{"id":174741,"date":"2015-03-12T08:28:00","date_gmt":"2015-03-12T07:28:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=174741"},"modified":"2015-03-13T13:10:40","modified_gmt":"2015-03-13T12:10:40","slug":"hitno-obustaviti-beograd-na-vodi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/03\/12\/hitno-obustaviti-beograd-na-vodi\/","title":{"rendered":"Hitno obustaviti &#8220;Beograd na vodi&#8221;"},"content":{"rendered":"<p><span style=\"text-decoration: underline;\">Autor: Akademija arhitekata Srbije<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Deklaracija o &#8220;Beogradu na vodi&#8221;<\/strong><\/p>\n<p>Sa dobrom namerom i sa profesionalnom odgovorno\u0161\u0107u Akademija arhitekture Srbije (dalje: AAS) obra\u0107a se institucijama Republike Srbije, Grada Beograda, stru\u010dnoj i \u0161iroj javnosti Beograda i Srbije u povodu istrajavanja nadle\u017enih u nametanju projekta &#8220;Beograd na vodi&#8221;, na na\u010din kako je zami\u0161ljen i otpo\u010deo, kako se navodno razvija, a pogotovo zbog onog \u0161to mo\u017ee da proizvede. Podse\u0107amo da Srbija ima 4.500 arhitekata i urbanista, od toga 2.500 samo u glavnom gradu.<\/p>\n<p>Poni\u017eavaju\u0107a je \u010dinjenica je da je jedna maketa, kojoj se ne zna ni autor ni poreklo, postala glavna matrica dalje razrade prostornog plana, za najvredniji deo grada, umesto urbanisti\u010dkog plana. Tome valja dodati da su u procesu definisanja Beograda na vodi veliku formalnu ulogu imali i dokumenta potpisivali diplomirani prostorni planeri, struka koja u ovom slu\u010daju neuspe\u0161no poku\u0161ava da zameni urbaniste jer je to nekom potrebno.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Beograd-na-vodi.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-174742\" title=\"Beograd na vodi\/www.kucastil.rs\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Beograd-na-vodi.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"225\" \/><\/a>S\u00e2m projekat i na\u010din njegovog sprovo\u0111enja obiluju nizom zakonskih prekr\u0161aja, a sve u interesu jedne navodno isplative ekonomske zamisli, u sadejstvu sa privatnim investitorom, po\u010dev od zloupotrebe zakonskih odredbi o opcijama kada se i za \u0161ta izra\u0111uje PPPPN (prostorni plan podru\u010dja posebne namene), u koje se centralni prostor prestonice Srbije nikako ne da podvesti. U svim koracima koji su tokom 2014. preduzeti izigrani su, sukcesivno, svi aspekti demokratije, kroz pretvaranje predstavnika gra\u0111ana u glasa\u010dku ma\u0161inu za dostizanje cilja koji je jedan \u010dovek promovisao. Prostor odavno predvi\u0111en za javne namene, u geometrijskom centru vremenom naraslog Beograda, prenamenjen je, \u0161to je potpuna besmislica, za izgradnju stanova i poslovnog prostora kao nepostoje\u0107u vrstu javnog interesa a onda je to \u0161to je naopako definisano postalo osnov za izradu PPPPN. Izvr\u0161ne vlasti Republike i Grada prinudile su sve, i stru\u010dnjake-name\u0161tenike i beogradske odbornike, na strahovito opasne izmene odredaba Generalnog urbanisti\u010dkog plana. Iz njega je izba\u010dena najva\u017enija odrednica za ovu lokaciju, da ovaj centralni deo Savskog amfiteatra, pojas neposredno uz reku u dubini od 300 metara na desnoj obali, mo\u017ee biti izgra\u0111en za prete\u017eno javnu namenu i to objektima ograni\u010dene spratnosti. Mimoilaze\u0107i mi\u0161ljenje \u0161iroke stru\u010dne javnosti i gra\u0111ana, nije za\u0161ti\u0107eno priobalje kao op\u0161te dobro koje se mora po\u0161tovati i \u010duvati od svake zloupotrebe.