna da se u glavi nalazi mozak, koji mo\u017eemo razdijeliti na veliki, mali, srednji i tako dalje, da u ustima imamo zube, koje \u0161titi zubna gle\u0111, a da se unutar zuba nalazi nerv. No, da li ste se nekad upitali koliko daleko zaista mo\u017eemo oti\u0107i u ra\u0161\u010dlanjivanju ljudskog tijela?<\/p>\n<p>Zanimljiva anatomija<\/p>\n<p>Skoro 99 odsto ljudskog tijela sa\u010dinjava \u0161est elemenata: kiseonik, ugljenik, vodonik, azot, kalcijum i fosfor. Od preostalih jedan odsto oko 0.85 odsto \u010dini samo pet elemenata \u2013 kalijum, sumpor, natrijum, hlor i magnezijum.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, preostaje jo\u0161 onih 0.15 odsto. I dalje se ne zna koja je uloga ve\u0107ine tih elemenata, pa se na primjer za galijum, itrijum, talijum, niobijum i petnaestak drugih elemenata smatra da ne vr\u0161e nikakvu funkciju, a ipak ih imamo, iako samo u nezamislivo malim koli\u010dinama. Me\u0111u tim &#8220;beskorisnim&#8221; elementima nalaze se i zlato, koje \u010dini 0,000014 odsto ljudskog tijela, i srebro sa 0,000001 odsto. U na\u0161em tijelu se nalaze i toksi\u010dni elementi poput litijuma i arsena, me\u0111utim u vezanom stanju u jedinjenjima, pa imaju druge osobine i nisu opasni.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, u tom malom procentu nalaze se i elementi koji su klju\u010dni za \u017eivot. \u0408edan od njih je gvo\u017e\u0111e, koje iako zauzima samo 0,006 odsto na\u0161eg organizma, izuzetno je va\u017eno za stvaranje hemoglobina. Kobalta ima jo\u0161 manje \u2013 0,0000012 odsto, ali je va\u017ean za vitamin B12.<\/p>\n<p>Ovi hemijski elementi grade molekule i tako sti\u017eemo do nama poznatijih \u010dinilaca ljudskog organizma: vode, masti ili lipida, proteina, DNK, RNK i drugih neorganskih i organskih jedinjenja.<\/p>\n<p>Voda, dakle, zauzima najve\u0107i procenat, a odmah iza slijede proteini i lipidi, koji \u010dine 20, odnosno 12 odsto ljudskog tijela. Voda je izuzetno va\u017ena za ljudski organizam jer poma\u017ee sprovo\u0111enje hranljivih materija i kiseonika do \u0107elija i apsorbovanje tih materija, reguli\u0161e tjelesnu temperaturu i u\u010destvuje u pretvaranju hrane u energiju, a u ljudskoj \u0107eliji zauzima izme\u0111u 65 i 90 odsto mase. No, sigurno se pitate gdje se nalazi sva ta voda? Organi poput mi\u0161i\u0107a, mozga, jetre, plu\u0107a, slezine, bubrega, gu\u0161tera\u010de i probavnog kanala su u svom sastavu \u010dak preko sedamdeset odsto H2O.<\/p>\n<p>b92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dijete bi mo\u017eda odgovorilo od ruku, nogu, stomaka i glave, a znalo bi i da su na glavi o\u010di, u\u0161i, nos, usta, kosa; Neko malo stariji sigurno zna da se u glavi nalazi mozak, koji mo\u017eemo razdijeliti na veliki, mali, srednji i tako dalje, da u ustima imamo zube, koje \u0161titi zubna gle\u0111, a da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-176537","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/176537","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=176537"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/176537\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=176537"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=176537"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=176537"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}