{"id":176505,"date":"2015-03-30T21:43:07","date_gmt":"2015-03-30T19:43:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=176505"},"modified":"2015-03-30T21:43:07","modified_gmt":"2015-03-30T19:43:07","slug":"greskom-otkriveni-licni-podaci-svjetskih-lidera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/03\/30\/greskom-otkriveni-licni-podaci-svjetskih-lidera\/","title":{"rendered":"Gre\u0161kom otkriveni li\u010dni podaci svjetskih lidera"},"content":{"rendered":"<p>Li\u010dni podaci svjetskih lidera, koji su u\u010destvovali na samitu G20 u Brizbejnu, otkriveni su gre\u0161kom Australijske imigracione slu\u017ebe, koja ih nije obavijestila o tom propustu, pi\u0161e danas Gardijan.<\/p>\n<p>List prenosi da je jedan zaposleni u imigracionoj slu\u017ebi slu\u010dajno poslao organizatorima fudbalskog turnira Azijski kup brojeve paso\u0161a, podatke o vizama i druge identifikacione podatke u\u010desnika samita.<\/p>\n<p>Me\u0111u u\u010desnicima samita, \u010diji su podaci otkriveni, nalaze se predsjednik SAD Barak Obama, ruski predsjednik Vladimir Putin, njema\u010dka kancelarka Angela Merkel, kineski predsjednik Si \u0110inping, indijski premijer Narendra Modi, japanski premijer \u0160inzo Abe, indonezijski predsjednik Joko Vidodo i britanski premijer Dejvid Kameron, prenosi portal 021.rs.<\/p>\n<p>Direktor Odjeljenja za vize australijskog Ministarstva za imigraciju i za\u0161titu granica obavijestio je australijskog komesara za za\u0161titu privatnosti o incidentu 7. novembra 2014. i zatra\u017eio hitan savjet.<\/p>\n<p>&#8220;Li\u010dni podaci koji su otkriveni su ime, datum ro\u0111enja, zvanje, nacionalnost, broj paso\u0161a, broj vize 31 svjetskog lidera&#8221;, navodi se u mejlu i dodaje da je povreda za\u0161tite li\u010dnih podataka ljudska, a ne institucionalna ili sistemska gre\u0161ka.<\/p>\n<p>Slu\u017ebenik nije provjerio da li je u program Microsoft Outlook unio pravog primaoca, \u0161to je dovelo do toga da mejl zavr\u0161i u rukama pogre\u0161ne osobe.<\/p>\n<p>U mejlu se navodi da je &#8220;malo vjerovatno da je informacija dostupna javnosti&#8221; dodaju\u0107i da odsustvo drugih li\u010dnih podataka &#8220;znatno ograni\u010dava&#8221; rizik od povrede privatnosti. Neovla\u0161\u0107eni primalac je obrisao mejl i &#8220;ispraznio folder sa obrisanim podacima&#8221;, dodaje se u mejlu. Iz lokalnog organizacionog komiteta Azijskog kupa poru\u010duju da ne vjeruju da je mejl dostupan, da se mo\u017ee vratiti ili sa\u010duvati negdje van sistema.<\/p>\n<p>Slu\u017ebenica imigracione agencije je, potom, dala preporuku da se svjetski lideri ne obavijeste o otkrivanju njihovih li\u010dnih podataka.<\/p>\n<p>&#8220;S obzirom na to da su rizici o otkrivanju podataka veoma mali i da su preduzete mjere da se ograni\u010di dalja distribucija mejla, ne smatram da je neophodno da se obavijeste klijenti o otkrivanju podataka&#8221;, napisala je ona. Ta preporuka je u suprotnosti sa zakonima o za\u0161titi privatnosti u nekim zemljama, \u010diji su lideri u\u010destvovali na samitu.<\/p>\n<p>Gardijan prenosi da bi incident mogao da ugrozi australijsku vladu, koja je pro\u0161le nedjelje usvojila kontraverzne zakone, prema kojima telekomunikacione kompanije moraju dvije godine da \u010duvaju podatke o telefonskom i internet saobra\u0107aju korisnika, \u0161to je izazvalo zabrinutost.<\/p>\n<p>Gardijan je u februaru 2014. otkrio da je agencija na sajtu gre\u0161kom objavila podatke o skoro 10.000 ljudi u pritvoru, koji su ve\u0107inom tra\u017eili zahtjev za azil.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Li\u010dni podaci svjetskih lidera, koji su u\u010destvovali na samitu G20 u Brizbejnu, otkriveni su gre\u0161kom Australijske imigracione slu\u017ebe, koja ih nije obavijestila o tom propustu, pi\u0161e danas Gardijan. List prenosi da je jedan zaposleni u imigracionoj slu\u017ebi slu\u010dajno poslao organizatorima fudbalskog turnira Azijski kup brojeve paso\u0161a, podatke o vizama i druge identifikacione podatke u\u010desnika samita. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-176505","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/176505","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=176505"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/176505\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=176505"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=176505"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=176505"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}