<\/p>\n<p>Prekr\u0161en je \u010dlan 89 Ustava Republike Srbije, koji jasno govori o kulturnom nasle\u0111u i op\u0161tem interesu naroda i dr\u017eave, kao i niz zakona Srbije, niz me\u0111unarodnih povelja, konvencija, rezolucija, pravila i smernica usvojenih od strane Saveta Evrope o pravu na grad, koje je Srbija potpisala i ratifikovala, od, recimo, &#8220;Evropske konvencije o predelu&#8221; Saveta Evrope iz 2000, ratifikovane 2011, kada su donete i UNESKO-ove &#8220;Preporuke o istorijskom urbanom pejza\u017eu&#8221;. I sve se to preska\u010de u trenutku kada Srbija otpo\u010dinje pregovore o \u010dlanstvu u EU.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci nekad veoma po\u0161tovanog Urbanisti\u010dkog zavoda Beograda primorani su da po jednoj maketi, za dva meseca, urade nakaradan, isfabrikovan, profesionalno apsolutno neprihvatljiv i nepopravljiv plan i time prekr\u0161e sve eti\u010dke norme i profesionalne standarde. Plan u kojem nema ni jednog kreativno zasnovanog urbanog prostora, niti jedne urbane ugodnosti koja bi mu privukla mase pe\u0161aka, gra\u0111ana, a kojima bi ovaj deo grada morao biti namenjen. Do danas se u tuma\u010denju ideja &#8220;Beograda na vodi&#8221; nije pojavio ni jedan stru\u010dnjak vrhunskog kredibiliteta kao zastupnik te ideje. Sve rade anonimne li\u010dnosti, obra\u0111iva\u010di, po nalozima iz politi\u010dkih struktura ili iz inostranstva.<\/p>\n<p>AAS skre\u0107e pa\u017enju gra\u0111anima na teme tehni\u010dkih i fainansijskih aspekata infrastrukturnih priprema zemlji\u0161ta za nagove\u0161tenu izgradnju. U pitanju su ogromna sredstva, potrebni dugi rokovi i, \u0161to je najva\u017enije, logika da se infrastruktura ne mo\u017ee zasnivati parcijalno za pojedina\u010dne lokacije. Njena ukupna vrednost barem dvostruko nadilazi maksimalnu mogu\u0107u sumu investiranja u same gra\u0111evine, pa se postavlja pitanje ko je omogu\u0107io partneru iz Emirata da donosi suverene odluke, pritom zasad investiraju\u0107i samo u kozmeti\u010dke zahvate. Da li je, na primer, neophodni \u017eelezni\u010dko-drumski most preko Dunava, kod Vin\u010de, deo obaveznog ulaganja u Beograd na vodi? Naravno da jeste. Isto va\u017ei i za zavr\u0161etak \u017eelezni\u010dke stanice u Prokopu i novu autobusku stanicu, za zavr\u0161etak putne obilaznice i zavr\u0161etak teretne \u017eelezni\u010dke obilaznice oko Beograda, prve etape metro sistema, i jo\u0161 mnogih infrastrukturnih poslova. Kada su cene i rokovi za sve to predo\u010dene javnosti Srbije!?<\/p>\n<p>Od samog po\u010detka projekta &#8220;Beograd na vodi&#8221; spominje se novi identitet Beograda. Postavljamo pitanje: ko ga je naru\u010dio, ko ga je profilisao i kako se odnosi prema Beogradu kog svi znamo, jednom od najstarijih kontinuirano nastanjenih mesta Evrope? Pritom, arhitektura koja se nudi projektom vi\u0111ana je svukud po svetu, nikakvog tu identiteta nema. Podvla\u010dimo da se va\u017ean prostor od 100 hektara centralne zone Beograda mora planirati i re\u0161avati uporedo sa levom obalom reke Save, nikako samo na jednoj, desnoj. Ovo \u0107e do\u0107i na red kada na\u0161a dr\u017eava i na\u0161 grad, kroz dve ili tri dekade, budu imali dovoljno sredstava da na ovoj lokaciji izgrade ono \u0161to Beogradu zaista treba. A to je 90% kulturnog sadr\u017eaja, a ne poni\u017eavaju\u0107i 1% kako je sada, bez stida, predvi\u0111eno.<\/p>\n<p>Ho\u0107e li ikada Beogradu biti potrebni sklepanim planom predvi\u0111eni ogromni kvadrati i totalno neprimereni brojevi spratova na toj lokaciji? Da li se zna kako re\u0161iti problem saobra\u0107aja kada in\u017eenjerska ra\u010dunica ka\u017ee da bi samo Savska ulica trebalo da se pro\u0161iri na po \u0161est traka za svaki smer? Da li se zna kako obezbediti 25 miliona kubika vode dnevno, kako 100 megavata nove instalisane snage elektri\u010dne energije? Kako izgraditi 40.000 parking odnosno gara\u017enih mesta u ekstremno visokoj podzemnoj vodi? Da li se zna kako, iz saobra\u0107ajnog grotla, uredno odneti 3 miliona kubnih metara iskopa? Ru\u017ei\u010dasti PPPPN koji je donet zapravo legalizuje najve\u0107u divlju gradnju na svetu. Plan je bio predmet fingiranog, farsi\u010dnog javnog uvida. Analiza plana i ogroman broj pristiglih ozbiljnih primedbi ukazali su da je njegova realizacija na ovom prostoru sasvim neodr\u017eiva, po svakom aspektu. AAS jo\u0161 jednom skre\u0107e pa\u017enju na nejasno\u0107u ko je, kako i za\u0161to prepustio inostranim partnerima da donose odluke koje se u Srbiji samo poslu\u0161ni\u010dki razra\u0111uju.<\/p>\n<p>Akademija arhitekture Srbije je najreprezentativnije udru\u017eenje arhitektonske struke u na\u0161oj dr\u017eavi. \u010cini je 40 \u010dlanova, od kojih 17 profesora Univerziteta, stvaraoci koji su poslednjih 60 godina planirali, projektovali i gradili u Beogradu, gradovima Srbije, kao i \u0161irom sveta, pa je sasvim razumno uva\u017eiti ovde iznete stavove. Ukoliko i ovog puta re\u010d arhitekata ostane neva\u017ena za izvr\u0161nu vlast Beograda i Srbije, i ako, bez obzira na sva upozorenja, bude nastavljeno sa realizacijom projekta &#8220;Beograd na vodi&#8221; \u2013 izvr\u0161ne vlasti Republike i Grada bi\u0107e najdirektnije odgovorne za sav haos koji bi u Beogradu uskoro mogao nastati. &#8220;Beograd na vodi&#8221; je potpuni proma\u0161aj i nikakva naknadna upumpavanja navodnih korekcija ne mogu mu pomo\u0107i da za\u017eivi na\u010dinom koji odgovara tehni\u010dkim zahtevima i potencijalu prostora u koji bi neko da ga useli.<\/p>\n<p>Iz svega dosad navedenog name\u0107e se jedini smisleni zaklju\u010dak:<\/p>\n<p><strong>HITNO OBUSTAVITI projekat &#8220;Beograd na vodi&#8221;!<\/strong><\/p>\n<address>Upu\u0107eno: Predsedniku Vlade i \u010dlanovima Vlade Republike Srbije,<\/address>\n<address>Poslanicima Narodne skup\u0161tine Republike Srbije,<\/address>\n<address>Gradona\u010delniku Beograda i odbornicima Skup\u0161tine Grada Beograda,<\/address>\n<address>Gra\u0111anima Beograda i svim ostalim gra\u0111anima Srbije,<\/address>\n<address>Stru\u010dnoj javnosti.<\/address>\n<p><a href=\"http:\/\/www.kontrapress.com\/clanak.php?rub=GRADovanje&amp;url=Akademija-arhitekture-Srbije-Hitno-obustaviti-Beograd-na-vodi\" target=\"_blank\">Kontrapress<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Saop\u0161tenje Akademije arhitekata Srbije povodom \u0161pekulativnog megalomanskog<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-174741","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/174741","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=174741"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/174741\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=174741"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=174741"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=174741"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}